Novosti


15. lipnja 2005.

Posljednja sjednica starog saziva Gradskog poglavarstva Novog Vinodolskog

NOVI LIST, 14.06.2005. Na posljednjoj sjednici Gradskog poglavarstva Novog Vinodolskog s tri od pet članova, doneseno je nekoliko odluka vezanih za programe komunalne […]

NOVI LIST, 14.06.2005. Na posljednjoj sjednici Gradskog poglavarstva Novog Vinodolskog s tri od pet članova, doneseno je nekoliko odluka vezanih za programe komunalne infrastrukture koji su bili planirani u ovogodišnjem proračunu. Prihvaćen je zaključak o potpisivanju ugovora o sufinanciranju sanacije objekata odvodnje s Primorsko-goranskom županijom koja je početkom travnja odobrila 250 tisuća kuna za tu namjenu. Tim sredstvima sufinancirat će se crpna stanica Zagori, koju je potrebno rekonstruirati radi prihvata oborinskih voda TN Zagori, glavni kolektor fekalnih voda na šetnici Kneza Domagoja (iznad glavne gradske plaže), te automatika na glavnoj crpnoj stanici Ričina. Ta strogo namjenska sredstva dodijeljena su »GKTD »Ivanj« s kojim će Grad sklopiti ugovor za realizaciju utvrđenih infrastrukturnih objekata.

Vrijeme Drugog svjetskog rata

Zgradu osnovne škole, a kasnije i Građanske škole zaposjeli su talijanski i njemački vojnici. Građanska škola dobila je u međuvremenu naziv Državna mješovita obća niža srednja škola obrtnog i veleobrtnog smjera, a školsku godinu 44/45 završila je pod imenom Niža gimnazija. Za vrijeme rata tadašnji nastavnici pod teškim uvjetima uspjeli su oteti i spasiti dio arhive i namještaja i prenijeti ga u zgradu Domaćinske škole u Novom.

U zgradi Osnovne škole (tadašnje Domaćinske); održano je 19. prosinca 1943. godine savjetovanje prosvjetnih radnika, s područja kotareva Senj, Novi, Crikvenica i Kraljevica, što je bio jaki poticaj razvoju školstva u našem kraju.

1. lipnja 2005.

Spomenici kulture

Spomenici kulture su naše vrijedno kulturno dobro čije je uništavanje zakonom zabranjeno. Čuvajmo kulturnu baštinu za buduće generacije. Osnovna škola između dva svjetska […]

Spomenici kulture su naše vrijedno kulturno dobro čije je uništavanje zakonom zabranjeno. Čuvajmo kulturnu baštinu za buduće generacije.

Osnovna škola između dva svjetska rata

U novoj školskoj godini 1921/22 uz osnovnu školu otvara se i Viša pučka škola koja je radila u kući Braće Mažuranić. Višu pučku školu pohodili su učenici s cijelog područja tadašnjeg kotara Novi i iz općine Novi – Zagon, općine Bribir i općine Ledenice – Krmpote. 1924. se odvajaju Osnovna i Viša pučka škola i rade odvojeno do ponovnog objedinjavanja 1945. godine, te rade kao sedmogodišnja i kasnije osmogodišnja škola. Viša pučka škola dobiva 1925. godine ime Građanska škola. Nju su polazile generacije učenika iz Novog i Bribira, dok je iz zaobalja malo tko polazio tu školu budući prijevoznih sredstava nije bilo.

31. svibnja 2005.

Marina Novi Vinodolski-Studija utjecaja na okoliš

Odluku o stavljanju na javni uvid Studije utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja: rekonstrukcija luke Novi Vinodolski, dogradnja primarnog i izgradnja sekundarnog lukobrana, gatova […]

Odluku o stavljanju na javni uvid Studije utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja: rekonstrukcija luke Novi Vinodolski, dogradnja primarnog i izgradnja sekundarnog lukobrana, gatova i obala koju je izradio Rijekaprojekt d.o.o. Rijeka za naručitelja Grad Novi Vinodolski donijela je u postupku ocjenjivanja studije Komisija u skladu sa odredbama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš. Javni uvid će trajati od 2. lipnja do 15. lipnja 2005. godine, a uvid u Studiju može se obaviti u Gradskoj vijećnici Grada Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, gdje se mogu upisati primjedbe i prijedlozi u Knjigu primjedbi i prijedloga. Javna rasprava o Studiji će se održati u četvrtak, 9.lipnja 2005. u 18,00 sati.

