Novosti

Svrha je RK VINODOL-a kao sportske neprofitne organizacije okupiti veći broj mladih i djece u najranijoj dobi, osigurati im preduvjete za bavljenje rukometom, te ih na taj način udaljiti od negativnih trendova i utjecaja modernog društva. Bavljenje sportom te općenito bilo kojom tjelesnom aktivnošću u ranoj životnoj dobi predstavlja preduvjet za zdraviji i kvalitetniji način življenja.

Još ranije tj. 3. studenoga 1945. godine, u Novom je formiran Inicijativni odbor za obnovu turizma, koji preuzima funkciju prijeratnog Turističkog odbora, pa je već u prvoj poratnoj godini 1946. u Novom boravilo 2.761 posjetitelj, a ostvare­no je ukupno 43.757 noćenja. Treba zabilježiti da su 1946. godine zabilježena samo 22 posjetitelja iz ino­zemstva. Slijedi veoma plodno razdoblje u kojem su evidentni veoma značajni pomaci u komunalnoj in­frastrukturi i proširenju smještajnog i kuhinjsko-restaurantskog kapaciteta u mjestu, kao i kapitalni objekti na širem području Regije, koji su omogućili da se turističko-hotelijersko gospodarstvo ovog područja, pa i Novog Vinodolskog, ponovno nađe na li­sti kvalitetnih rivijera u emitivnim turističkim po­dručjima Europe i gotovo cijelog svijeta. Prostor i namjena teksta ne dozvoljava da se opširno elaborira ove značajne pomake, stoga ću ih samo kronološkim redom nabrojiti, da se ne zaborave. U travnju mjesecu 1948. godine Općina Novi Vi­nodolski donosi odluku o osnivanju “Lišanj”, mje­snog ugostiteljskog poduzeća Novi Vinodolski (nukleus današnjeg Hotelsko-turističkog poduzeća “Novi”);, a 1. siječnja 1949. godine osniva se i “Ivanj”, mjesno privredno poduzeće (za komunalnu djelat­nost);. Godine 1950. počinje gradnja novog kupališta, ispred hotela “Lišanj”, na mjestu gdje je nekada bilo drveno kupalište na kamenim stupovima. Godine 1953. osniva se Turističko društvo Novi Vinodolski. Godine 1955. gradi se u mjestu benzinska crpka “INA”, a na obali zv. “Pod sv. Mikulj” nastavlja se, prije Drugog svjetskog rata započeta, gradnja ljetni­kovca, odnosno vikend kuća. Na predjelu “Zagori”, a prema zahtjevima turista, formira se kamp, dok se godine 1962. u susjednom mjestu Povile počinje gra­diti turističko naselje, da bi se već godine 1963. proširio postojeći kamp u Zagori. Pokraj hotela “Lišanj” godine 1964. izgrađen je hotel “Horizont”, kao depandansa hotela “Lišanj”, a iste godine položena je kanalizacijska mreža na potezu od Place do lukobrana, sa ispustom u more. Godine 1965. gradi se nova zgrada pošte, kao i autobusna stanica, dok godine 1966/67. Turističko društvo gradi svoju poslovnu zgradu. Iste godine Tu­rističko naselje “Zagori” gradi paviljone za smještaj turista i poboljšava svoju ponudu gradnjom kupa­lišnog prostora sa dječjim bazenom. Da bi animirao potencijalnu klijentelu, Turističku društvo snima film s radnim naslovom “Rujan u Novom Vinodol­skom”. Turističko naselje “Zagori” u 1968. godini po­novno dograđuje i povećava smještajni kapaciteta, a u predjelu luke u Novom, HPT “Lišanj” 1969. godine gradi ljetnu terasu uz bivši hotel “Klek”. Radi potre­ba stanovništva i sve većeg uključivanja vlasnika pri­vatnih smještajnih kapaciteta u turističku ponudu mjesta, gradi se glavni kanalizacijski kolektor na dio­nici “Mel” – “Lukobran” godine 1970. Na visoravni otoka Krka, iste godine izgrađena je zračna luka, izgradnja koje je još tješnje povezala Regiju Rijeke s ostalim emitivnim destinacijama. Po­vezivanje zračne luke s kopnom vrši se trajektnim vezama, no izgradnjom mosta Krk – kopno godine 1980. otklanja se nedostatak trajektnih veza, pa se zračna luka autobusnim linijama povezuje s turi­stičkom rivijerom Hrvatskog primorja, a time i Novog Vinodolskog. Godine 1974. Novi dobiva auto­matsku telefonsku centralu. Od 1973. do 1976. godi­ne rekonstruiraju se nogostupi, poboljšava se javna rasvjeta i asfaltiraju se prometnice prema naseljima planinskog zaleđa Novog Vinodolskog. Da bi se za­dovoljilo potrebe sve brojnijih nautičkih turista, u luci se gradi benzinska crpka tipa “Marina” s dizalom za plovila.

