Novljansko kolo

“Novljansko kolo” okreće se satima po određenome taktu, uz recital junačkih pjesama, povremeno čak i s tisuću pisaca i plesačica. Takva vrsta folkloranoga nasljeđa sačuvana je samo u Novome. Priredba se redovito odvija pred povijesnim frankopanskim kaštelom – kolo se kreće “arbanaškim” i “senjskim” korakom te “poskočicom”, uz pratnju pjevača junačkih pjesama, a poznate su i novljanske bugarštice te ljubavne “Ćurumbele”. Priča kaže da se u kolo uhvatio i ban Nikola Frankopan, a pouzdano se zna da je plesač bio i ban Ivan Mažuranić. U razdoblju mesopusta, u priredbu se na svoj način uključuju i maškare (sa “ženidbom”, npr., u kojoj sudjeluju samo muškarci);. Pjesmu zna popratiti i svirka više stoljeća staroga glazbala sopila, “tanke” i “debele”. Novljanska se pjesma pomalo otima u primorju uobičajenoj tradicionalnoj dijafoniji, što je rezultat znatnijeg utjecaja demografskih promjena u ovome čakavsko-glagoljaškom kraju od 15. st. dalje.

Sličan je slučaj i s poezijom, osobito lirskom, koja ulazi u specifičniju grupu opće čakavske narodne tradicije; to se ogleda osobito u duljim baladama koje imaju za osnovicu junačke narodne pjesme i koje su – kako rekosmo – integralni dio kola. Također, još iz srednjovjekovlja datiraju neki radovi narodne predaje (vezane, npr., uz kugu); ili drama o suđenju mesopustu, uz čitanje “Žitka” koji je, pored ostaloga, i prava kronika širega povijesnog značenja. Specifična je i narodna ženska nošnja, od lokalnih varijanata u Kvarnerskom primorju sačuvana samo u Novome; košulja potječe još iz razdoblja renesanse, vjerojatno s kraja 15. st., no “veli rubac” zabilježen je već 1288. god. u “Vinodolskom zakonu” kao žensko oglavlje, “pokrivača” odnosno “hoverlica” – simbol udate žene, čije je nasilno skidanje bilo kažnjivo.

Takvomu načinu narodnoga života i običaja odgovarala je i arhitektura, prilagođena primorskom ambijentu, u kojem dominira kamen; niz elemenata odaje da je Novi bio kneževsko sjedište, znatno orijentirano i prema moru, te da je to grad koji karakterizira i šire mediteransko podneblje. Naravno, 19. i 20. st. donose i znatnije novosti.