Počeci školstva

U Novom Vinodolskom je 1453. godine osnovan Pavlinski samostan, koji je djelovao sve do 1786. godine. Svi redovnici – svećenici u samostanu bavili su se naukom, a imali su i bogatu knjižnicu. Poučavali su mladež, učili su i osnovnoj pismenosti male učenike. Iste godine kada je ukinut pavlinski samostan osnovana je Osnovna škola u Novom. U knjizi “Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj” piše da je novljanska škola osnovana šest godina ranije. Ova razlika u godinama javlja se vjerojatno zato što je 1780. godine donesen akt o osnivanju škole, a prema Spomenici škole, koju je započeo pisati Maksimilijan Potočnjak (1887 – 1905);, škola je svoja vrata otvorila prvi put početkom školske godine 1786/87.

Osnivanje pada u vrijeme kada je u građanskoj Hrvatskoj vladalo mišljenje da seljačka djeca ne moraju steći veće obrazovanje. Međutim, to je i vrijeme Josipa II. poznatog u povijesti po svojim prosvjetiteljskim idejama, doba njegove majke Marije Terezije, koja je i dala poticaj za osnivanje osnovnih škola. Prvi stručni učitelj koji je završio učiteljsku školu, bio je Josip Vončina, koji je u Novom radio 43 godine. Materijalno stanje pučkih škola u to vrijeme bilo je više nego oskudno. Škole su uzdržavale općine, koje nisu imale dovoljno razumijevanja za potrebe škole. Od učitelja se tražilo da polaznike nauče čitati, pisati i računati. Plaću je dobivao u iznosu od 80 forinti i 10 novčića, a dobivao je i nagradu za sviranje u crkvi. Školske prostorije i učiteljev stan bili su u jugozapadnom dijelu starog grada Frankopana, u Kaštelu.

Potkraj XVIII. stoljeća školu je polazilo svega 47 učenika, a školovanje je trajalo 2 godine. U prvom razredu učio se katekizam, pisanje i čitanje na ploči i iz knjižice ABC, zatim brojanje hrvatskim jezikom, njemačkim i talijanskim. U drugom razredu uči se mali katekizam, latinska gramatika, čitanje, talijanski i njemački jezik, osnove računovodstva i pisanje, te podvorba kod svete mise. U to vrijeme škola je spadala u red trivijalnih škola, kasnije će se zvati i narodna škola, a 1807. i realna škola.

Posebno mjesto među učiteljima zauzima Maksimilijan Potočnjak koji je bio ne samo dobar pedagog i nastavnik, nego i svestran društveni radnik. Bio je pjesnik, pisao je igrokaze za djecu i prigodne pjesme s domoljubnim žarom. Osnovao je bogatu nastavničku biblioteku.

Za vrijeme prvog svjetskog rata škola je slabo radila, rat je donio bolesti pa je škola zatvorena. Nakon 5 godina, 12. siječnja 1919. godine nastava se ponovno izvodi u vlastitoj školskoj zgradi u restauriranom Kaštelu.

30. svibnja 2005.

Prostorni plan uređenja – II ponovljena javna rasprava

Temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju, Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru,  […]

Temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju, Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru,  Poglavarstvo Grada Novi Vinodolski  objavljuje da 06. lipnja 2005. godine započinje PONOVLJENA JAVNA  RASPRAVA O PRIJEDLOGU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA NOVI VINODOLSKI, koja će trajati od 06. lipnja do 06. srpnja 2005. g.

Djelovanje Narodne čitaonice

O djelovanju Narodne čitaonice sačuvana je brojna dokumentacija u obliku knjiga zapisnika. Godinu dana nakon osnutka i donošenja Statuta 1845. godine, počinju politički pritisci, te čitaonica prestaje sa radom po raspuštanju upravnog odbora i postavljanju povjerenika. Nakon pada apsolutizma zalaganjem starih članova Čitaonica je 1864, godine obnovljena. Godine 1879. postaje članicom Matice hrvatske.

