Novosti
20. veljače 2006. svečano postavljen kameni stol za čitanje Žitka koji ne samo da će imati svoju uporabnu vrijednost svakog mesopusnog utorka već će biti i stalni spomenik Mesopusnim običajima tijekom cijele godine.
Izgradnja Vatrogasnog doma i njegovo otvorenje 1956. godine središnji je događaj tog razdoblja, što daje dodatni poticaj članstvu za daljnji aktivan rad. Vrhunac aktivnosti društvo doživljava ranih šezdesetih godina, kada je najbrojnije, a aktivne su i brojne sekcije. Iz tog razdoblja bilježi se i značajan doprinos građana Novog koji se uključuju u rad DVD-a kao podupirući članovi, a koji svojim prilozima pomažu rad toga humanog društva. U tom razdoblju zabilježeni su i prvi značajniji pomaci u opremanju društva vatrogasnom opremom. Teretne kamione koji su prevozili vatrogasce i opremu do požarišta 1966. godine zamjenjuje prvi novi, u to vrijeme izuzetno suvremen kamion TAM 5500 – navalno vozilo, što je bila i prva nagrada vatrogascima Novog Vinodolskog za aktivnost
23. veljače 2006. godine nadbiskup mons. Dr. Ivan Devčić posjetio Gradsku upravu Grada Novog Vinodolskog u sklopu svog redovnog pastoralnog pohoda. Nadbiskup se sastao sa članovima Gradskog poglavarstva i dogradonačelnikom Miljenkom Žanićem.
Dobrovoljno vatrogasno društvo nastavlja kontinuirani rad, a razvojem grada, turizma i gospodarstva pred društvo se postavlja zahtjevnija i organiziranija djelatnost, pa se tako 1976. godine zapošljavaju i prvi profesionalni djelatnici. Profesionaliziran je zapovjednik, tajnik i jedan vozač te tako društvo dobiva na operativnosti i brzini izlaska na intervencije. Godina 1977. ostat će zabilježena i po pokretanju velikog broja mladeži. Od četrdesetak tadašnjih mladih članova danas velik broj njih nositelj je rada društva i njegove aktivnosti. Aktivnost društva usmjerava se na praćenje dostignuća u tehnici i opremi te se u skladu s tim nastoji opremiti društvo prema mogućnostima. Uz to, vodi se briga i o osposobljavanju kadrova svih profila. Nabavljaju se nova vatrogasna vozila i ostala oprema potrebna za sigurnu brigu o gradu i njegovim građanima. Devedesetih ratnih godina velik broj članova DVD-a odlazi za ratišta širom Hrvatske, a ostali se reorganiziraju za djelovanje u ratnim uvjetima te se nastavljaju brinuti za zaštitu od požara.
Plan upravljanja pomorskim dobrom za 2006. godinu
Sporazum o sufinanciranju V. tima hitne medicinske pomoći
Za svoj rad DVD iz Novog Vinodolskog više puta je javno pohvaljivano i nagrađivano, a posebno se ističu Zlatna vatrogasna medalja dobivena od Hrvatske vatrogasne zajednice i Srebrna vatrogasna medalja, od Vatrogasne zajednice Primorsko – goranske županije za poseban doprinos razvitku vatrogastva i zaštite od požara na teritoriju Republike Hrvatske, a od Grada Novog Vinodolskog DVD je 2000. godine dobilo godišnju nagradu za izuzetna dostignuća u zaštiti ljudskih života i materijalnih dobara.
Novljansko Dobrovoljno vatrogasno društvo, zahvaljujući nekolicini entuzijasta, osnovano je 13.svibnja 1949. godine na inicijativu Općine Novi. Osnivačkoj sjednici bilo je nazočno 29 građana Novog, koji su odmah postali članovi DVD-a. Iza toga, na prvoj sjednici izabrano je i prvo rukovodstvo, tako da je predsjednik postao Josip Ježić, tajnik Anton Piškulić, a prvi zapovjednik bio je Petar Petrinović, sva trojica su nažalost pokojna. Osnivanje društva i početak rada popraćeni su sa simpatijama građana, pa je društvo postalo jedna od popularnijih udruga u gradu. Uz izvršujuću postrojbu, koja se brinula za sigurnost grada i ljudi od vatrene stihije i ostalih elementarnih nepogoda, DVD pokreće kulturno i sanitetsko odjeljenje koje je okupljalo brojnu novljansku mladež. U prvih deset godina društvo je naraslo na dvjesto članova. Uz one koji su se borili protiv vatre i ostalih nepogoda, Topolovec ističe da je tada djelovala i vatrogasna glazba, dok je sanitetsko odjeljenje okupljalo uglavnom žensku mladež.
