Položaj Novog Vinodolskog
45 kilometara jugoistočno od Rijeke, glavne luke hrvatskog Jadrana, proteže se prekrasna Novljanska rivijera u dužini od 17,5 km zračne linije, odnosno 21,3 km razvedene, ekološki čiste i slikovite obale. Priobalna turistička mjesta, čije temelje oslikava modrina kristalno čistog mora, svojevrsni su biseri turističke ogrlice hrvatsko-primorskog turizma. Na zapadnom dijelu Novljanske rivijere smjestio se je, prije više od tisuću godina, grad Novi Vinodolski, a prema jugoistoku uz jadransku turističku cestu i morsku obalu, priljubila su se mjesta Povile, Klenovica, Smokvica i Sibinj. Iznad obalnog

dijela Rivijere uzdižu se šumoviti, vječno zeleni obronci gorskog masiva Kapele, koji vi­sokim raslinjem crnogorice i bjelogorice, poput goro­stasnog   pročišćivača   zraka   i   ekološkog   čuvara, zaštićuje blagodati mediteranske klime, koja Rivije­ru pretvara u dio zemaljskog raja. Na obroncima Ka­pele, što se blagim padinama spuštaju prema moru, smjestila su se planinska naselja Breze, Krmpote, Le­denice i Zagon, koja i u najtoplijim danima ljetnih vrućina, pružaju posjetiteljima ugodno osvježenje. Planinsko zaleđe povezano je sa Novljanskom rivije­rom dobro održavanim asfaltnim prometnicama. Božja ruka nadarila je ovaj kraj prekrasnim mor­skim draguljima, kada je uz obalu grada Novog Vi­nodolskog, na udaljenosti svega 205 m od obale “usidrila” otočić “San Marino”, ili kako ga mlađi naraštaji nazivaju “san kupača”, jer se otočić koristi za opuštanje i bezbrižno sunčanje. Isto tako ispred turističkog mjesta Klenovice iznjedrio je iz mora otočić “Sv. Ante”, kojega mještani nasipom spojiše s kopnom. Otočić je, doduše, time izgubio svoje otočke čari, ali je kupališna zona proširena veoma kvalitetnom šljunkovitom plažom.

Zapadno od Novog Vinodolskog prostire se kraška dolina Vinodol (Dolina vina – vallis vinearia), koja je dobila ime po prostranim vinogradima, što su se nizali od Bakra, preko Bakarca, Križišća, Driveni-ka, Grižana i Bribira sve do Novog Vinodolskog. Prema jugu, uz Jadransku turističku cestu, smje­stilo se je na morskoj obali mjesto Povile, udaljeno svega 2 km od grada Novog Vinodolskog. Ugodnom šetnjom uz more ili barkom po moru, dolazi se u mirnu turističku oazu autokampa u borovom šumarku, turističkog naselja i bungalov kućica, koje uz vile i kuće u privatnom vlasništvu, te restaurante i gostionice pružaju veoma prikladan i željeni kutak za odmor i rekreaciju. Nešto podalje, u pravcu juga, svega 9 km od No­vog Vinodolskog, na morskoj obali prileglo je neka­dašnje ribarsko naselje Klenovica, danas živahno i uređeno turističko mjesto, koje se i danas odlikuje ri­barskim specijalitetima uključenim u turističku ponudu. Jugoistočno od Novog Vinodolskog, na udaljeno­sti od 22 km, nazire se stari uskočki grad Senj s ku­lom “Nehaj”, iznad koje se je nadvilo sivilo i krš Velebita, koji u svojem gorju skriva mnoge izazove planinarima i lovcima na visoku divljač. Nasuprot gradu Novom Vinodolskom, preko Vi­nodolskog kanala, čija je morska površina široka od 8 do 10 km, strše sivkasto plave, burom išibane, kišom i morem isprane hridinaste obale otoka Krka, na čijoj se je visokoj klisuri ugnjezdio starodrevni i pjesmom opjevani gradić Vrbnik, omiljeno turi­stičko izletište.

Novi Vinodolski sa užom okolicom predstavlja specifikum, jer na udaljenosti od svega 15 km može se u veoma kratkim vremenskim razmacima istoga dana kupati u čistom i toplom moru, osunčati, osvježiti u hladovini visoke šume, šetati zelenim travnjacima Vinodola, ili se prošetati obalnim puto­vima, uživajući u romantičnim noćima mjesečine, ili u razigranosti spektralnih boja mora i obzorja u smi­raju dana ili u tišini praskozorja. Razvitak turizma u Novom Vinodolskom. Prili­kom održavanja kongresa folklorista 1964. godine u Novom Vinodolskom, turistički povjesničar i djelat­nik prof. dr. Vinko Antić je zapisao: “Novi Vinodol­ski nije više samo grad Vinodolskog zakona, grad brace Mažuraniča, nego i grad turista.”

