Zaleđe Novog Vinodolskog

Administrativno područje Grada Novog Vinodolskog danas obuhvaća dvadeset statističkih naselja, a to su pored samog Novog Vinodolskog i obalnih naselja koja čine Rivijeru Novi Vinodolski i naselja u prijelaznim padinama i brdskim predjelima:

Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko, Zabukovac.

Na ovom prostoru živi oko 10% ukupnog broja stanovništva. Najznačajniji resurs ovog prostora je očuvana priroda, velike površine šume bukve i crnogorice, planinski pašnjaci koji se izmjenjuju s planinskim vrhovima. U naseljima Krmpotske Vodice, Podmelnik i Zabukovac više nema stalnih stanovnika, ali ih sve više posjećuju planinari i turisti.

Ledenice

Naselje Ledenice smješteno je u zaleđu područja grada uz stjenoviti brežuljak na jugoistočnom rubu nekadašnje Vinodolske knežije. Kada je Ledenice posjetio znameniti hrvatski književnik August Šenoa, inspirirale su ga za njegovo poznato djelo Kugina kuća. Na brežuljku se nalaze ruševine srednjovjekovnog utvrđenog grada. Stari grad na brežuljku je napušten u 17. st. kada se stanovništvo seli u dolinu gdje nastaje današnje naselje. Osim starog grada značajno je i povijesno groblje u vrtači kružnog oblika. Ledenice su evidentirani spomenik kulture, a sve se više okreću prema razvoju ruralnog turizma.

Bater

Uz prometnicu Novi Vinodolski – Jezerane na prostoru prijelaznih padina, smjestilo se naselje Bater. Udaljeno je od obale otprilike 2 km zračne linije. Naselje je ruralnog karaktera i uz stambenu funkciju razvilo se u smjeru poljoprivrede i stočarstva, te time povezanu proizvodnju domaćih prehrambenih proizvoda.

Breze

Naselje Breze nalazi se u brdskom području na otprilike 800 metara nadmorske visine uz prometnicu Novi Vinodolski – Jezerane – Jasenak. Breze su poznate po drvnoj industriji, a u posljednjih nekoliko godina  postale su izuzetno atraktivno mjesto za odmor. Priroda i svjež zrak, odmak od gužve i ljetnih vrućina, a opet blizina mora i sunce, dobitna su kombinacija za bijeg od svakodnevice i godišnji odmor svakog modernog čovjeka. Karakterizira ih i blizina brojnih izletišta, vidikovaca, biciklističkih staza, mogućnost lova.

Donji Zagon

Naselje Donji Zagon od Novog Vinodolskog je udaljeno cestom oko 7 kilometara, na 220 m nadmorske visine. Ruralno naselje, sa svojih 145 stanovnika (2011.), koji pretežito rade u Novom Vinodolskom, posljednjih se godina okreće i ka gradnji sve popularnijih kuća za odmor, popularizirajući tu mirnu, gotovo seoski idiličnu sredinu. U prilog mirnom i kvalitetnom životu koji Donji Zagon može ponuditi ide i permanentno doseljavanje nekoliko obitelji u proteklih dva desetljeća, koji su velike gradske sredine zamijenile Donjim Zagonom. U selu aktivno djeluje i nekoliko OPG-ova. Sredinom lipnja, oko 13-og, kada je i spomendan seoskom zaštitniku – Sv. Anti Padovanskom, u selu se održava i poznati malonogometni turnir.

Gornji Zagon

Jedno od novljanskih sela koje je doživjelo sudbinu mnogih hrvatskih sela je i naselje Gornji Zagon. Iseljavanje iz ovog kršnog kraja započelo je još koncem 20. stoljeća u prekomorske daleke zemlje. Izrazito se nastavilo iza Drugog svjetskog rata, tako da je danas, za razliku od ostalih sela novljanskog zaleđa, gotovo u potpunosti bez žitelja. Godine 2019. cesta koja vodi kroz mjesto u potpunosti je asfaltirana, te skrene li se iz sela Bater ulijevo, prolazi se starim primorskim selima Krasnica, Kal, Trbotinj, Valač i Plužnice. Unatoč tome što stanovnika nema, posljednjih se desetljeća kuće i imanja obnavljaju, a zbog blizine Novog Vinodolskog i mirnog okruženja, sve su veće i intencije razvijanja ruralnog turizma.

Krmpote

U krmpotskom kraju postoji više sela i zaselaka. Sami Krmpoćani ih dijele na gornja, srednja i primorska sela. U gornja sela spadaju: Luka, Pavličevići, Grujići, Jurići, Radići, Zabukovac i Bukovac, u srednja: Bačići, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko, Omar i Podomar, a u primorska: Bile, Staro Selo, Vukeljska Draga, Jakov Polje, Dubrava, Drinak, Poljica.

Krmpoćani su sadašnju postojbinu, koja se nalazi na padinama Kapele naselili u trećoj dekadi XVII. stoljeća. Život Krmpoćana bio je vrlo težak, budući da je obradive zemlje bilo malo, mnogi su odlazili diljem svijeta. Poslijeratne godine donijele su raseljavanje krmpotskog kraja u potrazi za zaposlenjem, pa stanovništvo postaje pretežno staračko.

Danas, Krmpote postaju sve atraktivnije mjesto za život, i to mlađem stanovništvu, a netaknuta priroda, svjež i čist zrak, blizina planinarskih staza, te istovremeno plaža i mora u naseljima Smokvica Krmpotska i Klenovica, karakteristike su zbog kojih je u ovom kraju započeo i razvoj turizma.

Skip to content