Narodna čitaonica sudjelovala je u skoro svim značajnim kulturnim i drugim akcijama u ovom kraju i šire: potaknuto je utemeljenje Pjevačkog društva “Stjenjak”, koje kasnije prerasta u Pjevačko i tamburaško društvo “Mažuranić”, utemeljeno je tamburaško društvo “Zvonimir”, limena glazba, priređivale su se različite priredbe. 1899. godine sređena je knjižnica za što je bio zadužen poznati kulturni djelatnik i učitelj Maks Potočnjak. Kroz sve godine svog djelovanja čitaonica je bila pretplaćena na sve važnije hrvatske listove.

1958. godine objavljena je Spomen-knjiga Narodne čitaonice, koja je zaboravu otela niz sadržaja i podataka iz starije i novije povijesti Novog Vinodolskog. II. spomen knjiga izdana je 19 godina kasnije, a sadržavala je “pisme novljanskog kola i druge novljanske narodne pisme”.

20. svibnja 2005.

MO Donji Zagon, listopad 2004.

Zaključak sa sjednice MO Donji Zagon, listopad 2004. Zaključkom sa sjednice MO Donji Zagon određeno je da je za mjesto Donji Zagon potrebno […]

Zaključak sa sjednice MO Donji Zagon, listopad 2004.

Zaključkom sa sjednice MO Donji Zagon određeno je da je za mjesto Donji Zagon potrebno planirati sredstava u proračunu za sljedeće radove: popravak zgrade bivše škole s uređenjem prostorije za rad mjesnog odbora, proširenje groblja i izrada mrtvačnice, prikupljanje dokumentacije i izgradnja igrališta za male sportove s otkupom zemljišta, arhitektonsko i hortikulturno uređenje trga ispred crkve (centar mjesta), završetak sanacije kapelice Sv. Antona, sanacija udarnih rupa po nerazvrstanim cestama i sanacija javnih cisterni u mjestu (kom. 3).

SOBA BR. 4 – ETNOGRAFSKA

NOVLJANSKA NARODNA NOŠNJA- NOVLJANSKO KOLO

U našem gradu, do današnjih dana, sačuvalo se narodno blago u pjesmi, običaju, kolu, te u ženskoj i muškoj narodnoj nošnji.

Ne samo mladi već i stariji aktivno sudjeluju u narodnom NOVLJANSKOM KOLU, igrajući u novljanskoj narodnoj nošnji, usred koga pjevači (pivači); pjevaju u parovima narodne junačke pjesme, koje vuku porijeklo iz vremena borbi protiv Turaka i Mletaka, a obogaćene događajima iz kasnijih vremena. Mnogobrojni Novljani, bez obzira gdje se nalazili dolaze u vrijeme mesopusta kako bi igrali kolo.

Novljanska narodna nošnja, gotovo jednakih oblika , pojavljuje se u nekoliko boja. Najraširenija je crna nošnja, koja može biti ukrašena crvenom trakom –kurdelom, pa je to crvena nošnja ili modrom trakom, pa je to modra ili plava nošnja. Osim toga tu je i BERHAN, koji je cijeli bijel, SVILNICA (izrađena od

svile); ili ŠAJNICA (izrađena od brokata); u raznim bojama.

Muška narodna nošnja – postoji zimska, slična albanskoj narodnoj nošnji, i ljetna koja je lagana i od bijelog platna.

NOVLJANSKO NARODNO KOLO je za razliku od mnogih drugih slavenskih kola ove vrste, specifično, sa vrlo sporim korakom, upravo svečanim, što u potpunosti odgovara duhu i značaju narodnih epskih pjesama, koje u kolu pjevaju.

Ipak još danas se razlikuju 3 vrste koraka u novljanskom kolu:

1.spori korak, nazvan: senjski korak

2.brzi korak, poznat kao: arbanaški korak

3.življi korak, koji se naziva: poskočica.