Planinarsko društvo “RUJNIK”

Donji Zagon 15, 51251 Ledenice

Predsjednik: Željko Čolakovac

Godine 1990. iz socijalističke Jugoslavije, uz osta­le države, izdvaja se Država Hrvatska, kao samostal­na, demokratska i nezavisna. Stanovnici Novog Vinodolskog ocjenjuju ovaj povijesni događaj povol­jnim i traže od Državnog Sabora Republike Hrvat­ske, da Novom Vinodolskom, nakon 30 godina vrati samostalnu općinu, a mjestu vrati naziv grada, što je Sabor i učinio 28. XII. 1992. godine. Nažalost, na izdvajanje iz Jugoslavije i osamostal­jenje Republike Hrvatske, udružena Srbija i Crna Gora, odgovorile su teškom agresijom na hrvatske teritorije, uništavajući sela i gradove, protjerujući domicilno stanovništvo, pa je Republika Hrvatska bila prisiljena organizirati obrambeni, domovinski rat, a agresija je prouzrokovala katastrofalne poslje­dice u tragedijama hrvatskog pučanstva i uništavan­ju materijalnih dobara. Posljedice ratnih zbivanja osjetio je i turizam, o čemu najizraženije svjedoče statistički podaci turi­stičkog gospodarstva Novog Vinodolskog. U periodu iza Drugog svjetskog rata, najuspješnija poslovna turistička godina bila je 1988. godina, u kojoj su 94.582 posjetitelja (33.056 domaćih i 61.526 inozem­nih); ostvarila 631.492 noćenja (223.031 domaće i 408.461 inozemno);. Početna godina agresije na Hrvatsku tj. 1991. godina bilježi samo 66.199 noćenja sa 10.798 posjetitelja, no već rezultati 1994. godine pokazuju da se turistička kretanja ponovno usmjeravaju na hrvatski Jadran, jer su u Novom Vi­nodolskom 56.643 posjetitelja, od kojih je 40.562 iz inozemstva, ostvarilo ukupno 283.171 noćenje, od čega su inozemni posjetitelji ostvarili čak 202.810 noćenja, što ulijeva nadu da će, smirivanje ratnih i političkih nemira, ponovno oživjeti naša priobalna kupališna i turistička mjesta, pa prema tome i naš grad Novi Vinodolski.

Športsko-ribolovni klub “Liganj”