Izletišta

Izletišta. Specifičan geografski položaj Novog Vi­nodolskog pruža mogućnost posjetiteljima za dnev­ne izlete kopnom u bližu okolicu tj. povijesna mjesta i srednjovjekovne gradove Vinodola: Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik i Tribalj sa slatkovodnim jezerom, kao i šumska područja Krmpota i Breza, te bribirska šumska izletišta Lukovo i Maševo. Putničke agencije organiziraju autobusima izlete u krašku Postojnsku jamu, u Lipice zbog poznate er­gele konja “lipicanera”, u šumovita područja Gorskog kotara i izletište Bjelolasice, do otočkog arhipelaga Brijuni. Morem se priređuju izleti u susjedna mjesta: Klenovicu, Selce, Crikvenicu, a hidrogliserima i motor­nim brodovima na otok Rab, Trst i Veneciju. Karakteristična mjesta na sjevernoj obali otoka Krka: Vrbnik, Vinca, Šilo, Baška i Klimno, uz čuveno domaće vino “žlahtinu” i primorski pršut, nezaobi­lazna su izletišta, koja se ne zaboravljaju. Osebujni primorski krajolici spektralnih boja sunčevog izlaska ili zalaza, čine izlete morem posebno privlačnim i ro­mantičnim.

Kulturno naslijeđe i spomenici

Kulturno nasljeđe i spomenici. Novi Vinodolski i okolica obiluju mnogobrojnim spomenicima kultur­ne epopeje daleke prošlosti. Nažalost na vjetrometi­ni osvajačkih požuda mletačkih duždeva sa zapada i turskih zulumćara s istoka, branjen neustrašivim uskočkim junacima, Novi Vinodolski nije uspio sačuvati mnoga obilježja i spomenike tih, davno proteklih, slavnih godina. Razvaline rimske utvrde “Lopsica” (Lopar), gradi­ne Ledenice, samostana fratara pavlina, crkve Majke Božje na Ospu, rijetki su i osakaćeni svjedoci burne prošlosti grada. Stolna crkva sv. Filipa i Jakova, sagrađena prije 16. stoljeća, dobro je sačuvana, crkvica sv. Marina na istoimenom otočiću u kojoj se na kamenoj ploči bil­ježi ime rimske carice Helene, crkvica sv. Trojice sa­građena potkraj 15. stoljeća, novljanski misal i brevijari iz 15. stoljeća i danas svjedoče novljansku kulturnu prošlost. Poseban dragulj u kulturnom očenašu ovoga kra­ja, svakako je Vinodolski zakon, prvi pravni kodeks slavenskog juga, pisan glagoljicom na čakavštini, za­bilježen je i sastavljen u Novom Vinodolskom godi­ne 1288. Pored spomenutog, mnogo dragocjenosti sačuva­no je u eksponatima Gradskog muzeja i galerije, kao i u Sakralnoj muzejskoj zbirci u crkvici sv. Trojice. Živopisna ženska i muška narodna nošnja, junačke narodne pjesme, kao i svojevrstan drveni narodni instrument “sopila” sačuvani su od pamtivi­jeka u Novom, a utkani su i danas u svakodnevnicu novljanskog života.  Rodna kuća braće Mažuranića podsjeća na pleja­du značajnih dostojanstvenika hrvatske i novljanske kulturne prošlosti – na “bana pučanina” i hrvatskog književnika Ivana, brata mu Antuna, znamenitog je­zikoslovca, Matiju putopisca, Vladimira-Frana, vječnog putnika, crtičara i putopisca, te mnoge dru­ge. Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. go­dine za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, svo­jim kontinuiranim radom dokazuje da je kulturna prošlost ovoga grada ostavila upečatljiv trag i na današnjim stanovnicima Novog Vinodolskog. Frankopanski kaštel sa četvrtastom kulom, dio je nekadašnjeg Novigrada, čije je zidine i kule natopio krvlju mnogi osmanlijski napadač ili venecijanski osvajač. U obnovljenom Kaštelu danas je smješteno Pogla­varstvo grada Novog Vinodolskog, Narodni muzej Novi, te Narodna čitaonica i knjižnica, utemeljena godine 1845.

Klimatske prilike

Klimatske prilike rivijere. Mediteransko podneblje s blagim i ugodnim, toplim i sunčanim ljetima, čiju dnevnu temperaturu ublažuje povjetarac s mora, daje nam pravo da utvrdimo kako Novljanska rivije­ra ima postojanu, blagu i zdravu mediteransku kli­mu sa 2.400 do 2.500 sunčanih sati u godini. Prosječna temperatura zraka u zimskim mjesecima kreće se oko 10°, tako da prosječna godišnja tempe­ratura iznosi oko 14°C. Kupanje počinje u svibnju mjesecu pri temperatu­ri mora od 16 do 18°C, dok u mjesecu srpnju i kolo­vozu more se zagrije od 24 do 26°C, a u mjesecu rujnu, uz poslovičnu rujansku tišinu i morske bona­ce, temperatura mora vraća se na ugodnih 18 do 20°C. Iako su dani kupališne sezone uglavnom sunčani, ipak su temperature podnošljive, jer lagani vjetrovi, koji popuhuju Vinodolskim kanalom, ublažavaju ljetne sparine i pretvaraju ih u ugodne zračne kupke. Sa kopna prema moru tj. sa sjevera puše “bura”, koja svojim gorskim zrakom osvježuje priobalne vrućine, dok s mora prema kopnu puše “jugo”, koje često donese vlažan, ali uvijek topao morski zrak. Ostali vjetrovi poput “maestrala”, “levanta”, “burina” ili “tramontane” posebno pogoduju svim vrstama je­drenja. Morska strujanja u pravilu se kreću od istoka prema zapadu, pa je more uvijek providno i čisto, kao u akvariju, što uz toplinu morske vode stvara idealne uvjete za kupanje. U smiraj dana ugodno je prošetati šetalištem uz more, kroz park borova i pinija, jer povjetarac, laga­nim strujanjem s kopna prema moru, čini šetnju još ugodnijom, a šumoviti obronci Velike Kapele osvježavajuća su zona čistog gorskog zraka.

