U prvoj četvrtini XVII. stoljeća pred najezdom Turaka, doselile su se u ove krajeve porodice koje nose prezimena: Tomići, Rubčići, Jovanovići, Peričići, Deranje i Baričevići. Predaja govori da su se ove porodice u općoj seobi bile naselile na područje oko Smokvice, ali su im Frankopani dodijelili bolje zemljište zapadno od Ledenica, a za vrijeme njihove vlasti bili su im goniči mula koje su prenosile sol, ulje  i vino u Ogulin, Karlovac i Ozalj, a odatle žitarice u primorje.

45 kilometara jugoistočno od Rijeke, glavne luke hrvatskog Jadrana, proteže se prekrasna Novljanska rivijera u dužini od 17,5 km zračne linije, odnosno 21,3 km razvedene, ekološki čiste i slikovite obale. Priobalna turistička mjesta, čije temelje oslikava modrina kristalno čistog mora, svojevrsni su biseri turističke ogrlice hrvatsko-primorskog turizma. Na zapadnom dijelu Novljanske rivijere smjestio se je, prije više od tisuću godina, grad Novi Vinodolski, a prema jugoistoku uz jadransku turističku cestu i morsku obalu, priljubila su se mjesta Povile, Klenovica, Smokvica i Sibinj. Iznad obalnog dijela Rivijere uzdižu se šumoviti, vječno zeleni obronci gorskog masiva Kapele, koji vi­sokim raslinjem crnogorice i bjelogorice, poput goro­stasnog pročišćivača zraka i ekološkog čuvara, zaštićuje blagodati mediteranske klime, koja Rivije­ru pretvara u dio zemaljskog raja. Na obroncima Ka­pele, što se blagim padinama spuštaju prema moru, smjestila su se planinska naselja Breze, Krmpote, Le­denice i Zagon, koja i u najtoplijim danima ljetnih vrućina, pružaju posjetiteljima ugodno osvježenje. Planinsko zaleđe povezano je sa Novljanskom rivije­rom dobro održavanim asfaltnim prometnicama. Božja ruka nadarila je ovaj kraj prekrasnim mor­skim draguljima, kada je uz obalu grada Novog Vi­nodolskog, na udaljenosti svega 205 m od obale “usidrila” otočić “San Marino”, ili kako ga mlađi naraštaji nazivaju “san kupača”, jer se otočić koristi za opuštanje i bezbrižno sunčanje. Isto tako ispred turističkog mjesta Klenovice iznjedrio je iz mora otočić “Sv. Ante”, kojega mještani nasipom spojiše s kopnom. Otočić je, doduše, time izgubio svoje otočke čari, ali je kupališna zona proširena veoma kvalitetnom šljunkovitom plažom.

Zapadno od Novog Vinodolskog prostire se kraška dolina Vinodol (Dolina vina – vallis vinearia);, koja je dobila ime po prostranim vinogradima, što su se nizali od Bakra, preko Bakarca, Križišća, Driveni-ka, Grižana i Bribira sve do Novog Vinodolskog. Prema jugu, uz Jadransku turističku cestu, smje­stilo se je na morskoj obali mjesto Povile, udaljeno svega 2 km od grada Novog Vinodolskog. Ugodnom šetnjom uz more ili barkom po moru, dolazi se u mirnu turističku oazu autokampa u borovom šumarku, turističkog naselja i bungalov kućica, koje uz vile i kuće u privatnom vlasništvu, te restaurante i gostionice pružaju veoma prikladan i željeni kutak za odmor i rekreaciju. Nešto podalje, u pravcu juga, svega 9 km od No­vog Vinodolskog, na morskoj obali prileglo je neka­dašnje ribarsko naselje Klenovica, danas živahno i uređeno turističko mjesto, koje se i danas odlikuje ri­barskim specijalitetima uključenim u turističku ponudu. Jugoistočno od Novog Vinodolskog, na udaljeno­sti od 22 km, nazire se stari uskočki grad Senj s ku­lom “Nehaj”, iznad koje se je nadvilo sivilo i krš Velebita, koji u svojem gorju skriva mnoge izazove planinarima i lovcima na visoku divljač. Nasuprot gradu Novom Vinodolskom, preko Vi­nodolskog kanala, čija je morska površina široka od 8 do 10 km, strše sivkasto plave, burom išibane, kišom i morem isprane hridinaste obale otoka Krka, na čijoj se je visokoj klisuri ugnjezdio starodrevni i pjesmom opjevani gradić Vrbnik, omiljeno turi­stičko izletište.

Novi Vinodolski sa užom okolicom predstavlja specifikum, jer na udaljenosti od svega 15 km može se u veoma kratkim vremenskim razmacima istoga dana kupati u čistom i toplom moru, osunčati, osvježiti u hladovini visoke šume, šetati zelenim travnjacima Vinodola, ili se prošetati obalnim puto­vima, uživajući u romantičnim noćima mjesečine, ili u razigranosti spektralnih boja mora i obzorja u smi­raju dana ili u tišini praskozorja. Razvitak turizma u Novom Vinodolskom. Prili­kom održavanja kongresa folklorista 1964. godine u Novom Vinodolskom, turistički povjesničar i djelat­nik prof. dr. Vinko Antić je zapisao: “Novi Vinodol­ski nije više samo grad Vinodolskog zakona, grad brace Mažuraniča, nego i grad turista.”