Novi Vinodolski, Obala Petra Krešimira IV 1a

U 1995. godini, za ljetnu turističku sezonu, Novi Vinodolski nudi veoma kvalitetnu turističku ponu­du u svojim hotelsko-turističkim sadržajima. Hotelski kompleks “Lišanj” – B kategorije – tj. ho­teli “Lišanj”, “Horizont” i “San Marino” nude 240 komfornih soba sa TWC i telefonom, prostranu plažu s bazenom s morskom vodom, športski centar sa šest tenis igrališta, terene za mini-golf, rukomet, košarku, odbojku, četverostaznu automatsku kugla­nu i boćalište, bazen s morskom vodom u glavnom objektu, saunu i sve popratne medicinske usluge za aktivni odmor. U hotelskom kompleksu nude se usluge za zadovoljavanje svih osobnih potreba po­sjetitelja, koje uvjetuje “B” kategorija. Kompleks je smješten u zelenilu na morskoj obali, s vlastitim ku­palištem i prostranim okolišem. Hotelski kompleks “Zagori” – “B” kategorije – s istoimenim autokampom, djelić je prirodnog raja na zapadnom dijelu Novljanske rivijere, koji se je prilju­bio sa visokim zelenilom na samu, bogomdanu, eko­lošku čistu obalu. U devet paviljona i 26 obiteljskih vila – sa sveukupnim smještajnim kapacitetom od 337 dvokrevetnih soba u paviljonima i 1.500 smještajnih jedinica u autokampu, kompleks “Zago­ri” čini zaseban turistički grad. Bazen s morskom vodom, kao i bazen za djecu s morskim pijeskom na kamenom popločenoj plaži, te bazen s morskom vodom u glavnom objektu, uz saunu i masažu pod stručnim nadzorom fiziotera­peuta, pruža mogućnost sveobuhvatne rekreacije. Sunčalište s toboganom, kupalište u kamenitim i prirodnim šljunčanim uvalicama, kao i ponudom rekvizita za rekreaciju na moru, ispunjava razno­vrsne potrebe posjetitelja, jer je čitava morska obala, na koju se prislanja naselje i kamp, zapravo kupa­lišna zona, koja služi isključivo potrebama posjeti­telja kompleksa “Zagori”. Športski centar i kuglana, mini golf, boćalište, te­nis tereni i stolni tenis u potpunosti zadovoljavaju kopnenu rekreaciju posjetitelja. Pored hotelsko-ugostiteljskih usluga, hotelski kompleks “Zagori” pobrinuo se je, da dodatnim sadržajima udovolji svim osobnim potrebama svojih posjetitelja, kroz servise, trgovine i ostale uslužne radnje.

Svoj 55. rođendan Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Novog Vinodolskog obilježilo je nizom prigodnih aktivnosti. Povodom obilježavanja Dana mjesta Novog Vinodolskog i Dana vatrogastva od 30. travnja do 30. svibnja bila je otvorena izložba »55 godina uz vas«, a centralno obilježavanje organizirano je u prosincu svečanom sjednicom i vatrogasnim balom povodom pedesete obljetnice prve vatrogasne zabave u Novom Vinodolskom.

Novi Vinodolski, iako grad na moru, bio je gospo­darski vezan na Vinodol, jer su mu stanovnici naj­većim dijelom bili poljoprivrednici, zidari, kamenoresci, a tek u malom broju ribari i pomorci. Vrijednost mora, kao i njegovu gospodarsku ek­sploataciju u turističke svrhe rijetko je tko mogao predvidjeti, a ako je i predvidio, rijetki su to mogli zapisati. Zato je vrijedno ponovno citirat i dio pisma Matije Mažuranića (Glavara);, koje je 12. lipnja 1844. uputio bratu Antonu u Zagreb, u svezi s prodajom kuće Domazetović (danas “Stara pošta”, a ranije vla­sništvo obitelji Ferković (citat);: …:”za tu kuću nije­dan ne mari, zato ča je poli mora. Kuća ova, more se reći, da je pravo zlato va zemlji zakopano, ko kad se jedanput skopa, to je kada se načini porat, ali cesta uz more, bit će kuća va najboljen mestu kod Novo­ga”. I iz ovih nekoliko rečenica iz pisma Matije Mažuranića, skupa s ranije navedenim citatom, ned­vojbeno pokazuje da je on bio pravi turistički vizio­nar, da je već tada znao valorizirati položaj uz more, o čemu i danas, s obzirom na izgrađenost, mnogi samo mogu sanjati. Nedugo zatim, tj. godine 1886. izgradila je novljanska Općina u predjelu luke prvo drveno javno kupalište na plivajućim balvanima, pa se tadašnji kupališni život odvijao u predjelu luke. Ubrzo je praksa pokazala da trgovački promet u luci remeti kupališni mir, pa se već 1889. godine prenosi kupalište u mirnu uvalu “Lišanj”, gdje se uz ovo plivajuće kupalište gradi na obali novo, drugo kupalište sa 14 kabina, na koje se kroz kratko vrijeme, zbog povećanja broja kupača, dograđuje još 14 kabina. To je početak formiranja kupališta i turističke zone No­vog Vinodolskog, turističke oaze nazvane “Lukavi­ce”. Dotadašnji, stari srednjovjekovni Novigrad živio je na brijegu iznad mora, okrenut prema Vinodolu, a formiranjem kupališne zone počinje nova epoha raz­vitka Novog Vinodolskog – epoha turizma. Dolazak sve veće broja turista ili “gostova”, kako je zapisano u turističkim analima, traži bržu izgrad­nju smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta. Bračni jar, Novljanin Ladislav Potočnjak i supruga Marija rođena Mažuranić, počinje 1892. godine, ulaganjem vlastitog kapitala, gradnju prvog novljanskog hotela “Lišanj”, koji se počinje koristiti 1894. godine s kapacitetom od osam soba i jednom većom društvenom dvoranom. Nažalost nisu sačuvani podaci o prometu niti o ostvarenim turističkim noćenjima u prvim godinama novljanskog turizma, no već 1893. godine je zabilježeno da je u Novom boravilo više od 300 gostiju, koji su stanovali i hranili se u privatnim kućama.

