{"id":2538,"date":"2020-02-17T14:15:05","date_gmt":"2020-02-17T13:15:05","guid":{"rendered":"http:\/\/novi-vinodolski.hr\/?page_id=2538"},"modified":"2023-03-31T10:28:51","modified_gmt":"2023-03-31T08:28:51","slug":"povijest-grada-i-poceci-turizma","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/novi-vinodolski.hr\/povijest-grada-i-poceci-turizma\/","title":{"rendered":"Povijest grada i po\u010deci turizma"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Povijest grada i po\u010deci turizma<\/h1>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Povijest grada<\/h3>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

U svojoj dugoj povijesti Novi je nekoliko puta mijenjao svoje ime: Novi Grad, Novigrad, Novi, Novi u Vinodolu, Novi Vinodol, sada Novi Vinodolski.<\/p>

Podru\u010dje Novog naseljeno je u prethistoriji, o \u010demu svjedo\u010de nalazi iz spilje Vla\u0161ka pe\u0107, kod Kozice, s artefaktima iz eneolitika, neolitika, iz ranobron\u010danog i s po\u010detka srednjeg bron\u010danog doba. Materijalne tragove bivanja na ovom tlu ostavili su Liburni, poslije i Japodi, u gradini koju su sagradili na tjemenu brda Veli Osap, na lokalitetu uz dana\u0161nju vodospremu. Za vlasti Rimljana sagra\u0111ena je utvrda Lopar uz izvori\u0161ta u uvali Li\u0161anj nasuprot \u0160kolji\u0107u.<\/p>

Napu\u0161teni Lopar naselili su Slaveni, potonji Hrvati. Po\u010detkom 13. st. preko mora na kopno prelaze, iz svog ka\u0161tela Gradec, zapadno od vrbni\u010dkog polja, knezovi Kr\u010dki, stekav\u0161i kraljevskom darovnicom Ugarsko-hrvatskog kralja Andrije I Modru\u0161 i Vinodol. Na brijegu nad utokom Ri\u010dine (Suha Ri\u010dina) u more grade svoj ka\u0161tel i utvr\u0111eni Novi Grad, iz kojeg se \u0161ire na novu ste\u010devinu.<\/p>

U Novom je 6. sije\u010dnja 1288. napisan Vinodolski zakon, kojim se ure\u0111uju odnosi Kr\u010dkih, kao novih feudalnih gospodara Vinodola, s devet vinodolskih op\u0107ina. To je najstariji zakonski tekst na hrvatskom jeziku i najstariji zakonski spomenik slavenskoga juga, a napisan je glagoljicom.<\/p>

U Novi je od 1493. g. preseljeno sjedi\u0161te biskupije Modru\u0161ke ili Krbavske, kad ovdje nalazi uto\u010di\u0161te biskup modru\u0161ki ili krbavski Kristofor Dubrov\u010danin (Petan\u010di\u0107), kojem je u osmanlijskom napadu na Modru\u0161u (prije bitke na Krbavi) oplja\u010dkana i zapaljena pala\u010da u donjem gradu. U Novi je smjestio i nekoliko kanonika, a sjedi\u0161te biskupije ovdje je ostalo sve do 1969. g., kad je ova biskupija ukinuta, a njeno je podru\u010dje uklopljeno u novoosnovanu Rije\u010dko\u2011senjsku biskupiju, sa sjedi\u0161tem u Rijeci.<\/p>

Novi je napadan i od Mletaka, za usko\u010dkih ratovanja, 1598. i 1613. g., a naro\u010dito te\u0161ko stradava 1615. g., za odsustva Nikole Frankapana i vojni\u010dke posade grada u Lici, u borbi s Turcima. Napadnut je s 3000 mleta\u010dkih vojnika, sru\u0161ena je gradska kula, grad je poru\u0161en, oplijenjen i zapaljen, a odne\u0161ena su tri gradska topa. Poru\u0161eni su Pavlinski samostan i lazaret u luci, a uni\u0161tene su i frankapanske solane.<\/p>

U Novom se 1650. godine po\u010dinju voditi mati\u010dne knjige. Po ukidanju pavlinskog reda i raspu\u0161tanju samostana 1786. g. u Novom je otvorena (dvogodi\u0161nja) osnovna \u0161kola, biskup Je\u017ei\u0107 1806. g. u Senju otvara sjemeni\u0161te, a 1808. g. obnavlja rad gimnazije. U \u0161kolovanje za sve\u0107eni\u010dka zvanja uputio je mno\u0161tvo novljanskih i primorskih mladi\u0107a.<\/p>

