Glagoljica

Novi ima bogatu tradiciju glagoljice, najstarijeg hrvatskog pisma (svojim materinskim jezikom Hrvati pišu glagoljicom u 10./11. st., ćirilicom u 12. st. i latinicom tek u 14. st.). Glagoljicu ovdje nalazimo u pisanim pravnim spomenicima i ispravama (potvrdnicama, darovnicama), u liturgijskim tekstovima i kodeksima poučnog sadržaja, na natpisima i na obilježjima iz novijeg doba.

Pravni spomenici i isprave, iz arhiva modruškog ili krbavskog kaptola, frankapanskih arhiva i arhiva pavlinskog samostana na Ospi

  • Vinodolski zakon, iz 1288. g., nađen u glagoljskom prijepisu na pergameni iz prve polovice 16. st. Čuva se u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
  • dvije isprave o sporovima oko međa, između Novljana i Ledeničana, te Novljana i Bribiraca (od 15.10.1309.). Čuvaju se u zbirci glagoljskih isprava Arhiva HAZU.
  • potvrdnica Martina Frankapana oporuke građanina Mihovića od 10.12.1446. g.; darovnica crkve BDM na Ospi i zemljišta za gradnju pavlinskog samostana Martina Frankapana od 14.5.1462. g. i dr.

Liturgijski tekstovi i kodeksi poučnog sadržaja

  • Novljanski misal, iz 15. st., rukopis na pergameni. Čuva se u župnom uredu u Novom.
  • I. novljanski brevijar iz 1459., pisao je pop Juraj, kapelan poli plovana Vida, po narudžbi Jakova Potočnjaka, za crikvu blaženoju mučenika Kuzme i Damjana. Čuva se u župnom uredu u Novom (466 listova), u Arhivu HAZU u Zagrebu (5 + 2 lista) i u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (6 listova).
  • II. novljanski brevijar, pisan za pavlinski samostan i crkvu sv. Marije na Ospi. Pisao ga je 1493. – 1495. u Grobniku pop Martinac, s još četvoricom pisara. Čuva se u župnom uredu u Novom Vinodolskom.
  • Glagoljska zbirčica egzorcizama, ljekarskih recepata i zapisa, na pergameni. Nastala u Novom, čuva se u Arhivu HAZU (IV d 56).
  • Blagdanar, glagoljicom na papir prepisana zbirka propovjedi. Čuva se u arhivu HAZU (IV a 99).

Natpisi

  • natpis na luku preslice crkve sv. Lucije u Zagorih: ·Č·U·P·Z· + IJuNA D(A)N ·I·Ʒ· (1499, ijuna dan 28.)
  • natpis na dva kamena na južnom vanjskom zidu crkve sv. Filipa i Jakova, bilježi datum obnove crkve, kombinacijom arapskih i rimskih znamenki a zatim glagoljicom: ·1·S·XX / ·Č·F·I· (1520)
  • natpis na kamenoj ploči s pročelja kapele sv. Fabijana i Sebastijana, koja je stajala na prostoru današnjeg zvonika, a srušena je 1909. g.; danas u lapidariju Povijesnog muzeja Hrvatske, u Zagrebu. VA IME B(O)Ž(I)E AMEN’ LET’ G(OSPO)DNIH’ Č·F·AÏ· (1511) VA VRIME PRESV(E)TOGA O(T)CA I G(OSPO)D(I)NA GDNA IJuLIJA P(A)PE 2 LÊTO NEGA 8 I B IŠE T(A)DA NAŠ GDN’ VZVELIČENI KNEZ BRNA DIN’ I B(I)ŠE T(A)DA PLOVAN’ GDN’ ANDRII T(A)DA BI ČINENA OVA CR(I) K(A)V’ S(VETIH) FABJANA I ŠE(BA)STJAN(A)

Obilježja glagoljice, novijeg postanja

  • Fontana – spomen obilježje Vinodolskog zakona na Placi, s natpisom na glagoljici plastično interpretiranoj i veliki skulpturalni natpis NOVI na Artu (na početku šetnice na Obali Petra Krešimira IV.).