-SVEČANA ŽENSKA NARODNA NOŠNJA

ŠAJNICA ( izrađena od brokata);

SVILNICA (izrađena od svile);

BISERNICA ,vjenčani ukras na glavi djevojke, izrađen od perle.

BERHAN

bijela ženska narodna nošnja

CRVENA ŽENSKA NARODNA NOŠNJA – KAS

PANO

KUD «ILIJA DORČIĆ», poslije drugog svjetskog rata 1951.g., ranije pjevačko društvo, dobiva sadašnji naziv po novljanskom prvoborcu Iliji Dorčiću i razvija vrlo aktivni kulturno umjetnički rad. U njemu djeluje pjevački zbor, folklorna i druge sekcije.

KARNEVALSKI OBIČAJI NOVOGA izložene fotografije na panou sa desne strane predstavljaju karnevalske običaje Novog, od napovidanja udovica i udovaca, rađanja – mišenja mesopusta – karnevalske slamnate lutke – simbola svega lošega u Novom i njegovog krštenja, karnevalske glazbe MESOPUSTARIH, NOVLJANSKOG KOLA, čitanja ŽITKA- OSUDE MESOPUSTA, TE NJEGOVO PALJENJE.

KOTIGA

podsuknja od ovčjih kožica, s vunom s unutrašnje strane. Nosila se za vrijeme zime ispod drugih haljina . muškarci su nosili u zimi hlače i prsluke ZOBUNE isto tako izrađene od ovčjih kožica s vunom. Izrađivali su ih obrtnici- kotižari.

SARZA

duga ženska haljina starijeg tipa.

DUGI RUBAC – MARAMA, ukrašen vezom, što su žene nekad nosile na glavi.

SOPILE

vrsta glazbenog duhačkog instrumenta, karakterističnog za ovaj kraj na kojem se svira u duetu s malom i velikom sopilom. Tu su i crteži dijelova sopila. Muzička skala sopila je različita od one normalne i sastoji se od 5 do 6 tonova, a poznata je kao «istarska ljestvica». Radi se o petotonskom sistemu sa 6-im sniženim tonom. Sviranje na sopili se izvodi istovremeno s oba insrtumenta , a svaki ton male sopile , osim prvog tona prati se nižom tercom vele sopile.

POPIS «ŽITAKA MESOPUSTA» I NJIHOVIH AUTORA, do sada poznate osude (žitak mesopusta); sežu sve do godine 1862., koliko ih se do sada moglo pronaći , sa naznakom i njihova autora. Neke su tu i izložene.

Osuda «mesopusta» piše se uvijek u stihovima i skoro svake godine je drugi autor, a u njoj se iznose svi važniji događaji koji su se u tijekom jedne godine desili u svijetu, zemlji i u Novom, smatrajući za sve odgovornim nesretnog slamnatog mesopusta.

20. svibnja 2005.

Prioritetna ulaganja u razvoj područja Krmpote-Klenovica

Na sastancima MO tijekom 2004.g. razmatrani su prioriteti razvoja i ulaganja za područje MO Krmpote-Klenovica, te su potvrđeni i objedinjeni na sastanku održanom […]

Na sastancima MO tijekom 2004.g. razmatrani su prioriteti razvoja i ulaganja za područje MO Krmpote-Klenovica, te su potvrđeni i objedinjeni na sastanku održanom 17.1istopada 2004.god. To su: izrada projektne dokumentacije za lukobran u Klenovici, pojačano djelovanje komunalnih usluga tijekom cijele godine, posebice u ljetnoj sezoni, rješavanje problema opskrbe el.energijom  i vanjska rasvjeta, izrada projekta uređenja plaža, sanacija kanalizacije i izrada slivnika i rešetki oborinske odvodnje na javnim površinama, uređenje “Stare škole” u svrhu komercijalnog aktiviranja,  zaštita brdsko-planinskog dijela područja MO, uređenje cestovnih ulaza u Klenovicu kao i održavanje cesta na području cijelog MO Krmpote-Klenovica.

HODNIK

ZASTAVA KOTARSKE ORGANIZACIJE HRVATSKE SELJAČJE STRANKE (HSS);

U Novom iz 1938.g.

