Novosti


UZ MJESEC HRVATSKE KNJIGE – NARODNA ČITAONICA I KNJIŽNICA NOVI VINODOLSKI MJESTO ODRŽAVANJA KULTURNIH ZBIVANJA U GRADU

Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski od osnutka, davne 1845. godine do danas, mjesto je okupljanja i održavanja većine kulturnih zbivanja u gradu tijekom godine, a posebno u ljetnim mjesecima kada se gotovo svake večeri nešto organizira u prostorima Čitaonice ili Srićine kuće:  glazbeno – književne večeri, izložbe, predavanja, a zanimljiv program nastavlja se i u Mjesecu hrvatske knjige.

Ove godine Mjesec hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenog obilježit će se natjecanjem učenika Osnovne škole Ivana Mažuranića u čitanju na glas u dvije kategorije 3. i 4. razred i 5.i 6. razred te zanimljivom izložbom. Natjecanje u čitanju će se održati 11. studenog, a Izložba prekinutih veza 13. studenog. Osim toga, Knjižnica već standardno provodi svoje  programe, od osnovnog knjižničnog i čitaoničkog,  književnih večeri, predavanja, izložbi do organiziranja dječjih igraonica – pričaonice svake srijede za djecu manjeg uzrasta  te glazbene igraonice svake subote koju vodi Ana Debelić za djecu od 10 do 12 godina.

BARBARA1

Profesorica Barbara Kalanj Butković, ravnateljica Narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski u razgovoru o budućim strateškim planovima ističe da se planira da  novljanska Narodna knjižnica u razdoblju od tri godine postane moderno informacijsko središte prepoznato od cjelokupne zajednice te središte kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i glavni promicatelj i nositelj kulturne baštine kraja.Važna misija Narodne knjižnice je unapređivanje kulturnog i umjetničkog razvoja zajednice u vidu organiziranja kulturnih programa – likovne izložbe, promocije knjiga i čitanja, književni susreti, s težištem na stvaranju i jačanju čitalačkih navika djece od rane dobi u vidu organizacije različitih pričaonica i igraonica te poticanje izdavaštva posebice domaćih autora koji njeguju čakavski književni izraz te stručnih izdanja vezanih za bogatu kulturnu baštinu vinodolskog kraja – Vinodolski zakon, Novljanski brevijar, glagoljaško pjevanje, Mažuranići i drugo. Također misija je novljanske knjižnice biti ključan čimbenik u lokalnoj zajednici u sakupljanju, čuvanju i promidžbi lokalne kulture, narodnog običaja koji je postao kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Među posebne ciljeve ravnateljica je svrstala uspostavu knjižničke stanice u Ledenicama, izradu vlastite web stranice i stavljanja knjižničkog kataloga na Internet te promociju čitanja i jačanje čitalačkih navika djece i mladih.

zeljak35

– Jedan od važnijih ciljeva nam je promocija čitanja te jačanje čitalačkih navika djece te ćemo nastojati i dalje svaki tjedan održavati igraonice za djecu, na kojima se na adekvatan, djeci vrlo prihvatljiv način čitanjem edukativnih slikovnica približava čitanje i razumijevanje pročitanog. Nakon čitanja djecu se potiče na maštu i kreativno izražavanje zajedničkim grupnim slikanjem, modeliranjem te na vlastitu interpretaciju. Stoga nam je cilj nabava što većeg broja didaktičke opreme poput drvenih igračaka, edukativnih slikovnica, društvenih igara, do posebnog potrošnog materijala kao što su kolaž papiri, razne vrste bojica, ljepila, ukrasnog materijala i ostale opreme – ističe ravnateljica.

Od nedavno na volonterskoj osnovi održava se svake subote glazbena igraonica. Voditeljica je stručna osoba stalno zaposlena u dječjem vrtiću  kao  odgojiteljica. Cilj nam je u budućnosti formirati dječji zbor vrtićke i rane školske dobi.U planu je nabava glazbene opreme.