Prvim četvrtkom ili »prvim napovidanjem dovcen i dovican«  počeo je ovogodišnji novljanski mesopust. Sve do 9. veljače novljanske ulice i trgovi oživjet će »uz bubanj i mužiku« po »običaju i navadi staroj«.

Tako su pored hotela “Lišanj”, “Slavuj” i “San Marino” izgrađene vile: “Nikolina”, “Olga”, “Vera”, “Gavrilović”, “Marija”, “Sofija”, “Jun”, “Anđelina” i dr. koje se već u turističkom vodiču 1912. godi­ne nude i preporučuju kupališnoj klijenteli, jer se “u tim objektima dobivaju jeftini stanovi, tečna hrana i piće”. U spomenutom vodiču, pored položaja Novog Vi­nodolskog, klime, povijesti grada, opisa kupališta, ponude stanova i hrane, spominju se i šetališta i izle­ti. Pored jednodnevnih izleta u Vinodol i susjedna priobalna mjesta, preporuča se i izlet na Plitvička je­zera. “Divna ova vožnja traje tri dana; a plaća se dnevno od četiri osobe Kruna 20 (dvadeset);”. U to doba u Novi Vinodolski dolazi dnevno iz Ri­jeke pet parobrodarskih pruga, a isto toliko odlazi iz Novoga u Rijeku, dok jedna pruga odlazi dnevno iz Novoga u susjedni Senj. Osim ovih redovnih parobrodarskih pruga spominju se i četiri pruge, koje iz pravca Rijeke prema Dalmaciji, pristaju u Novom Vinodolskom. Razni izletnički parobrodi priređuju izlete u “obližnja mjesta i gradove: Rab, Basku, Pulj (Pulu);, Opatiju, Lovran i dalje za Dalmaciju i Mlet­ke”. Vrijedno je zabilježiti da se u Vodiču iz 1912. go­dine spominju samo parobrodarske pruge, dok još autobusima nema ni spomena. Međutim u proteklih osamdesetak godina prometne su se prilike toliko iz­mijenile da se danas u vodičima turističkih i kupa­lišnih mjesta Hrvatskog primorja pomorski promet uopće ne spominje, ali se zato autobusne linije broje na mnogo desetaka, pa čak i stotinu autobusa dnev­no. Da li je budućnost prometa kopnom, morem ili zrakom pokazat će nadolazeće godine!

Prvi svjetski rat smanjio je intenzivnu izgradnju privatnih vila i ljetnikovaca, koje su se gradile uz ce­stu prema Senju i Ogulinu i činile su niz ambijentalnih zgrada za ljetovanje vlasnika, njihovih poslovnih prijatelja iz kontinentalnih krajeva, kao i domaćih i stranih turista. No, gradnja ljetnikovaca i vila nije u potpunosti zamrla.