Turistička perspektiva

Turistička budućnost grada Novog Vinodolskog. Analiza 117. godišnje turističke djelatnosti u Novom Vinodolskom pokazuje da je bilo uspješnih i manje uspješnih razdoblja u tom periodu. Uz svu upornost i nastojanje, počeci nisu dali zadovoljavajuće rezul­tate u razvojnom smislu, ali je ipak spoznaja o kori­snosti turističkog gospodarstva zaokupila poslovne i dalekovidnije građane, koji su počeli ulagati vlastiti kapital u objekte za prihvat i smještaj tada još malo­brojnih posjetitelja, čime su utrli put gradskom usmjerenju prema turističkom gospodarstvu. Drugo razdoblje od 1920. do 1941. godine bilježi značajno povećanje turističkog prometa, iako je u to vrijeme grad raspolagao sa svega 745 kreveta za dnevni smještaj turista. U tom razdoblju, dogradnjom hotela “Lišanj” povećava se smještajni kapaci­tet, gradi se novi hotel “Klek” u predjelu gradske luke, uređuju se parkovi i zelene površine, gradi se novo kupalište i pješčana plaža s kabinama i skakaonica ispred kupališta. Od 60. godine 20. stoljeća Novi Vinodolski bilježi opsežan i kvalitetan turističko-hotelijerski razvitak, tako da danas raspolaže sa 12.500 registriranih smještajnih jedinica u hotelima, turističkim naselji­ma, autokampovima, odmaralištima i dječjim ljeto­valištima, u privatnim vilama i komfornim kućama. Da li je postignuto i učinjeno dovoljno ili je treba­lo učiniti više? Ovu dilemu nije uputno komentirati, no treba istaknuti da je perspektiva turističkog razvitka grada vidljiva, a to činjenice i prirodni resursi nedvosmisle­no potvrđuju. Velike mogućnosti proširenja djelatnosti na pla­ninsko područje obronaka šumovite Velike Kapele, kao i novoizgrađeni predio “Glavičice” u veoma kva­litetnoj turističkoj zoni, između gradske luke i turističko-hotelskog kompleksa “Lišanj”, zlatne su oaze turističke budućnosti Novog Vinodolskog. Zapadni, pak, dio gradskog područja, od posto­jećeg TN i autokampa “Zagori” do granice prema su­sjednom turističkom mjestu Selce, treba namijeniti hotelsko-turističkoj svrsi, uz prethodno preseljenje autokampa “Zagori” na područje sjeverno od Jadran­ske turističke ceste, da bi se uži obalni pojas mogao koristiti za izgradnju ekskluzivnih hotelsko-turističkih objekata. Paralelno treba voditi računa o prihvatu plovila nautičkih turista, jer njihov udjel u današnjoj, a po­gotovo u perspektivnoj strukturi posjetitelja progre­sivno raste. Ne smije se smetnuti s uma činjenicu, da je u čet­vrtom desetljeću ovog stoljeća grad Novi Vinodolski, prilikom gradnje Jadranske turističke ceste, svoju longitudinalnu gradsku prometnicu “posudio” trasi spomenute ceste i time uveo tranzitni cestovni pro­met u najljepši, turističko-kupališni dio grada. U najskorije vrijeme treba tražiti zaobilaznicu grada, kao posebno prometno rješenje ili treba taj neugo­dan prometni problem rješavati prilikom gradnje nove Jadranske turističke ceste. Novi Vinodolski bio je u prošlom stoljeću pionir organiziranog turističkog djelovanja u Hrvatskom primorju, a u početku trećeg milenija mora, uvažavajući i rješavajući naznačena zapažanja, kre­nuti prema vrhu turističkog gospodarstva Republike Hrvatske, gdje bi mu i bilo mjesto!

TURIZAM
Srećko Kabalin, Fotomonografija Novi Vinodolski, Tipograf, Rijeka 1995.

DOKUMENTI:
Novi 1 (jpg; 222357Byte)
Novi_panorama (jpg; 141842Byte)
Breze (jpg; 149301Byte)
kulturno nasljeđe (jpg; 165790Byte)
klimatske prilike (jpg; 124834Byte)
Lišanj (jpg; 51185Byte)