Novosti

“Neretvi za dar” naziv je akcije prodaje svježih neretvanskih mandarina koju u petak, 7. studenog od 8 do 14 sati, organizira LAG Vinodol u Novom Vinodolskom na parkiralištu kod škole od 8 do 14 sati i na Trgu Stjepana Radića u Crikvenici. Mandarine će se prodavati po cijeni od 3 kune za kilogram. Pozivaju se Novljanke i Novljani da kupnjom mandarina podrže akciju, kojom pomažu neretvanskim proizvođačima mandarina.

U povodu Dana darivatelja krvi Republike Hrvatske, 25. listopada, u Gradskoj vijećnici su svečano uručena priznanja darivateljima krvi s područja Grada Novog Vinodolskog koji su dali krv više puta. Priznanja su zajedno uručili gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković i ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Višnja Peričić, koji su čestitali svim darivateljima na nesebičnom darivanju dragocjene krvi, koja mnogima spašava živote.

Zahvalnicu sa zlatnikom je dobio Nikola Svetić, koji je krv darovao 100 puta. Za 75 darivanja zahvalnicu s velikim srebrnjakom dobio je Marinko Mataija, a priznanja su dobili Miljenko Čargonja (124 darivanja krvi), Nasko Mađovski ( 119 darivanja), Damir Zoričić (104), Milivoj Zoričić (110), Zdenko Milat (85), Nikola Obradović (98), Dubravko Stošić (94), Ivan Lončarić (84), Meho Međić (88). Zahvalnicu sa značkom dobili su Ana Franko (1), Angelo Jovanović (3), Neven Pavelić (1), Neven Rubčić (1), Maja Starčević (2), Martina Šegota (1), Manuela Vidović (19), Marko Vukelić (1), Lidija Barčević (5), Dino Baričević (10), Dario Obradović (10), Viktor Živičić (10), Žaklina Anžić (21), Dražen Komadina (20), Tomislav Staroveški (21), Mario Svetić (21), Dalibor Tomić (20) i Nives Antić (25).

Gradonačelnik Oleg Butković novčanim nagrada nagradio je s tisuću kuna darivatelje koji su krv dali sto i više puta: Nikolu Svetića (100), Miljenka Čargonju (124), Naska Mađovskog (119), Damira Zoričića (110), te s petsto kuna darivatelje koji su krv darovali od 75 do 100 puta: Marinka Mataiju (75), Zdenka Milata (85), Nikolu Obradovića (98), Dubravka Stošića (94), Ivana Lonačrića (84) i Mehu Međića (88).

U povodu blagdana Svih svetih zajednička delegacija predstavnika Grada, na čelu s gradonačelnikom Olegom Butkovićem i predsjednikom Gradskog vijeća Nevenom Pavelićem te Marinkom Buljatom predsjednikom UHBDR-a i Zdenkom Vukelić, predsjednicom  Udruga antifaštičkih boraca Grada te Tomislavom Cvitkovićem, djelatnikom Gradske uprave, položila je cvijeće i zapalila svijeće  u holu Gradske uprave ispred spomen ploča poginulih Novljana u Domovinskom ratu i NOB-i te minutom šutnje odala počast svim poginulim braniteljima i borcima NOB-e.

Nakon toga položili su cvijeće i zapalili svijeće ispred centralnog križa u Gradskom groblju te ispred spomen ploče na Partizanskom groblju u Novom Vinodolskom te su minutom šutnje odali su počast svim pogiinulim i umrlim u Domovinskom rati i NOB-i.

Inače, sva groblja na području Grada Novog Vinodolskog su uređena, a grobove svojih najbližih posjećuje rodbina, polaže svijeće i pali svijeće te se s tugom i poštovanjem sjeća svojim najmlijih.

Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski od osnutka, davne 1845. godine do danas, mjesto je okupljanja i održavanja većine kulturnih zbivanja u gradu tijekom godine, a posebno u ljetnim mjesecima kada se gotovo svake večeri nešto organizira u prostorima Čitaonice ili Srićine kuće:  glazbeno – književne večeri, izložbe, predavanja, a zanimljiv program nastavlja se i u Mjesecu hrvatske knjige.