Novi se u 19. st. gospodarski, kulturno i politi\u010dki di\u017ee: intenzivira se iskori\u0161tavanje \u0161uma u zale\u0111u, 1845. g. osnovana je Narodna \u010ditaonica, a od 1851. g. Op\u0107ina Novi, u sklopu Bakarskog kotara, dobiva op\u0107insko zastupstvo, tj. op\u0107inski odbor s vlastitom samoupravom.<\/p>

Razvoju i boljitku uvelike pridonose bra\u0107a Ma\u017eurani\u0107i: Anton, Ivan i Matija: Antona Ma\u017eurani\u0107a nalazimo u Novom od 1848. do 1850. g. kao Jela\u010di\u0107evog (banskog) povjerenika za Vinodol. Za Matijine uprave gradi se (1861.) cesta iz Lukavica uz more (pod Barana) k mostu na Ri\u010dini, kao poduzetnik sam zapo\u010dinje 1863. g. gradnju Vele rive (lukobrana), a sagradio je i most na Ri\u010dini, sru\u0161en u ratu, 1943. g., od tada van uporabe. Radi na rekonstrukcijama Karoline i mnogih primorskih cesta, a 1868. g. sam gradi cestu od Sv. Jurja do Krasnog. Od 1870. do 1874. gradi cestu od visoravni Pleteno nad Novim do Ogulina nazvanu Rudolfinskom cestom (Rudolfinom). Na prijevoju iznad Breza daje u stijenu uklesati BANSKA VRATA \u2013 IZVEO MA\u017dURANI\u0106 \u2012 1872.<\/p>

Godina 1875. Novom donosi renesansu: Ivan Ma\u017eurani\u0107 (ban od 1873. do 1880.) potpisuje Naredbu kojom se sjedi\u0161te kr. kotarskog suda iz Crikvenice premje\u0161ta u Novi. Te je godine utemeljeno tambura\u0161ko dru\u0161tvo \u201eZvonimir\u201d, poticajem upravitelja kotarskog suda suca Ivana Obajdina, utemeljeni su pjeva\u010dko dru\u0161tvo \u201eStenjak\u201d i limena glazba, sagra\u0111ena je Bribirska riva (projektirana 1856. g.), Novi dobiva ljekarnu i lu\u010dki ured, a poru\u0161en je gradski bedem uz kulu Rundel, s ulazom u grad zvanim Vela vrata. Novi dobiva 1884. g. prvi vodovod, s izvora Ivanj u novljanskom polju, a 1886. g. postaje sjedi\u0161te kotarske oblasti, pod koju potpadaju op\u0107ine Novi, Bribir, Selce, Crikvenica, Gri\u017eane, Belgrad, Drivenik, Dre\u017enica i Krmpote.<\/p>

Ure\u0111ena je \u0161etnica uz more i park. Otvaraju se pansioni i gostione, hoteli i vile pa Novi na najbolji na\u010din koristi svoj prirodne ljepote i povoljan smje\u0161taj. Uz ugostiteljstvo prisutno je i iskori\u0161tavanje bogate \u0161ume u zale\u0111u grada. Luka se koristi za izvoz, a razvija se i drvoprera\u0111iva\u010dka djelatnost.<\/p>

U Novom se sijeku \u010detiri cestovna pravca (prema Rijeci, Vinodolom za Bribir- Kri\u017ei\u0161\u0107e, prema Ogulinu, te prema Senju). Gradnjom Jadranske magistrale povezanost je jo\u0161 i bolja. Otvaraju se \u0161kole: \u0160kola u\u010denika u privredi \u2013 drvoprera\u0111iva\u010dki smjer, P\u010delarska \u0161kola, Lugarska \u0161kola.<\/p>

Godine 1962. Op\u0107ina Novi je ukinuta i pripojena Op\u0107ini Crikvenica i tek 1992. Odlukom Hrvatskog sabora op\u0107ina je vra\u0107ena, a dobiven je status Grada.<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Po\u010deci turizma<\/h3>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Novi rano postaje zna\u010dajno turisti\u010dko sjedi\u0161te upravo zahvaljuju\u0107i prekrasnoj prirodi \u2013 kamenoj obali, modrom \u010distom moru, \u0161etnji uz more, bujnom zelenilu, \u0161umom bogatom zale\u0111u, smje\u0161taju, dobroj prometnoj povezanosti, te mediteranskoj klimi.<\/p>\n

Turizam se u Novom pojavljuje 1878. godine, kada je novljanska obitelj Mrzljak podignula prvo drveno kupali\u0161te na pilotima u luci, uz takozvanu Bribirsku rivu. \u010clan obitelji Mrzljak bio je vi\u0161i \u010dinovnik u Hrvatskom dikasteriju u Be\u010du i kao takav imao je prilike zainteresirati svoje prijatelje i poznanike u Be\u010du za posjet Hrvatskom primorju i Novom. Nedaleko od njega svoje kupali\u0161te podi\u017ee i umirovljeni pop \u0160egulja, a ne\u0161to kasnije u luci i obitelj trgovca drvom Nikole Sri\u0107e.<\/p>\n

