Gradsko vije­će Novog Vinodolskog donijelo je na sjednici održanoj 1.kolovoza 2006. godine Odluku  o donošenju Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana »Prisika« u Novom Vinodolskom, kojim se definiraju sadržaji i daljnja grad­nja postojećih građevnih čestica kolektivne izgradnje, te novoplaniranih građevnih čestica višestambenih i stambenih građevina.

Od svog utemeljenja Narodni muzej i galerija U Novom Vinodolskom je smješten u kući Mrzljak u tzv. Biskupiji (nekadašnjem sjedištu Modruškog kaptola u Novom);, nasuprot Župne crkve Sv. Filipa i Jakova. Zbog potrebe proširenja izložbenog prostora 1973. godine narodni muzej seli na II. kat frankopanskog kaštela i u kulu Turnac. Od godine 1975. nazivu se dodaje i galerija, na inicijativu Vinodolskog skupa izvornih slikara i kipara Jadrana, koji su svoje radove poklanjali muzeju. Osamdesetih godina prostor kule morao se isprazniti od eksponata zbog vlage, tako da se godine 1996. uređuje soba u kojoj je donesen Vinodolski zakon 1288. godine kao Gradska vijećnica – Sala i prostorije Hrvatskog instituta za ljudska prava. Zbog svega toga danas muzej raspolaže s manje od 150 m2 izložbenog prostora, gdje je postavljen smanjeni stalni postav, što nikako ne zadovoljava potrebe ovog muzeja i njegovih brojnih eksponata iz fundusa, pa su posjetitelji uskraćeni za njihovo ljepotu i zanimljivost.

Za djelovanje i rad muzeja zaslužni su brojni volonteri, zaljubljenici u svoj grad i njegovu povijest, koji su djelujući u Upravnim odborima i Stručnim vijećima svojim požrtvovnim, nesebičnim radom održali kontinuitet rada ove ugledne kulturne ustanove u našem povijesno važnom i jedinstvenom gradu. U dosadašnjih 50 godina djelovanja muzeja predsjednici upravnih odbora muzeja bili su od 1951. do 1973. Zdravko Sokolić – Filko, od 1973. do 1994. Ivan Kabalin – Sebe i od 1994. do 1998. Ivan Balažević. Zbog potrebe struke i proširenja poslova, zapošljava se u njemu osoba koja će profesionalno obavljati muzejske poslove tako da godine 1979. u muzej dolazi Ognjana Maričić-Jovanović, koja do svoje prerane smrti godine 1999. svojim radom unapređuje muzejsku djelatnost u Novom Vinodolskom.

Narodni muzej i galerija u Novom Vinodolskom spada u opće, zavičajne muzeje, uzimajući pritom u obzir kriterij prema vrsti predmeta što se skupljaju, čuvaju i izlažu. Zbirni fond muzeja čine pokloni pojedinaca iz domovine i iseljeništva, otkupljeni predmeti, rezultati istraživanja podmorja godine 1963. lokaliteta Povile i Lopar (Novi Vinodolski);, nalazi iskopavanja Vlaške Peći godine 1986., nalazi iz Stinice kraj Jablanca (iz ostatka grada Murula);, te radovi likovne kolonije “Vinodolski skup izvornih slikara i kipara Jadrana” (1975.-1985.);.

Predmeti su razvrstani u arheološku i hidroarheološku zbirku, numizmatičku, umjetničku, kulturno-povijesnu, povijesnu i zbirku NOB-a. U izloženom stalnom postavu zastupljene su i predstavljene sve zbirke, te su izabrani i izloženi najzanimljiviji eksponati iz fundusa. Narodni muzej i galerija posjeduje zanimljivu i raznovrsnu dokumentaciju, biblioteku i fototeku, koja predstavlja izvor zanimljivih podataka o životu i radu na području našeg grada. Ova publikacija objelodanjuje se u godini 2001. kada Narodni muzej i galerija u Novom Vinodolskom navršava 50. godišnjicu rada (1951.-2001.);. Namjena joj je da poštovanim čitateljima bude: podsjetnik na viđeno u stalnom postavu muzeja, promidžba bogatog fundusa muzeja, koji je dijelom izložen ili se čuva u depoima, te da bude poticaj za dublje razmišljanje i istraživanje bogatih zbivanja i djelovanja izuzetnih ljudi našeg grada. Zahvaljujemo brojnim donatorima, koji su tijekom ovih godina svojim poklonima obogatili i povećali fundus muzeja.

Publikacija “Narodni muzej i galerija
Novi Vinodolski 1951 – 2001″ Zagreb, 2001.