Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski aplicirala je prema Ministarstvu kulture dva projekta za koje su odobrena sredstva u ukupnom iznosu od 33.000 kuna. Za nabavu knjižne i neknjižne građe odobreno je 28.000 kuna dok je Maloj glagoljskoj akademiji odobreno 5.000 kuna.
Mala glagoljska akademija je projekt čiji je primarni cilj promidžba Novog Vinodolskog kao grada izuzetno bogate kulturne tradicije i pismenosti, vrednovanje staroga pisma i educiranje turista o toj bogatoj prošlosti  te upućivanje na gradske spomenike kulture, kao i kreativno izražavanje djece i odraslih. Rezultat  toga umjetničkog izražavanja bit će i originalni novljanski suvenir.
– Kako glagoljica izvire iz spoznaje da je ona osebujno obilježje hrvatske kulture, a time i hrvatskog nacionalnog identiteta, želja nam je promovirati Novi Vinodolski kao kulturni grad bogate pismenosti i kulture, kako stranim turistima, tako i domaćim koji ljetuju u našem gradu. Tu promociju zamislili smo, oslanjajući se na navedenu tradiciju organiziravši tiskarsku radionicu na otvorenom, na glavnom gradskom trgu. Kao pomoćni prostor poslužio bi
atrij Srićine kuće koji se nalazi tik do glavnog gradskog trga. Uz pomoć Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba, tj. profesora i studenata koji bi predstavljali duhovnu vertikalu onoga vremena – popove glagoljaše, organizirat ćemo radionice za djecu i odrasle – navela je ravnateljica Narodne čitaonice i knjižnice Barbara Kalanj Butković.

Radionice će se sastojati u edukaciji o tehnologiji izrade papira te tiskanju glagoljskih slova i vodenih žigova, ručno šivanje, tj. uvezivanje knjiga. Sve ono što će djeca napraviti moći će ponijeti sa sobom kao suvenir: papir koji bi sami izradili, vodeni žig, ime i prezime otisnuto na glagoljici.
Za odrasle ćemo također organizirati radionice ali u večernjim satima kada veliki broj turista šeta glavnim gradskim trgom. Odrasli bi po uzoru na stare iluminirane knjige, oslikavali i kreirali vlastite unikatne radove ali s oslanjanjem na  novljansku pisanu baštinu (Vinodolski zakon, Novljanski brevijar I. i II.).
Razmišljajući o autohtonom suveniru u suradnji s ustanovom u kulturi, došli smo do ideje o izdavanju glagoljske mape koju bismo tiskali nakon što bi  akademski  slikari izabrali najbolje radove naših polaznika. Oni  bi pojedine sadržaje iz glagoljskih rukopisa, pretočili u slike, minijature, na način kako su to nekoć činili minijaturisti u raskošnim glagoljskim rukopisima. Tekstualni dio kao i izbor sadržaja koji bi se popratio slikom, izradila bi uvažena akademkinja Anica Nazor. Na ovaj način ćemo popularizirati  glagoljske rukopise (Vinodolski zakon, Novljanski brevijarI i II.), koji  su uz ostale glagoljske knjige  položili temelje hrvatske književnosti i hrvatskog književnog jezika. Također to je popularizacija glagoljizma kao osebujne odrednice hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnog identiteta – zaključila je Barbara Kalanj Butković.