Novljansku žensku narodnu nošnju krasi njena jednostavnost i profinjena elegancija. Oblikom i krojem ista, a raznolikost odjeće se dobila koristeći  različite materijale i boje.

Ljepoti nošnje doprinose ukrasi izrađeni od trake – kurdele s leđne strane, bjelina košulje bogatih rukava s čipkom, rupca, koji se veže na poseban način oko glave, te zlatne naušnice zvane bati, koraljn ogrlica i stručak cvijeća- boke.

Ženska novljanska svečana nošnja

Danas  najraširenija crna ukrašena crvenom trakom ili kurdelom, pa ju nazivamo  CRVENA NOŠNJA.

Crna nošnja ukrašena plavom trakom- kurdelom naziva se MODRA ILI PLAVA NOŠNJA. Rijetka je i sačuvan je mali broj nošnji.  Nekada se u takvoj nošnji igralo kolo utorak mesopusni (na dan osude Mesopusta).

BERHAN je bijela nošnja izrađena od pamučnog pikea. Nose ga mlade djevojke i snahe. U njemu su se nekada vjenčale mlade. Tada su umjesto rubca, na glavi imale BISERNICU –  ukras od cvijeća s raznobojnim trakama.

SVILNICA  je svečana nošnja izrađena od svile i ukrašena trakama odgovarajuće boje. Može biti raznih boja. Ranije ih nije bilo puno pa su se posuđivale, mnoge su se djevojke u njima vjenčale.

ŠAJNICA je svečana nošnja izrađena od finog vunenog materijala, brokata. Čvršća je od svilnice, iako na nju podsjeća. Rijetka je, a koristila se nekada za vjenčanje uz bisernicu koja je ukrašavana glavu mladenke.

Jedna je izložena u muzeju i izrađena je od crkvenog materijala iz 18. stoljeća.

Muška narodna nošnja može biti ljetna i zimska. I jedna i druga obnovljene su poslije Drugog  svjetskog rata jer su se gotovo bile izgubile.

Ljetna nošnja izrađena je od bijelog lanenog platna. Sastoji se od brageša – hlača širih nogavica  i stomaje – široke košulje. Oko pasa je pojas praća sa džepićima, na nogama  opanci, a na glavi rapčin – crvena dinarska kapa.

Zimska novljanska narodna nošnja obnovljena je 1964. godine. Izrađena je za hladne, burne dane od čoje, vunenog materijala, i to bijele za gaće – hlače, a u boji za prsluk. Ukrašeni su ornamentima. Bijela platnena košulja nosi se zataknuta u hlače, a u struku je pojas čemer. Na glavi je crvena kapa od čoje i crnog krzna.

Hlače (mi rečemo gaće) su od bijele čoje čije nogavice usko završavaju ulazeći u doma pletene čarape- kopice. One pak dosežu do polovice listova.

Košulja je od bijelog platna, ulazi u hlače, a u struku je pojas – čemer koji se kopča na leđima. Na prednjoj strani pojasa su džepići koji mogu poslužiti za duhan. Ljubitelji oružja u pojas zataknu i kuburu. Na košulju se oblači prsluk, zvani surka. Može biti crveni, plavi, zeleni, smeđi. S izvedenim  ornamentima. Za jače zime preko svega oblači se dolama ili dolamica (smeđi kaputić). Na glavi je crvena kapa, od čoje. Sa strane je crno krzno. Na kapi zataknuta je grančica male gore ili ružmarina (utorak mesopusni). Na noge se obuju opanci, zvani pletenci, a i kapičari.

Tekst i fotografije pripremila Đurđica Krišković-  ravnateljica Narodnog muzeja i galerije Novi Vinodolski