KNJIGA1

Kako u gradu za djecu viših razreda izuzev sporta, nema dovoljno kulturnih aktivnosti nastojat ćemo formirati okupljanje mladih  u knjižnici s ciljem realizacije projekata poput Put glagoljice, Put svile, Put čaja. Na taj način djeca bi sa svih aspekata ljudskog znanja obradila pojedinu temu služeći se literaturom i svim ostalim raspoloživim informacijama koje im pruža knjižnica i djelatnici. Svrha i konačan cilj bila bi edukacija djece o korištenju literature  te upoznavanje svih resursa knjižnice. Rezultat ovog projekta očitovao bi se u konačnom predstavljanju publici  u vidu plakata, predavanja, književnih večeri, a napose većem uključivanju mladih u knjižnicu i uključivanjem u njegovanje kulturnih projekata koji promoviraju hrvatsku kulturnu baštinu  ali i svjetsku – navodi dalje ravnateljica Kalanj Butković.

Pridobivanje javne potpore za knjižničku službu vidimo u jačanju partnerskog odnosa s vrtićem, školom, Muzejem, Centrom za kulturu, Turističkom zajednicom, službom za pomoć starijima i nemoćnim osobama u Gradu te osnivačem. Kao dobar projekt pokazala se suradnja sa školom. Za učenike viših razreda organizirali smo kviz znanja i snalaženja u knjižnici. Kroz niz pitanja i mogućnost korištenja sve dostupne literature, đaci su upoznali fond knjižnice, a oni najbrži i najuspješniji za uspjeh su dobili donaciju vrijednih knjiga za školu. Kroz ovaj projekt također želimo povećati broj korisnika starije školske dobi, educirati ih o knjižničnim uslugama i fondu. Cilj nam je doprijeti i do korisnika treće životne dobi putem službe Pomoć u kući.

KNJIGA2

U sljedećem razdoblju želimo u Novi Vinodolski dovesti eminentna imena hrvatske književne scene, posebno u ljetnim mjesecima. Cilj nam je nastaviti suradnju sa Zajednicom Crnogoraca PGŽ, a u izdavaštvu plan je izdavanja monografije Novog Vinodolskog s obzirom na bogatu kulturnu prošlost Novog Vinodolskog te zajedno s Filozofskim fakultetom u Rijeci izdavanje sabranih djela novljanskog istaknutog kulturnog djelatnika, koji je pokrenuo vrijednu ediciju Novljanski zbornik, pokojnog prof. dr. sc. Dragomira Babića. Knjižnica izdaje i pjesničke zbirke domaćih čakavskih pjesnika te želi promovirati kulturnu baštinu Grada, na način da se osmisli grafička mapa s motivima Novljanskog brevijara iz 1492. godine, koji se čuva u Župnom uredu i koji ima veliki značaj za hrvatsku pisanu riječ – zaključuje Barbara Kalanju Butković.

Novljanska Knjižnica je po uređenju jedna od najmodernijih knjižnica u Županiji. Smještena je u povijesnom frankopanskom kaštelu u središtu Novog Vinodolskog. Čitateljima je na raspolaganju 23.000 naslova te gotovo sve dnevne i tjedne novine, stručni časopisi, Internet. Knjižnica ima 1200 članova, od toga ih je 500 aktivnih. Tijekom ljetnih mjeseci broj korisnika se višestruko poveća vikendašima i turistima koji provode svoj odmor na Novljanskoj rivijeri.

 

ULOGA I ZNAČAJ NARODNE ČITAONICE I KNJIŽNICE NOVI VINODOLSKI KROZ POVIJEST

Narodna čitaonica i knjižnica osnovana je davne 1845. godine, na inicijativu novljanskog svećenika Josipa Mažuranića. U tom razdoblju ilirskog pokreta narodne čitaonice imale su prvorazrednu ulogu u  borbi protiv germanizacije i mađarizacije, odnosno produbljivanja nacionalne svijesti. Takvu ulogu imala je i Narodna čitaonica i knjižnica. Vrlo brzo je postala kulturno središte čitavog vinodolskog kraja, čijem je djelovanju zamah dao i rad slavnih Novljana-iliraca, braće Antuna, Ivana i Matije Mažuranića. Znamenita kulturna povijest Novog Vinodolskog ogleda se i u činjenici da je u ovom gradu donesen najstariji pravni kodeks, tzv. Vinodolski zakon, a također Novi je bio i značajno središte glagoljaške aktivnosti i pismenosti, stoga i ne čudi da je  u  takvom ozračju naprednih misli i kulture osnovana jedna od najstarijih čitaonica u Hrvatskoj. U njezinu «Ustavu», zapravo statutu stoje i sljedeći principi, koje moraju prihvatiti njeni članovi: «U ovo društvo pristupiti može svaki, bio on višega ali nižega stališa, bio on prosti ali izobraženi, samo da je drugač dobroga i poštenoga deržanja….Svakog sučlana tako, kano svoju Domovinu iskreno ljubi.» (1)

