Teniski spektakl Senior Tour treći puta dolazi u Hrvatsku. Nakon Zagreba 1998. i 1999. godine, u Novom Vinodolskom će se od 15. do 18. lipnja održati treći Croatian Classic. Glavna zvijezda turnira bit će Goran Ivanišević, a svoj dolazak su potvrdila još tri velikana bijelog sporta: John McEnroe, Boris Becker i Thomas Muster. Turnir će se igrati na novim teniskim terenima Novi Resorta, odnosno u bivšem turističkom naselju »Zagori«. Osam igrača bit će podijeljeno u dvije skupine, a pobjednici skupina igrat će u finalu. Na oba dosadašnja izdanja Croatian Classicsa slavio je McEnroe. VODIČ kroz Narodni muzej Novi Vinodolski

NOVI VINODOLSKI

Gradić od oko 4000 stanovnika, nalazi se na jugoistočnom kraju Vinodola, doline koja se pruža od mjesta Križišća, na sjeverozapadu, do Novog Vinodolskog na jugoistoku.

U toku svoje duge povijesti Novi Vinodolski je nekoliko puta mijenjao svoje ime: Novigrad, Novi, Novi u Vinodolu, Novi Vinodol sada Novi Vinodolski.

Jezgro sadašnjeg mjesta stvoreno je u srednjem vijeku u neposrednoj blizini antičkih naselja, koja su zbog strateške važnosti tog položaja u antičkom i srednjem vijeku, u dugom vremenskom periodu imala karakter utvrđenih gradova, zbog čega je i srednjovjekovni grad Novi Vinodolski bio utvrđeni grad.

Na području današnjeg novog Vinodolskog obitavala su ilirska plemena JAPODI i LIBURNI, a kasnije i Rimljani. Naime, još za vrijeme Japoda izgrađene su na ovdašnjem području Hrvatskog primorja gradine: LOPSICA ( na teritoriju današnjeg Novog); , SENIA (Senj);, VOLCERA ( Bakar); i TERSATICA (Trsat sada Sušak , dio Rijeke);.

Prilikom provale KELTA u Liku u 4. st. prije Krista Liburni to koriste i provaljuju u Područje Podvelebita i Kvarnera i zauzimaju ih, a potiskuju Japode prema unutrašnjosti.

Iako nema pisanih dokaza o grčkim naseobinama u Novom, ima nekih toponima koji na to ukazuju.

Godine 395. poslije smrti rimskog cara Teodizija, sav ovaj kraj, zajedno sa Vinodolom, bio je uključen u Istočno rimsko carstvo.

Rimljani su 128.g. nakon Krista nakon što su podjarmili ilirska plemena Liburne, uključili njihove teritorije u rimsku provinciju zvanu «Liburnija».

U 7. st. car Heraklo je pozvao Slavene Hrvate da dođu na Balkanski poluotok i oni su došli iz centralne Europe (iza Karpata); i stigli do obala Jadrana (od 600. do 615. u Vinodolu);

Godine 799. franački car Karlo Veliki izvršio je napad na teritoriju Vinodola s ciljem da je osvoji, ali njegovu vojsku, sastavljenu od furlanskih odreda, na čelu s knezom Erikom, su porazili Slaveni u Vinodolu, Između Bribira i Grižana.

Stanovnici Vinodola, navodno su porazili i mongolske horde na Grobničkom polju godine 1242., kada se hrvatsko-ugarski kralj, bježeći pred njima , sklonio na otok Rab.

Prema već poznatim podacima, ime Novog Vinodolskog se spominje, barem prema sadašnjem saznanju , po prvi puta godine1163. u dokumentu ugarsko-hrvatskog kralja Stjepana III, kojim on splitskom nadbiskupu potvrđuje nadležnost (jurisdikciju); nad svim biskupijama u Dalmaciji, kao i na svim župama, a koju su nadležnost imali njegovi splitski nadbiskupi, posebno za Krbavu, Bužane, Plase , Vinodol, Modruš, Novigrad (Novi Vinodolski);.