ZASTAVA HRVATSKOG RADNIČKOG POTPORNOG DRUŠTVA «ANTUN MAŽURANIĆ» iz St. Luisa iz 1909. g.

HRVATSKA NACIONALNA ZASTAVA S GRBOM TROJEDNOG KRALJEVSTVA HRVATSKE, SLAVONIJE I DALMACIJE

ZASTAVA RADNIČKE ZADRUGE «Sv. NIKOLE»

FOTOGRAFIJA HRVATSKOG RADNIČKOG POTPORNOG DRUŠTVA «ANTUN MAŽURANIĆ» iz St. Luisa (SAD);

Fotografija prikazuje društvo, koje je u St. Luisu u SAD-u osnovano 3.2.1907.g. od iseljenika iz Novog. Zajedno s ovom slikom iseljenici su poklonili muzeju tri zastave , od kojih se ona SAD-a nije sačuvala.

FOTOGRAFIJA- POSVETA ZASTAVE UZAJAMNO PODUPIRAJUĆE RADNIČKE ZADRUGE «SV. NIKOLA», 25.07.1909.G.

(Zadruga je osnovana 1881.g.);

SPOMENIK IZGUBLJENOM PRSTU

izradio ga je u Americi Novljanin Josip Sokolić- Filko ( jedan od mnogobrojnih emigranata iz Novog);.

FOTOGRAFIJE IZ PARTIZANSKOG ŽIVOTA

Ove su fotografije snimljene u šumama u partizanskom zaleđu Vinodola iznad Bribira i Novog.

SPOMENICE

izdate porodicama poginulih partizanskih boraca, sa potpisom druga Tita.

POGINULI BORCI NOR-a I ŽRTVE FAŠIZMA

PALI BORCI NOR-a , na panou su fotografije palih boraca Novljana , koji su izgubili život u NOR-u.

-ŽRTVE FAŠIZMA, na donjem dijelu panoa su fotografije žrtava fašizma, osoba umrlih u koncentracionim logorima ili pogubljenih za vrijeme njemačkog bombardiranja Novoga ili ubijenih od neprijateljskih vojnika

20. svibnja 2005.

Planovi za naredno razdoblje

Nakon provedene rasprave Mjesni odbor Novi Vinodolski – zapad donio je određene prijedloge za izradu Proračuna Grada Novi Vinodolski za 2005. godinu, a […]

Nakon provedene rasprave Mjesni odbor Novi Vinodolski – zapad donio je određene prijedloge za izradu Proračuna Grada Novi Vinodolski za 2005. godinu, a samim tim i svoje prioritete za rješavanje u narednom razdoblju. Prioriteti su podijeljeni ovisno o dijelovima naselja, a to su Kalvarija i Bribirska obala, Šćedine, Krasa i Mikulja

SOBA BR. 5 – GALERIJA

Radovi MENCI KLEMENT CRNČIĆA

1.STARO KUPALIŠTE

2.PANORAMA NOVOG I LUKE

3.DRIVENIK- VINODOL

4.BELGRAD- VINODOL

Menci Klement Crnčić (1865. – 1930.);, akademski je slikar, rođen je u mjestu Bruch na Muri, a umro u Zagrebu.

Slikarstvo je studirao na Akademiji slikarstva u Beču i Münchenu. U Zagrebu otvara prvu privatnu školu slikarstva, koja se 1907.g. pretvara u prvu državnu školu slikarstva, a kasnije u Likovnu akademiju. Kao slikar slika pejzaže, naročito one sa jadranskim motivima. Pošto je u Novom Vinodolskom imao vlastitu kuću, gdje je boravio za vrijeme ljeta, slikao je često motive iz Novog i okolice.

5. PORTRET ŽENE, nepoznati autor.

6. PRELJA , rad hrvatskog slikara OTONA IVEKOVIĆA

7.PORTRET HELLA iz 1894.g.

8. PORTRET MENCI KLEMENT CRNČIĆA.

ulje na platnu, rad MARY STIBORSKY učenice M .K. Crnčića.