Gradsko poglavarstvo priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće, predlaže Vijeću donošenje općih akata i mjera, daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagači, utvrđuje prijedlog gradskog proračuna, godišnjeg obračuna proračuna, te odluke o privremenom financiranju, izvršava ili osigurava izvršenje općih akata Gradskog vijeća, usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u Gradu, nadzire rad upravnih tijela Grada u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave, upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada, upravlja prihodima i rashodima Grada, imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela Grada, te obavlja i druge poslove predviđene zakonom i Statutom.
Pčelarska izložbaU petak i subotu navečer od 20 sati biti će priređen i kulturno – zabavni program, a sve dane Sajma na Frankopanskom trgu i Trgu Vinodolskog zakona biti će upriličena pčelarska izložba sa mogućnošću kupnje.
10. veljače 2006. godine održana je 15. sjednica Gradskog poglavarstva Grada Novi Vinodolski na kojoj je utvrđen Prijedlog Urbanističkog plana uređenja kampa Kozica za javnu raspravu. Javna rasprava objavljena je od strane Upravnog odjela u Novom Listu. Prijedlog plana bit će na uvidu 30 dana, 8 dana od dana objave.
Umjesto zaključka: Novljanska čitaonica i knjižnica danas i njezina razvojna koncepcijaDanas kao i nekad Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski je bogat izvor informacija. Protok aktualne dnevne informacije najintenzivniji je u čitaonici koja je ujedno i najfrekventniji dio knjižnice. Izuzev osnovne knjižnične djelatnosti, Narodna čitaonica i knjižnica predstavlja glavnu kulturnu instituciju u našem mjestu. Njezina prvotna funkcija okupljanja širih društvenih masa i danas je zadržana. Osim toga , njeni članovi dolaze da bi, nadahnuti kulturnom navikom čitanja, posudili knjige iz beletristike i drugih područja. Danas njena značajna uloga prelazi okvire onih uobičajenih djelatnosti, što se očituje u održavanju brojnih književnih večeri, izložaba, koncerata i dr. Također, prisutna je izdavačka djelatnost (u rujnu ove godine izdan je četvrti po redu “Novljanski zbornih”; nemali broj domicilnih pjesnika i prozaista objavili su i promovirali svoje radove u Narodnoj čitaonici i knjižnici);. Izdavačka djelatnost Narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski jedan je od najznačajnijih vidova njene aktivnosti.
Knjižnica danas ima fond kojeg čini oko 16 000 naslova. Također, broji oko 500 redovnih članova, što se u ljetnim mjesecima udvostručuje. Izuzetno smo zadovoljni ugledom koji ova knjižnica uživa u svojoj lokalnoj sredini, što se na prvi pogled vidi po posjećenosti korisnika.
Obzirom na specifičnost sredine, orijentiranost Novog Vinodolskog prema turizmu kao osnovnoj privrednoj grani, posebice privlačenju stranih turista, knjižnica će se u svojim razvojnim planovima usmjeriti na:
· izgradnju zbirke turističkih vodiča Hrvatske i okolnih zemalja
· izgradnju zbirke beletristike na stranim jezicima
· nabavku nekoliko naslova inozemnih tjednika, prema potrebi, naročito u ljetnim mjesecima
· uvođenje Internet usluge za korisnike za što postoji velik interes, osobito za elektroničku poštu
· izgradnju zbirke lokalnih informacija (glasila lokalne samouprave, prospekti, reklame ugostiteljskih i dr. sadržaja itd.);
· izgradnju zavičajne zbirke.
Prioritetni zadatak je informatizacija poslovanja što podrazumijeva nabavku odgovarajućeg računalnog programa kako bi se osuvremenilo knjižničko poslovanje u skladu s praksom modernih javnih knjižnica.