Novi V. se spominje još 1185.god. za vrijeme zasjedanja Splitskog sinoda, kada se govori o nadležnosti Krbavske biskupije, koja je obuhvaćala područja: Vinodol, Bužane, Novigrad (sada Novi V. );,Drežnik, Plase i Modruš.

Iz ovog proizlazi da Novi, odnosno Novigrad, mora da je još starijeg porijekla, budući da , pored već ranije ovdje smještenih ilirskih, rimskih i eventualnih grčkih naselja, dolaskom u ove krajeve hrvatskih plemena, ovi su bez sumnje osnovali na području Novoga neko jezgro svog naselja.

Na osnovu do sada pronađenih iskopina , a i prema narodnom kazivanju, rašireno je mišljenje, da su u malom polju, ispod brda Osap, na kome se sada nalazi jedan dio mjesta Novi Vinodolski, prve grupe Slavena, koje su ovdje stigle, osnovale u ranom srednjem vijeku primitivno naselje s kućama sojenicama karakterističnim za slavenski živalj. Prema narodnom kazivanju proizlazi da je tamo postojao tzv. ŽUPANJIĆ GRAD, središte jednog slavenskog plemena. Vremenom je to naselje palo u zaborav, međutim postoji pretpostavka da je poslije preseljenja stanovnika iz naselja sojenica na sadašnji položaj, novo mjesto- naselje dobilo ime Novigrad.

U okviru srednjovjekovnog grada nalazi se crkva Sv. Filipa i jalova, sagrađena u 13. i 14. st. u romanskom stilu. U crkvi je pokopan biskup Krištafor (umro 1517.g.);, koji je zajedno sa svojim klerom 1493.g. poslije Krbavske bitke pobjegao iz Modruša, da bi izbjegao turskoj pogibelji i sklonio se u Novi. od tada pa do 1567.g. Novi je bio sjedištem Modruške ili Krbavske biskupije, ali zato u Novom ostaje biskupski vikar, koji u sedivakanciji upravlja Modruško-senjskom biskupijom sa sjedištem u Novom.

Godine 1650. počinju se u Novom voditi matične knjige.

je najstariji povijesno pravni dokument – zakonski tekst pisan starim hrvatskim jezikom i glagoljicom. On je najstariji zakonski spomenik slavenskog juga; od njega je starija samo Ruska pravda.

Donesen je 6. siječnja 1288.g. , kada su se u Novom Vinodolskom tada Novom Gradu sakupili izabrani predstavnici vinodolskih gradova slobodnih vinodolskih općina : Novog Grada, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina , Bakra, Trsata i Grobnika, da pred osobom kneza Leonarda-predstavnika novih feudalnih gospodara Vinodola potvrde «jednodušni pristanak uz opći dogovor svih općina vinodolskih o zakonima koji će se niže zapisati, odnosno koje su doznali od svojih starijih.

Tekst Vinodolskog zakona svjedoči da nije donesen nametnutom voljom ( samovoljom); feudalca, ali očito je sastavljen željom i odredbom istog: to je akt kojim se knezovi krčki učvršćuju u Vinodolu.

Vinodolski zakon svjedoči o samosvojnom pravu Slavena u dubokom srednjem vijeku, različitom od rimskog. Interesantne su odredbe Vinodolskog zakona obzirom na kazneno pravo i dokazni postupak, znatan broj članova koji obrađuje obavezno pravo dokazuje čvrstu organizaciju vinodolskih općina.

Vinodolski zakon sačinjen je u devet izvoda, po jedan za svaki grad Vinodola. Sačuvan je jedan izvod prijepisa Vinodolskog zakona, iz 16. stoljeća koji potječe iz arhive modruškog kaptola, iz Novog Vinodolskog

Pisan je glagoljicom (pismom koje se stoljećima upotrebljavalo u ovim krajevima);.

Na šest ploča predstavljeni su faksimili karakterističnih stranica prijepisa vinodolskog zakona

U Gradskoj vijećnici nalazi se slika u ulju rad Vladimira Potočnjaka naslikana 1957.g., koja prikazuje čin potpisivanja Vinodolskog zakona. Na slici su predstavnici Vinodolskih gardova zajedno s knezom Leonardom Frankopanom u sali kaštela.

U vitrinama su neki od radova vezani uz Vinodolski zakon.