U Narodnoj čitaonici i knjižnici Novi Vinodolski omogućen Vam je pristup internetu u toku radnog vremena i to:
ponedjeljak, srijeda i petak     9,00 – 15,00
utorak i četvrtak                     14,00 – 20,00
Cijena korištenja:
1 sat =   15,00 kn
30 min =  7,50 k Klimatske prilike

Klimatske prilike rivijere. Mediteransko podneblje s blagim i ugodnim, toplim i sunčanim ljetima, čiju dnevnu temperaturu ublažuje povjetarac s mora, daje nam pravo da utvrdimo kako Novljanska rivije­ra ima postojanu, blagu i zdravu mediteransku kli­mu sa 2.400 do 2.500 sunčanih sati u godini. Prosječna temperatura zraka u zimskim mjesecima kreće se oko 10°, tako da prosječna godišnja tempe­ratura iznosi oko 14°C. Kupanje počinje u svibnju mjesecu pri temperatu­ri mora od 16 do 18°C, dok u mjesecu srpnju i kolo­vozu more se zagrije od 24 do 26°C, a u mjesecu rujnu, uz poslovičnu rujansku tišinu i morske bona­ce, temperatura mora vraća se na ugodnih 18 do 20°C. Iako su dani kupališne sezone uglavnom sunčani, ipak su temperature podnošljive, jer lagani vjetrovi, koji popuhuju Vinodolskim kanalom, ublažavaju ljetne sparine i pretvaraju ih u ugodne zračne kupke. Sa kopna prema moru tj. sa sjevera puše “bura”, koja svojim gorskim zrakom osvježuje priobalne vrućine, dok s mora prema kopnu puše “jugo”, koje često donese vlažan, ali uvijek topao morski zrak. Ostali vjetrovi poput “maestrala”, “levanta”, “burina” ili “tramontane” posebno pogoduju svim vrstama je­drenja. Morska strujanja u pravilu se kreću od istoka prema zapadu, pa je more uvijek providno i čisto, kao u akvariju, što uz toplinu morske vode stvara idealne uvjete za kupanje. U smiraj dana ugodno je prošetati šetalištem uz more, kroz park borova i pinija, jer povjetarac, laga­nim strujanjem s kopna prema moru, čini šetnju još ugodnijom, a šumoviti obronci Velike Kapele osvježavajuća su zona čistog gorskog zraka.

Prijedlog programa Narodne čitaonice i knjižnice za 2005. godinu temelji se na:
-Natječaju za proračun Grada Novog Vinodolskog
-Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj
-Smjernicama za razvoj narodnih knjižnica
-korisničkim potrebama građana
-pokazateljima poslovanja iz prethodne godine
-suvremenim tendencijama razvoja narodnog knjižničarstva

Ovlaštenik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva Gradu Novi Vinodolski.

Pisani zahtjev može se podnijeti na adresu: Grad Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, 51250 Novi Vinodolski te putem elektronske pošte [email protected] Usmeno postavljeni zahtjev primat će se na zapisnik ponedjeljak, utorak i četvrtak od 12,00 sati do 14,30 sati na adresi Grad Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski. Zahtjev se može podnijeti i putem telefona na telefonske brojeve: 245-045 i 791-055.

Čitaonica je nekada, kada nije bilo uobičajenih mogućnosti kulturne komunikacije, bila značajno rasadište domoljublja i kulture, i to u onim trenucima, kada se trebalo izboriti za očuvanje nacionalnog identiteta svoga naroda i njegova kulturna bića.

Mnogo ranije tj. 1746. godine izgrađena je cesta od Novoga preko Vinodola i Bakra do Rijeke, 1784. godine cesta od Novoga do Senja, godine 1811. od Novoga preko područja Zagora do Križišća, a 1874. godine puštena je u promet i cesta Novi – Jasenak -Ogulin, kojom je prometnicom kontinentalni dio Hrvatske, najkraćim putem kroz područja visokih šuma, povezan s morem.