Realizacijom planiranih zadataka Narodna čitaonica i knjižnica učvrstila bi svoj status itekako potrebne i djelotvorne kulturne institucije, kojom se Novi Vinodolski opravdano ponosi!
POPIS LITERATURE:
Spomen knjiga Narodne čitaonice Novi Vinodolski, Posebno izdanje, Novi Vinodolski, 1984.
Novljanski zbornik – knjiga III, Narodna čitaonica I knjižnica Novi Vinodolski, 1985.
Zapisnici Narodne čitaonice Novi Vinodolski knj. I, II I III (razdoblje od 27.ožujka 1845. do 21. kolovoza 1955.);, rukopisi su pohranjeni u Narodnom muzeju i galeriji u Novom Vinodolskom
Zapisnici Narodne čitaonice Novi Vinodolski (od 1955. dokumentacijski materijal Narodne čitaonice Novi Vinodolski);
Ravnatelj Narodne čitaonice i knjižnice
Barbara Kalanj, prof.
Izrada urbanističkog plana uređenja kampa Kozica predviđena je Dvogodišnjim programom mjera za unapređenje stanja u (Sl.n.PGŽ broj 25/04). Izrađivač plana je: “ADF” d.o.o. Karlovac, M. Vrhovca 7.
Postupak prethodne rasprave proveden je tijekom 2004. godine. Pribavljena mišljenja i suglasnosti dostavljeni su izrađivaču kako bi iste ugradili u Plan. Poglavarstvo je na svojoj sjednici održanoj 10.veljače utvrdilo Prijedlog plana za javnu raspravu koja je objavljena u Novom listu 16. veljače 2006. Javna rasprava o Prijedlogu plana traje od 27.veljače do 28. ožujka 2006. godine, tijekom koje se može izvršiti uvid u Plan u Gradskoj vijećnici Grada Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, II.kat, te upisati svoje primjedbe i prijedloge u knjigu primjedbi. Svi zainteresirani mogu prisustvovati i javnom izlaganju koje će se održati 20. ožujka 2006. godine u 12 sati, također u Gradskoj vijećnici.
Uloga i zadaci narodnih čitaonica i knjižnica u 19. stoljeću
Šireći knjigu na hrvatskom jeziku, knjižnice su vršile svoj prvi važan zadatak. Godina 1836. povijesna je prekretnica u preporodnim nastojanjima, te godine Novine hrvatske i Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, mijenjaju svoje ime, i napušta se kajkavsko narječje i prihvaća štokavsko, a ujedno se primjenjuje i nova grafika. I opet knjižnice su te koje šire knjigu, u najširem smislu te riječi, na novom književnom jeziku što je druga korist djelatnosti knjižnica. Nije slučajno što su prva izdanja Matice ilirske djela dubrovačke književnosti, djela Ivana Gundulića: “Osman”, “Suze sina razmetnoga”, “Dubravka” itd. Preporoditelji žele uz ostalo vratiti dignitet našoj književnosti i jeziku, svijetu treba pokazati bogatu i vrijednu književnu tradiciju. Knjižnice su tu da populariziraju te knjige što je ujedno i treći važan njihov zadatak. Spomenimo u vezi s Maticom i četvrtu korist knjižnica. Knjige su se u to vrijeme općenito teško prodavale, i Matičina izdanja kao i vlastita izdanja autora. Za Maticu zato mnogo znači postojanje sve većeg broja čitaonica odnosno njihovih knjižnica. Gotovo sve čitaonice postaju članovi utemeljitelji Matice i na taj se način jedan dio njenog tiraža automatski slijeva u čitaoničke knjižnice što je za Matičino poslovanje vrlo bitno. I peto – knjižnice uz svoju kulturnu funkciju imaju svoju izrazito političku dimenziju s obzirom na sadržaj svojih fondova.