9. PORTRET NIKOLE SRIĆE

rad MANCI KLEMENT CRNČIĆA

10. PORTRET SVEĆENIKA, nepoznati autor.

11. PORTRET JOSIPA MAŽURANIĆA

12. PORTRET STARE ŽENE

rad akademske slikarice VERE NIKOLIĆ.

20. svibnja 2005.

Prioriteti čije je rješavanje nužno za stanovništvo MO Povile

U prioritete čije je rješavanje nužno za mjesto Povile ubrajaju se: izgradnja mrtvačnice na groblju, donošenje detaljnog plana za potrebe rješavanja prostora boćališta […]

U prioritete čije je rješavanje nužno za mjesto Povile ubrajaju se: izgradnja mrtvačnice na groblju, donošenje detaljnog plana za potrebe rješavanja prostora boćališta i društvenih prostorija, uređenje svih ulica u mjestu, učinkovitija i bolja priprema turističke sezone, te rješavanje problema kanalizacije na plaži «Puntica»

ATRIJ MUZEJAI PRIZEMLJE – ULAZ:

GOLGOTA

rad hrvatskog slikara JOSIPA KLJAKOVIĆA

Josip Kljaković rođen je 1889.g.u Solinu kraj Splita . Proslavio se slikama religioznog sadržaja. slikao je freske u crkvi Sv. Marka u gornjem gradu u Zagrebu . Imao je organizirane izložbe svojih slika skoro u svim zemljama Europe i u SAD-u.

PROVALA TURAKA U NOVI

Slika, rad Novljanina Potočnjak, Vladimira, predstavlja u slobodnoj umjetničkoj interpretaciji provalu Turaka u grad Novi, koja je izvršena u 2 sata iza pola noći 22.08.1527.g. Tom prilikom Turci su masakrirali stanovništvo, zapalili grad i prisilno odveli u ropstvo mnogo ljudi. Modruški biskup koji je stolovao u Novom , uspio je pobjeći u Vrbnik, na otoku Krku. Narodna legenda kaže ,da su Turci tom zgodom oteli najljepšu djevojku iz Novog, mladu Dobricu, koja se kasnije javila kući u Novi iz turskog harema jednog carigradskog paše porukom da je živa i zdrava.

NAPAD MLEČANA NA NOVI

Slika Potočnjak, Vladimira predstavlja napad mletačke flote na Novi u zoru 27.08.1615.g.na čelu sa admiralom Marcantonio Vernierom. Mletačka je mornarica iskoristila odsutnost iz grada glavnine hrv. vojske kneza Nikole Frankopana, koji se s vojskom uputio u unutrašnjost, u Liku, protiv Turaka, tako da je posada Novoga ostala oslabljena. Mletački je napad, koji je iznenadio posadu Novoga, izvršen je sa 6 galija i 36 manjih ratnih brodova. Probijeni su gradski obrambeni zidovi i provaljeno je u grad, koji je opljačkan i opustošen. Djeca su bacana u vatre, a odrasli, zajedno s popovima, uhvaćeni u crkvama pred oltarima ubijani i klani. U predvečerje istog dana, kada je komanda mletačke vojske obaviještena o brzom povratku hrvatske vojske kneza Frankopana, Mlečani su se povukli na brodove i pobjegli.

Samo za ilustraciju vandalizma počinjenog u Novom, dovoljno je istaknuti, da je čitava Zapadna Europa o tome bila obaviještena , pa čak i francuski kralj Ljudevit XIII.

Grad Novi bio je napadan od Mlečana i ranijih godina i to 1598.g. kada je mletačka flota, pod zapovjedništvom admirala Ivana Bemboa progoneći uskočke brodove u kanalu, koji su se sklonili u Novi, izvršila napad na Novi. Tom prilikom su porušili tvrđavu Lopar.

I 1613.g. bio je Novi pozornica bitke sa Mlečanima.

U atriju Muzeja smješten je i GLASOVIR.

Pripadao je porodici bana Ivana Mažuranića, a izrađen je 1827.g.u K.K. HOF-PIANO FORTE FABRIKANT IN WIEN.

Prva restauracija je bila 1898.g., druga 1908.g. ( kada su promijenjene samo četiri strune );, posljednja, treća, bila je u srpnju 1999.g.,a izvršio ju je gospodin Erich Göth , iz Češke, sa svim starim dijelovima.