Poslije prvih (privatnih) kupali\u0161ta, izgra\u0111enih na pilotima pobijenim u muljevito morsko dno, op\u0107ina na prostoru luke gradi 1886. godine javno kupali\u0161te, koje ve\u0107 1889. godine seli u uvalu Li\u0161anj. Novi dobiva \u0161umariju, grade se i prvi hoteli: Hotel Li\u0161anj 1894. g. (pro\u0161iren 1906. g.), Hotel Slavuj 1896. g. i Hotel San Marino 1900. g.<\/p>\n

Gradi se obalna \u0161etnica, tijesna se kupali\u0161ta u vi\u0161e navrata dogra\u0111uju, smje\u0161taj turistima nude pansioni i vile, opskrbu gostionice. \u010clanovi Dru\u0161tva za ure\u0111enje i poljep\u0161anje Novog i okolice kupuju zemlji\u0161te nad kupali\u0161tem, koje namjenjuju za park i \u0161etali\u0161te uz more. Po\u0161umljavanjem i kasnijim kupovinama privatnih parcela park od hotela Li\u0161anj dose\u017ee do Lopara.<\/p>\n

Grade se vile i ljetnikovci, a grad se pru\u017ea u Lukavice, i preko uvale Muroskva k Grabrovoj. Poslije prve, Poto\u010dnjak\u2011Rusanove vile u Lukavicama (na prostoru dana\u0161njeg hotela Tamaris), grade se nove ceste i nove vile u nizu. Ljeti buja dru\u0161tveni i zabavni \u017eivot; glumci, pjeva\u010di i muzi\u010dari iz Odmarali\u0161ta kazali\u0161nih umjetnika Hrvatske (tzv. Gluma\u010dke vile) svoj odmor u Novom provode zabavljaju\u0107i publiku novljanskih gostionica kupletima i jedno\u010dinkama.<\/p>\n

Novi 1932.g. dobiva vodu iz izvora \u017drnovnica te struju iz gradske mre\u017ee (od 1941. g. dalekovodom iz elektrane Skrad). Polje je oduvijek nosilo mr\u0161av prinos, pa se stanovni\u0161tvo okre\u0107e iznajmljivanju soba u turisti\u010dkoj sezoni. Od 1953. godine gradi se Jadranska magistrala, a od 1989. kapitalnim se obuhvatom, po ru\u0161enju dotrajalog objekta samoposluge gradi stambeno\u2011poslovni kompleks i novi trg u Dolcu, uz Korzo, natkrivena tr\u017enica, igrali\u0161ta i parking ispred \u0161kole, dva nogometna igrali\u0161ta na Bahalinu. Drvna industrija i hotelijerstvo se razvijaju, sagra\u0111ene su tvornice, izgra\u0111eni su smje\u0161tajni kapaciteti u Novom i u turisti\u010dkim naseljima i kampovima u Zagorima i Povilama.<\/p>\n

Na prostoru nekada\u0161njeg turisti\u010dkog naselja Zagori je od 1997. do 2006. izgra\u0111en NOVI RESORT, kapaciteta 1806 le\u017eaja. Hotel Li\u0161anj je 2018. godine adaptiran, \u010dime se kvaliteta smje\u0161taja podignula s dvije na \u010detiri zvjezdice. Danas se na podru\u010dju Novog Vinodolskog u obiteljskom smje\u0161taju iznajmljuje oko 6000 kreveta, a sve je popularnije iznajmljivanje ku\u0107a za odmor.<\/p>\n

Novi se s godinama mijenja i ubrzano razvija \u2013 gradi se komunalna infrastruktura, javna turisti\u010dka infrastruktura, prometnice, a izgra\u0111ene su i dvije marine \u0161to je Novi Vinodolski uvrstilo na nauti\u010dku kartu Jadrana.<\/p>\n

Gospodarsko osna\u017eivanje ve\u0107ih turisti\u010dkih subjekata poput hotela Li\u0161anj i Novi Spa Hotels&Resort, te izgradnja dviju marina – Marine Novi i Mitan marine, istodobno je pra\u0107eno rastom malog i srednjeg poduzetni\u0161tva, pri \u010demu su u kontekstu turisti\u010dkog razvoja Rivijere posebno va\u017ene tvrtke u sferama nautike i vinogradarstva. U posljednjih nekoliko godina prisutan je dinami\u010dan razvoj u podru\u010dju turizma, pa se tako \u0161iri i podi\u017ee kvaliteta ugostiteljskih usluga, osobito u kategoriji restorana.<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t