Politička i ideološka obojenost fondova narodnih knjižnica normalna je pojava od njezinih početaka do danas, i to je jedna od karakteristika po kojoj se razlikuje od svih ostalih vrsta biblioteka. Književnost preporoda je angažirana književnost, ona nosi poruku za kakvo se društvo treba boriti. Knjižnice skupljaju prvenstveno tu domaću literaturu i po njenim sadržajima uklapaju se u politički tok čitaonica, u njima cirkulira to fino duhovno tkanje, a ono predstavlja snagu. Utjecaj knjige nije mjerljiv, ali on postoji, on pokreće iznutra. Zato knjižnice svojom cirkulacijom bibliotečne građe utječu na buđenje narodne svijesti, i u tome je njena šesta funkcija. Sedma funkcija knjižnica je ta što je ona bogat izvor informacija. U svim čitaonicama protok aktualne dnevne informacije najintenzivniji je, i čitaonica je najfrekventniji dio knjižnice. Na kraju treba dodati i opće funkcije narodne knjižnice. Kao osmo napominjemo da je knjižnica sa čitaonicom prva kulturna institucija namijenjena čitanju širokih narodnih slojeva. I kao deveto: knjižnice otvaraju naviku čitanja, otvaraju prostore čitanja i šire ih. U organiziranju i poslovanju knjižnice i čitaonice brinuo se knjižničar koji je obično i član upravnog odbora čitaonice. U statutuma čitaonica posebno se spominje knjižničar čija je funkcija važna. U “Ustavu” Čitaonice u Novom Vinodolskom predviđeno je da u ravnajući odbor uz ostale ulazi i knjižničar. Tim knjižničarima amaterima nije bilo lako jer su se knjige redovito nabavljale, čitaonice su bile članovi utemeljitelji Matice hrvatske i po tome redovito primale Matičina izdanja, kupovale su ostala izdanja, nabavljale veći broj novina i časopisa – sve je to trebalo srediti i posuđivati. Nabava bibliotečne građe bila je važna i o njoj, u pravilu, odlučuje cijelo članstvo na godišnjoj skupštini čitaonice. Glavni prihod čitaonica bile su članarine članova i uz iznimke većina je čitaonica slabo financijski stajala, a pogotovo one s niskim članarinama. Iz zapisnika polugodišnje skupštine (26.X 1845.); u Čitaonici Novog Vinodolskog te su teškoće vidljive. Novljanska čitaonica imala je od svih čitaonica najmanju članarinu “10 krajcari na misec”.
Čitaonica u Novom ambiciozna je kao i sve ostale u popunjavanju svog knjižnog fonda, ona uz knjige Matice i Društva sv. Jeronima prima i Rad Jugoslavenske akademije. Novljanska čitaonica je uopće zadovoljna stanjem svog fonda. Osamdesetih godina prošlog stoljeća čitaonica je pretplaćena na 13 do 14 naslova. Novine se u čitaonicama toliko traže, da je bilo potrebno naručivati više primjeraka nekog naslova. Iz novljanskog zapisnika vidljiva je odredba po kojoj u sobi, određenoj za čitanje “nije dopušćeno…kada tko čita, gledati mu preko ramena u list.” Knjižnice su čuvale i zaštićivale bibliotečnu građu, jedino se nisu čuvale novine.
Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski na sjednici održanoj 13. listopada 2005.godine donijelo je Odluku o strategiji kulturnog razvitka Grada Novog Vinodolskog za razdoblje 2005. do 2009. godine, koja se utvrđuje na pet razina: kontekst kulturnog razvitka, određivanje dugoročnih ciljeva razvitka, pretpostavke za ostvarivanje dugoročnih ciljeva, formuliranje praktičnih zadataka i instrumenata i odnos praktičnih zadataka prema dugoročnim ciljevima razvitka.
Novljanska čitaonica i knjižnica – rasadište napredne misli i kultureNovi Vinodolski, grad teške, ali slavne prošlosti kao otporna, neuništiva jezgra hrvatskog identiteta, česta meta tuđinskih porobljivačkih nasrtaja (Mlečana, Habsburgovaca i drugih osvajača);, postao je u razdoblju ilirizma (1835.-1849.); jedno od najkreativnijih žarišta ilirske ideje i njenih konkretizacija, zahvaljujući prije svega činjenici da je Novi Vinodolski bio jedno od najdjelotvornijih jezgrišta glagoljaške aktivnosti i pismenosti. Također u Novom je veliku ulogu odigrala poznata obitelj Mažuranić; Ivan Mažuranić-genijalni pjesnik i političar, Antun Mažuranić-neserijski znanstvenik, lingvist, Matija Mažuranić-pisac najbolje prozne knjige ilirizma “Pogled u Bosnu” i Fran Mažuranić-izuzetni stilist, preteča hrvatske književne moderne. Ovi su ljudi svojim književnim radom i karakterom javne djelatnosti pokazali talentiranost ljudi iz puka i njihovo svjesno opredjeljenje za otvorenost ilirskim idejama.