KAPITELI CRKVICE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

koja se nalazila uz samostan fratara pavlinaca u sadašnjem gradskom groblju pored luke.

DETALJ FOTOGRAFIJE , PANORAME NOVOG iz 1878.g.

Prikazana je crkvica B.D. Marije na Ospi, koju je podigao knez Martin Frankopan i poklonio je pavlinima.

(Pavlinski red ukinut je dekretom cara Josipa II, 1786.g. Pavlini napuštaju Novi);

1917.g. crkvica se urušila.

FRANKOPANSKI GRB

prvotno uzidan iznad ulaza u crkvicu.

KAMENI KOMAD SA USKOČKOM GLAVOM

kameni komad gornjeg dijela luka vratiju jedne kuće, s uskočkom glavom , jednostavno isklesan, sa kalapkom (kapom); Rupa na kalapku bila je namijenjena za perjanicu koja se naknadno izgubila.

TOP MUŽAR

služio je za obranu grada.

20. svibnja 2005.

Prijedlog plana ulaganja na području MO Ledenice u 2005.g.

Na području Mjesnog odbora Ledenice predlaže se izvršiti ulaganja u smislu revitalizacije Gradine, obnove zgrade Doma kulture i prenamjena prostorija bivše ambulante, asfaltiranje […]

Na području Mjesnog odbora Ledenice predlaže se izvršiti ulaganja u smislu revitalizacije Gradine, obnove zgrade Doma kulture i prenamjena prostorija bivše ambulante, asfaltiranje ceste na Velesu, sanacija krovišta Doma kulture u Bateru i nastavak investiranja u opskrbu Batera vodom.

Kulturni identitet Kulturna povijest Novog Vinodolskog izuzetno je bogata kulturnim spomenicima svjetovnog i crkvenog karaktera. Novi je stoljećima bio žarište hrvatske glagoljaške pismenosti i književnosti. U Novom se pronašlo pravo bogatstvo glagoljskih knjiga i drugih različitih zapisa: “Vinodolski zakon” iz 1288., “Prvi novljanski brevijar iz 1494., “Novljanski misal” iz 1474., “Drugi novljanski brevijar” iz 1495. i “Vinodolski zbornik” iz 15. stoljeća. Baš ta spoznaja Novljana da su baštinici slavne tradicije i junačke prošlosti izazvala je u njima prkos i nepokornost koja je rezultirala stvaranjem čvrstog nacionalnog i kulturnog identiteta.

20. svibnja 2005.

MOTO SUSRET

Petak, 6.05.2005 započeo je Moto susret u Novom Vinodolskom u organizaciji novljanskog moto kluba “Jahači Vinodolskog zakona”. Nakon okupljanja i smještaja sudionika susreta […]

Petak, 6.05.2005 započeo je Moto susret u Novom Vinodolskom u organizaciji novljanskog moto kluba “Jahači Vinodolskog zakona”. Nakon okupljanja i smještaja sudionika susreta bikeri su prošli gradom, a zatim su nastavili zabavom uz prigodnu glazbu. U subotu, 7.05. održan je obalni relly i velika promenada gradom. Dan je završio zabavom u luci.

Utemeljenje Narodne čitaonice Samo utemeljenje Narodne čitaonice dogodilo se u kući uglednog trgovca Lovre Sriće, a utemeljitelj je bio kanonički namjesnik stolne crkve modruške ili krbavske Josip Mažuranić (1811 – 1879); koji je bio izabran za prvog predsjednika Narodne čitaonice. 27.ožujka iste godine donijet je i statut čitaonice, tzv. “Ustav” koji precizira osnovnu namjenu i najkonkretnije zadatke: “Sverha narodne čitaone u Novom biti hoće pravo izobraženje i uzderžanje starih dobrih običajih, kao takoje poboljšanje poljskog težanja i ostale radinosti. U ovo društvo pristupiti može svaki on višega ali nižega stališa. Bio on prosti ali izobraženi, samo da je drugač dobroga i poštenoga deržanja.”

Skip to content