U ovih  posljednjih deset godina od  dobivanja pravne osobnosti  G.D.C.K. ostvarilo je zacrtani Program rada u potpunosti. Pored tradicionalnih djelatnosti  Crvenog križa kao što su dobrovoljno darivanje krvi, zajednička druženja sa darivateljima i aktivistima, služba traženja, preventivne djelatnosti prve pomoći i zdravstveno prosvjećivanje, rad s mladima, djelatnost socijalne skrbi, sabirne akcije, organiziranje kampova za mlade, promicanje i širenje ideja Pokreta Crvenog križa, međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, te zaštita ugroženih  pojedinaca i skupina, u posljednje  tri godine u C.K. uspješno radi LIKOVNA RADIONICA, uspješno se provodi PROGRAM PODIZANJA KVALITETE ŽIVOTA,  mladi i volonteri sa svojim maskama sudjeluju na karnevalu, a i prisutni su u svim događanjima u Gradu.

Kulturno nasljeđe i spomenici. Novi Vinodolski i okolica obiluju mnogobrojnim spomenicima kultur­ne epopeje daleke prošlosti. Nažalost na vjetrometi­ni osvajačkih požuda mletačkih duždeva sa zapada i turskih zulumćara s istoka, branjen neustrašivim uskočkim junacima, Novi Vinodolski nije uspio sačuvati mnoga obilježja i spomenike tih, davno proteklih, slavnih godina. Razvaline rimske utvrde “Lopsica” (Lopar);, gradi­ne Ledenice, samostana fratara pavlina, crkve Majke Božje na Ospu, rijetki su i osakaćeni svjedoci burne prošlosti grada. Stolna crkva sv. Filipa i Jakova, sagrađena prije 16. stoljeća, dobro je sačuvana, crkvica sv. Marina na istoimenom otočiću u kojoj se na kamenoj ploči bil­ježi ime rimske carice Helene, crkvica sv. Trojice sa­građena potkraj 15. stoljeća, novljanski misal i brevijari iz 15. stoljeća i danas svjedoče novljansku kulturnu prošlost. Poseban dragulj u kulturnom očenašu ovoga kra­ja, svakako je Vinodolski zakon, prvi pravni kodeks slavenskog juga, pisan glagoljicom na čakavštini, za­bilježen je i sastavljen u Novom Vinodolskom godi­ne 1288. Pored spomenutog, mnogo dragocjenosti sačuva­no je u eksponatima Gradskog muzeja i galerije, kao i u Sakralnoj muzejskoj zbirci u crkvici sv. Trojice. Živopisna ženska i muška narodna nošnja, junačke narodne pjesme, kao i svojevrstan drveni narodni instrument “sopila” sačuvani su od pamtivi­jeka u Novom, a utkani su i danas u svakodnevnicu novljanskog života. Rodna kuća braće Mažuranića podsjeća na pleja­du značajnih dostojanstvenika hrvatske i novljanske kulturne prošlosti – na “bana pučanina” i hrvatskog književnika Ivana, brata mu Antuna, znamenitog je­zikoslovca, Matiju putopisca, Vladimira-Frana, vječnog putnika, crtičara i putopisca, te mnoge dru­ge. Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. go­dine za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, svo­jim kontinuiranim radom dokazuje da je kulturna prošlost ovoga grada ostavila upečatljiv trag i na današnjim stanovnicima Novog Vinodolskog. Frankopanski kaštel sa četvrtastom kulom, dio je nekadašnjeg Novigrada, čije je zidine i kule natopio krvlju mnogi osmanlijski napadač ili venecijanski osvajač. U obnovljenom Kaštelu danas je smješteno Pogla­varstvo grada Novog Vinodolskog, Narodni muzej Novi, te Narodna čitaonica i knjižnica, utemeljena godine 1845.