Narodna čitaonica predstavlja zacijelo jednu od najznačajnijih, najkonkretnijih i najpostojanijih manifestacija privrženosti borbi za nacionalni identitet svojega naroda i težnje za humani i kulturni život Novljana.
Inspirator osnivanja Narodne čitaonice i knjižnice u Novom Vinodolskom bio je novljanski svećenik Josip Mažuranić. Čitaonica je osnovana 27. ožujka 1845., u čijem Statutu, poslije mota “Sve se u svitu dalje diže-samo mi stojimo niže”, stoje između ostalih i sljedeći principi, koje moraju prihvatiti njeni članovi: “U ovo društvo pristupiti može svaki, bio on prosti ali izobraženi, samo da je drugač dobroga i poštenoga deržanja….Svakog sučlana tako, kano svoju Domovinu iskreno ljubiti.”
Vrijedno je spomenuti da se u Statutu, koji je donesen te davne 1845. godine, traži od svakog člana “da mora skrbiti, da gdigodi što Starine, bilo u pismih, ili u knjigah, ali u kojoj drugoj stvari, dozna ali najde, Društvu priopći, i napomene sredstva, kako bi Starina na korist Društva dovestibise mogla.” Novljanski se Statut u mnogočemu razlikuje od drugih, on npr. izrijekom traži od članova da svakog praznika svaki član mora u vrijeme od pet do osam sati navečer doći u Čitaonicu “barem toliko, koliko mu okolnosti dopuste”. Statut poziva dalje članove da se u svakoj prilici vladaju tako “da pokažeste svitu” da je član toga kulturnog društva. Takav uzoran mora biti u svom poslu, na radu, u polju, zanatu, trgovini i službi.
Čitaonica se nalazi u centru mjesta, na velikom Trgu, a smještena je u dvije sobe.
Godine 1846. počinje politički pritisak i neki se članovi povlače, prestaju plaćati članarinu, o njima se na sastanku raspravlja i zaključuje da društvo ne želi imat “strašljivca i vertoglavca” u svojoj sredini. Ali hrabrima hrabrost nije pomogla, predsjednik Josip Mažuranić, kanonik, namjesnik stolne Krbavsko-modruške biskupije, morao je napustiti Novi. Bio je premješten u Otočac, a Čitaonica je prestala s radom.
Vojni komesarijat raspušta Upravni odbor čitaonice i postavlja joj povjerenika, a članstvo opada, jer Čitaonica gubi svoju prvobitnu namjenu. Ambiciozni društveni i kulturni angažman čitaonice naprednog određenja prekinut je, de facto onemogućen terorom Bachova apsolutizma, zbog čega Čitaonica prestaje s radom.
Nakon pada apsolutizma zalaganjem starih članova Čitaonica je 1864. obnovljena, ali nakon zastoja od punih 18 godina. Slom Bachova apsolutizma daje priliku za nastavak njezine prethodne zamišljene djelatnosti, što je evidentno iz zapisnika koji odražavaju političku situaciju, kulturnu djelatnost same čitaonice kao i dvojbe u vezi s njenim radom. Čitaonica tada donosi svoj kućni red, nabavlja prema prijedlozima članova novine i časopise. Knjige se u početku ne nabavljaju, ali će se “korisne knjige kupiti čim uzmogne blagajna”. Na sjednici se zaključuje da se nabavi veliki globus “od prilike za 10 ili 12. for.”, ali se od toga odustaje, i to u korist knjiga.