Ove godine Mjesec hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenog obilježit će se natjecanjem učenika Osnovne škole Ivana Mažuranića u čitanju na glas u dvije kategorije 3. i 4. razred i 5.i 6. razred te zanimljivom izložbom. Natjecanje u čitanju će se održati 11. studenog, a Izložba prekinutih veza 13. studenog. Osim toga, Knjižnica već standardno provodi svoje  programe, od osnovnog knjižničnog i čitaoničkog,  književnih večeri, predavanja, izložbi do organiziranja dječjih igraonica – pričaonice svake srijede za djecu manjeg uzrasta  te glazbene igraonice svake subote koju vodi Ana Debelić za djecu od 10 do 12 godina.

Profesorica Barbara Kalanj Butković, ravnateljica Narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski u razgovoru o budućim strateškim planovima ističe da se planira da  novljanska Narodna knjižnica u razdoblju od tri godine postane moderno informacijsko središte prepoznato od cjelokupne zajednice te središte kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i glavni promicatelj i nositelj kulturne baštine kraja.Važna misija Narodne knjižnice je unapređivanje kulturnog i umjetničkog razvoja zajednice u vidu organiziranja kulturnih programa – likovne izložbe, promocije knjiga i čitanja, književni susreti, s težištem na stvaranju i jačanju čitalačkih navika djece od rane dobi u vidu organizacije različitih pričaonica i igraonica te poticanje izdavaštva posebice domaćih autora koji njeguju čakavski književni izraz te stručnih izdanja vezanih za bogatu kulturnu baštinu vinodolskog kraja – Vinodolski zakon, Novljanski brevijar, glagoljaško pjevanje, Mažuranići i drugo. Također misija je novljanske knjižnice biti ključan čimbenik u lokalnoj zajednici u sakupljanju, čuvanju i promidžbi lokalne kulture, narodnog običaja koji je postao kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Među posebne ciljeve ravnateljica je svrstala uspostavu knjižničke stanice u Ledenicama, izradu vlastite web stranice i stavljanja knjižničkog kataloga na Internet te promociju čitanja i jačanje čitalačkih navika djece i mladih.

– Jedan od važnijih ciljeva nam je promocija čitanja te jačanje čitalačkih navika djece te ćemo nastojati i dalje svaki tjedan održavati igraonice za djecu, na kojima se na adekvatan, djeci vrlo prihvatljiv način čitanjem edukativnih slikovnica približava čitanje i razumijevanje pročitanog. Nakon čitanja djecu se potiče na maštu i kreativno izražavanje zajedničkim grupnim slikanjem, modeliranjem te na vlastitu interpretaciju. Stoga nam je cilj nabava što većeg broja didaktičke opreme poput drvenih igračaka, edukativnih slikovnica, društvenih igara, do posebnog potrošnog materijala kao što su kolaž papiri, razne vrste bojica, ljepila, ukrasnog materijala i ostale opreme – ističe ravnateljica.

Od nedavno na volonterskoj osnovi održava se svake subote glazbena igraonica. Voditeljica je stručna osoba stalno zaposlena u dječjem vrtiću  kao  odgojiteljica. Cilj nam je u budućnosti formirati dječji zbor vrtićke i rane školske dobi.U planu je nabava glazbene opreme.

Kako u gradu za djecu viših razreda izuzev sporta, nema dovoljno kulturnih aktivnosti nastojat ćemo formirati okupljanje mladih  u knjižnici s ciljem realizacije projekata poput Put glagoljice, Put svile, Put čaja. Na taj način djeca bi sa svih aspekata ljudskog znanja obradila pojedinu temu služeći se literaturom i svim ostalim raspoloživim informacijama koje im pruža knjižnica i djelatnici. Svrha i konačan cilj bila bi edukacija djece o korištenju literature  te upoznavanje svih resursa knjižnice. Rezultat ovog projekta očitovao bi se u konačnom predstavljanju publici  u vidu plakata, predavanja, književnih večeri, a napose većem uključivanju mladih u knjižnicu i uključivanjem u njegovanje kulturnih projekata koji promoviraju hrvatsku kulturnu baštinu  ali i svjetsku – navodi dalje ravnateljica Kalanj Butković.