Položaj Novog Vinodolskog na stjecištu spomenu­tih cesta bio je veoma značajan i zapažen, pa nije ni­kakvo čudo što je 1891. godine, poznati putopisac dr. Johan Frischauf zapisao: “U Novom postoje dvije gostionice Frković i Dorčić u kojima ima mjesta čak i za veći broj turista”. Iako i ovaj zapis spominje “turi­ste”, ne uvjerava da bi se ova godina mogla prihvatiti kao početna godina novljanskog turizma. Međutim, činjenice da je 1878. godine, ispred di­jela starog grada Novog Vinodolskog, uz “Bribirsku rivu” obitelj Mrzljak izgradila vlastito kupalište, ne­dugo zatim i svećenik Segulja gradi svoje kupalište, da bi im se neposredno iza toga pridružio trgovac drvom iz Novog Vinodolskog Nikola Srića, nepobit­no potvrđuju da je turizam veoma rano čvrsto zako­račio u Novi Vinodolski. Gradnja ovih kupališta smatra se pionirom turističkih pomaka, pa se i godi­na 1878. bilježi kao početna turistička godina, čime se je grad Novi Vinodolski uvrstio u pionire tu­rizma u Hrvatskom primorju. Nitko od graditelja prvih drvenih kupališta u novljanskoj luci; zabijajući drvene bukove stupove u pjeskovito morsko dno nije pomišljao da su to stupovi nove gospodarske grane, stupovi i obilježja početka novljanskog turizma i da će sačuvani dijelovi tih stupova, nakon stotinu godi­na biti vrijedni izlošci u Gradskom muzeju Novog Vinodolskog.

Na prijelazu u XIX.stoljeće

U drugoj polovici 18. st. Novi je zakratko vraćen Banskoj Hrvatskoj, u okviru novoformirane Severinske županije. Početak 19. st. obilježen je izmjenama francuske  i  austrijske  vlasti  te  nestankom međudržavne granice u kanalu prema o. Krku, jer je Mletačka Republika prestala postojati. Novi ulazi u sastav “Ugarskoga primorja”, a povremeno ovdje je (i u drugoj polovini 19. st.) nadležan guverner u (tadašnjoj) Rijeci. U prvoj polovici 19. st. za Novi je neposredno bio nadležan kaštelanat u Crikvenici, i to do 40-ih godina, kada je Vinodol bliže vezan uz Bansku Hrvatsku. Tada je Novi postao upravni centar, ali se primat opet mijenja, jer u međuvremenu Crikvenica naglije izrasta u veliko turističko naselje, pa je ponovo vinodolski centar. No, 1875. u Novi je preseljen sud, a 1886. i kotar, a samo je mjesto uređeno i kao općinska zajednica.

Tako je u velikoj povorci bila grupa iz Šapjana, Grobnika, Pehlinarska gospoda, gusari iz Studene, vještice iz Ivanca, vilenjaci sa Škrljeva i Kukuljanova, draški samuraji, »Gušti su gušti« kao australski Aboridžini, Havajci iz Vrbovskog i Jelenja, Palestinci iz Čavala, flamingo iz Bakra te Grci iz Opatije. Bilo je grupa iz Otočca, Gospića, Popovače, Senja, Siska, Hrvatske Kostajnice, Nove Gradiške te slovenskog mjesta Mozirje. Veliku pažnju privukli su petehi u tangama i osebujne balerine. Domaćine su predstavljale Playbojeve zečice i zečići.

Zgrada  starog Dječjeg vrtića sagrađena je 1928. godine za potrebe uprave i stana upravitelja tada postojećeg Voćnog i loznog rasadnika u Novom. Na prijedlog društva “Napredna žena” 1955. godine došlo je do formiranja jednog odjeljenja predškolske djece. Novi Vinodolski bio je u to vrijeme sjedište novoosnovane općine za područje: Novog, Zagona, Bribira, Ledenica i Krmpota. Općina je prihvatila inicijativu i osigurala sredstva za plaću odgajateljice. Završeno klupsko prvenstvo za mlađe kadete i kadete Ovim rezultatima završeno je klupsko prvenstvo PK Vinodola za kategorije: kadeti i mlađi kadeti. Najbolji u ukupnom zbiru bodova biti će nagrađeni, aostali ćedobit diplome za osvojena mjesta po disciplinama. Konačni redoslijedmožete naći u slijedećemčlankupod nazivom “Rezultati višeboja”