Naglašava se važnost čitaonice (17. prosinca 1864. : “ovaj toliko plemeniti da za višje izobraženje, i društveni život toliko potrebiti Zavod”);, htijenje da se ustraje u rodoljublju, nabavljaju se hrvatski listovi i časopisi (15. prosinca 1873.:”uzvržati i nadalje “Obzor”,”Narodne novine”, “Primorac”, “Narodni list”, “Vienac”, “Pučki prijatelj”, “Gospodarski list”, “Naše blago”, “Bunjev. Vila”, “Smilje”…..);, pozdravlja se otvorenje Sveučilišta u Zagrebu (16. listopada 1874: “u svrhu kako da se dostojno s naše strane proslavi dan 19. listopada t.g. na koji se ima otvoriti hrvatsko sveučičište”);, želi se što adekvatnije čitaonicu osposobiti za njenu prisutnost u javnom životu (3. listopada 1886: “čime bi društveni život bolje cvao i Čitaonica više uvjeta posjedovala, da bude vezom i stecištem društvenog života.”); . S ponosom se ističe pristupanje u članstvo svakog novog člana, naročito uglednika, kakav je u ono vrijeme bio pjesnik Franjo Marković.Čitaonica u tom razdoblju kreira mnoge političke i kulturne akcije: borba protiv mađarizacije i tuđinskog porobljivačkog duha u bilo kojem obliku, surađuje sa čitaonicama u susjednim mjestima Hrvatskog primorja, pozdravlja sve iskaze rodoljubnih jubileja i manifestacija, uspostavlja vezu s Maticom hrvatskom i Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti i prima njihova izdanja, uzvisuje ulazak Josipa Juraja Strossmayera u njene redove, organizira zabavni život u Novom, na njezinu inicijativu osnivaju se mnoga kulturna društva u Novom.
Čitaonica se radije pretplatila na knjige Društva sv. Jerolima i da se “čim prije” nabavi i “Rad” Jugoslavenske akademije koji se kasnije redovito prima.
Na dopis Akademije u kojem pita želi li Čitaonica da joj se pošalju knjige i časopisi Slavenskog odbora u Moskvi, koji su besplatni samo Čitaonica mora platiti poštarinu, Odbor odlučuje da prima te knjige i časopise. Godine 1879. Čitaonica postaje član utemeljitelj Matice hrvatske.
Prije Prvog svjetskog rata klerikalni krugovi u Novom zahtijevaju da se iz čitaonice izbace antiklerikalni listovi “Pokret” i riječki Novi list”, što prouzrokuje napuštanje određenog broja njenih članova, koji formiraju Radničku zadrugu “Sv. Nikole”, koja kao potporno društvo djeluje sve do Drugog svjetskog rata. Godine 1919. dolazi do fuzije obje čitaonice. Zapidnici Čitaonice, koji obuhvaćaju razdoblje između dva svjetska rata, imaju veliku vrijednost kao dokumentacijski materijal jer vrlo ilustrativno projiciraju politike prilike u Novom, kulturne, zabavne i druge aktivnosti, što ih je organizirala Narodna čitaonica i knjižnica u Novom. Međutim činjenica je da ti zapisnici iskazuju i težnju da se čitaonica podredi politikanstvu, režimskim nenarodnim koncepcijama, monarhističkoj ideji i stranačkim koncepcijama nekih njenih protagonista, mada i u tako nepovoljnim okolnostima nekadašnji slobodarski i demokratski duh Narodne čitaonice i knjižnice onemogućava u koječemu režimske intencije. Godine 1937. zbog uzajamne netrpeljivosti jerezovaca i pripadnika HSS-a, ovi posljednji pošto su ostali u manjini, osnivaju čitaonicu Seljačke sloge. Zbog žestokog antagonitma ovih suparničkih grupa, Narodna čitaonica i knjižnica prestaje s radom 26. rujna 1939. Konačno 18. siječnja 1941. prestaje rad čitaonice Seljačke sloge i obnavlja se rad Narodne čitaonice, u čiji upravni odbor ulaze napredni Novljani.
Ulaskom talijanske soldaterske u Novi i priglašelnjem tzv. Pavelićeve NDH onemogućen je rad Narodne čitaonice u Novom. Talijanski karabinjeri prate pomno kretanje većine članova odbora, smatrajući Narodnu čitaonicu jednim od centara ilegalnih aktivnosti NOP-a. Narodna čitaonica prestaje s radom 5. veljače 1943. godine.
Napredni dio članova uspio je sakriti dio inventara knjižnice i manji broj knjiga, omogućivši time njenu brzu obnovu poslije oslobođenja 1945. godine.