Ambiciozni društveni i kulturni angažman čitaonice presječen je terorom Bachova apsolutizma. Slom tog istog daje priliku za nastavak njene prethodne zamišljene djelatnosti

Godine 1864. rad Čitaonice se obnavlja. Nabavljaju  se novine i časopisi ( «Obzor», «Narodne novine», «Vienac», «Pučki prijatelj», «Gospodarski list», «Naše blago», «Smilje»…), a nešto kasnije počinje djelovati i knjižnica. U to vrijeme  intenzivno se surađuje s ostalim čitaonicama Hrvatskog primorja, sa ponosom se ističe pristupanje u članstvo svakog novog člana, naročito uglednika. Čitaonica kreira mnoge političke i kulturne akcije; borba protiv mađarizacije, podupire se njegovanje narodnih običaja, posebice novljanskog kola i narodnih pjesama, kao i usmeno stvaralaštvo. 28 prosinca 1879. novljanska je Čitaonica postala jednim od utemeljitelja Matice hrvatske u Zagrebu. Godine 1899. prvi je put izabran knjižničar, umirovljeni svećenik Vinko Sokolić, a dvije godine kasnije knjižničar je ravnajući učitelj Makso Potočnjak koji stručno uređuje knjižnicu. Prije prvog svjetskog rata klerikalni krugovi u Novom zahtijevaju da se iz knjižnice uklone antiklerikalni listovi «Novi list» i «Pokret». Jedan dio članova tada  napušta Čitaonicu i formira Radničku zadrugu Sv. Nikole. 1919 obje se čitaonice spajaju u jednu. Godine 1937. zbog političke netrpeljivosti, članovi HSS-a osnivaju čitaonicu Seljačke sloge. Zbog sukoba s članovima seljačke sloge Narodna čitaonica prestaje s radom. Tada je u fondu imala 1322 knjige. Konačno 1941. godine gasi se rad Seljačke sloge, a obnavlja rad Narodne čitaonice u zgradi Frankopanskog kaštela u kojem i danas djeluje. Ulaskom talijanske vojnih snaga u Novi i proglašenjem Pavelićeve NDH, onemogućen je rad Narodne čitaonice te ona prestaje s radom 1943. godine. Čitaonica se tada smatrala središtem otpora. Najveći broj knjiga je uništen, a onaj mali dio sačuvanog fonda omogućio je otvaranje Čitaonice  odmah po završetku rata. Uz svesrdnu pomoć narodne vlasti i drugih institucija, već 1945. knjižnica je imala 827 knjiga. Već sljedeće godine zapošljava se knjižničar u stalni radni odnos, organiziraju se brojne kulturne aktivnosti, njeguje se pisana riječ i književno stvaralaštvo. Od 1965 godine Narodna čitaonica i knjižnica postaje samostalna s osiguranim izvorima sredstava. Knjižnični fond brojio je 8 858 naslova knjiga i 12 naslova periodike. Otvorena je bila cijeli dan od 8 do 20 sati i imala 504 člana. Pokreće se i izdavačka djelatnost, te Čitaonica postaje bitnom sastavnicom novljanskog kulturnog identiteta što ostaje i do danas. Ona je uz Muzej središnja kulturna institucija grada Novog Vinodolskog. Izdavačka djelatnost je sastavni dio njenih aktivnosti, pa tako Narodna knjižnica redovito izdaje Novljanski zbornik, kao i prozna i pjesnička djela zavičajnih autora. Prisutna je u obilježavanju svih kulturnih i ostalih događanja u životu grada po čemu je prepoznatljiva i izvan svoje sredine.

.

Skip to content