Narodna čitaonica tada postaje narodna u najljepšem smislu te riječi. Knjige, kultura, čitaonice i drugi kulturni mediji konačno služe širokim narodnim masama.
Uz svesrdnu pomoć narodne vlasti i drugih kulturnih institucija iz Hrvatskog primorja i Hrvatske, već krajem 1945. godine knjižnica je imala 827 knjiga (1939. u knjižnici je bilo 1320 knjiga);, da bi već krajem 1965. ukupno bilo 4.211 iz beletristike i drugih stručnih područja. 1984. godine fond doseže preko 10000 knjiga, da bi danas taj broj prelazio 20 000 knjiga.
Na temelju osnovnih smjernica rada Poglavarstva, sadržajno utvrđenih kroz koordinirane poticajne mjere za gospodarski razvoj Grada, sa naglaskom na stimuliranje razvoja Poduzetničkih zona uz mogućnost financiranja izgradnje njihove komunalne infrastrukture putem Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Predpristupnih fondova, donesena je Odluka o komunalnom doprinosu kojoj je osnovno obilježje znatno smanjenje visine komunalnog doprinosa.
U planu za 2005. godinu posebno se ističe problem prostora. Taj problem u našoj knjižnici je dosegao vrhunac tako da su knjige smještene po podu, kutijama u spremištu, te vodoravno na policama. Problem kod snalaženja nemaju samo korisnici već i djelatnici. Priljev knjiga je izuzetno velik, samo u prošloj godini nabavljeno je 2 361 svezak. Vodeći računa o ovom broju treba imati na umu da fond iz godine u godinu sve više raste. Ako u obzir uzmemo samo minimum prirasta koji je predviđen Standardima, za pet godina on će iznositi 6 150 knjiga. Tu količinu knjiga nemoguće je smjestiti u prostor knjižnice jer već sada nema mjesta za postojeći fond. Valja spomenuti da ne postoji niti adekvatno spremište, te da se poslovi tehničke i kompjutorske obrade kao i posudba obavljaju na jednom mjestu. Knjižnica ne posjeduje izdvojeni prostor za djecu i mladež što je po Standardima za narodne knjižnice potrebno.
Ravnatelj Narodne čitaonice i knjižnice
Barbara Kalanj, prof.
Dostupne su Vam dvije mogućnosti pretraživanja PLANA GRADA.
Interaktivni plan preporučamo onima koji posjeduju MAXADSL, a za ostale tu je plan grada u PDF obliku.
Interaktivni plan grada
Plan grada u PDF obliku podijeljen je po naseljima:
Uputstvo za korištenje plana grada u PDF obliku.
Novi Vinodolski (pdf)
Grabrova – Povile (pdf)
Klenovica (pdf)
Donji Zagon – Ledenice (pdf)
U Novom Vinodolskom “Svjetskom gradu karnevala” i domaćinu 26. konvencije Udruge europskih karnevalskih gradova (FECC-a) započele su u subotu 14. siječnja 2006. godine maškarane zabave. Organizator zabava je Udruženje obrtnika Grada Novi Vinodolski s Josom Butorcem i grupom »Vivak«. Maškare ne plaćaju ulaz, dok je za ostale cijena ulaza 20 kuna. Po povoljnim cijenama nudi se bogata ponuda jela i pića. Narodna knjižnica uveliko participira u kreiranju kulturnog života Grada. U prosjeku se organiziraju dva događanja mjesečno. Prioritet u 2005. godini u poslovanju Narodne čitaonice i knjižnice je potpuna kompjutorizacija poslovanja. Sudjelovat će se u svim događanjima koja se odnose na promociju grada Novog Vinodolskog kao što su obilježavanje Plave zastave, Ružice Vinodola i Dana Grada. U ljetnim mjesecima stavit će se težište na promociju čakavskog izričaja tako da će se organizirati književne večeri čakavskih pjesnika kao što su: Milorad Stojević, Danijel Načinović, Ivanka Glogović-Klarić i dr. Posebno će se sudjelovati u obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige različitim aktivnostima za mlade kao što je poticanje čitanja kod populacije školske djece, te provođenje kviza nakon pročitanih djela.