Pridobivanje javne potpore za knjižničku službu vidimo u jačanju partnerskog odnosa s vrtićem, školom, Muzejem, Centrom za kulturu, Turističkom zajednicom, službom za pomoć starijima i nemoćnim osobama u Gradu te osnivačem. Kao dobar projekt pokazala se suradnja sa školom. Za učenike viših razreda organizirali smo kviz znanja i snalaženja u knjižnici. Kroz niz pitanja i mogućnost korištenja sve dostupne literature, đaci su upoznali fond knjižnice, a oni najbrži i najuspješniji za uspjeh su dobili donaciju vrijednih knjiga za školu. Kroz ovaj projekt također želimo povećati broj korisnika starije školske dobi, educirati ih o knjižničnim uslugama i fondu. Cilj nam je doprijeti i do korisnika treće životne dobi putem službe Pomoć u kući.

U sljedećem razdoblju želimo u Novi Vinodolski dovesti eminentna imena hrvatske književne scene, posebno u ljetnim mjesecima. Cilj nam je nastaviti suradnju sa Zajednicom Crnogoraca PGŽ, a u izdavaštvu plan je izdavanja monografije Novog Vinodolskog s obzirom na bogatu kulturnu prošlost Novog Vinodolskog te zajedno s Filozofskim fakultetom u Rijeci izdavanje sabranih djela novljanskog istaknutog kulturnog djelatnika, koji je pokrenuo vrijednu ediciju Novljanski zbornik, pokojnog prof. dr. sc. Dragomira Babića. Knjižnica izdaje i pjesničke zbirke domaćih čakavskih pjesnika te želi promovirati kulturnu baštinu Grada, na način da se osmisli grafička mapa s motivima Novljanskog brevijara iz 1492. godine, koji se čuva u Župnom uredu i koji ima veliki značaj za hrvatsku pisanu riječ – zaključuje Barbara Kalanju Butković.

Novljanska Knjižnica je po uređenju jedna od najmodernijih knjižnica u Županiji. Smještena je u povijesnom frankopanskom kaštelu u središtu Novog Vinodolskog. Čitateljima je na raspolaganju 23.000 naslova te gotovo sve dnevne i tjedne novine, stručni časopisi, Internet. Knjižnica ima 1200 članova, od toga ih je 500 aktivnih. Tijekom ljetnih mjeseci broj korisnika se višestruko poveća vikendašima i turistima koji provode svoj odmor na Novljanskoj rivijeri.

ULOGA I ZNAČAJ NARODNE ČITAONICE I KNJIŽNICE NOVI VINODOLSKI KROZ POVIJEST

Narodna čitaonica i knjižnica osnovana je davne 1845. godine, na inicijativu novljanskog svećenika Josipa Mažuranića. U tom razdoblju ilirskog pokreta narodne čitaonice imale su prvorazrednu ulogu u  borbi protiv germanizacije i mađarizacije, odnosno produbljivanja nacionalne svijesti. Takvu ulogu imala je i Narodna čitaonica i knjižnica. Vrlo brzo je postala kulturno središte čitavog vinodolskog kraja, čijem je djelovanju zamah dao i rad slavnih Novljana-iliraca, braće Antuna, Ivana i Matije Mažuranića. Znamenita kulturna povijest Novog Vinodolskog ogleda se i u činjenici da je u ovom gradu donesen najstariji pravni kodeks, tzv. Vinodolski zakon, a također Novi je bio i značajno središte glagoljaške aktivnosti i pismenosti, stoga i ne čudi da je  u  takvom ozračju naprednih misli i kulture osnovana jedna od najstarijih čitaonica u Hrvatskoj. U njezinu «Ustavu», zapravo statutu stoje i sljedeći principi, koje moraju prihvatiti njeni članovi: «U ovo društvo pristupiti može svaki, bio on višega ali nižega stališa, bio on prosti ali izobraženi, samo da je drugač dobroga i poštenoga deržanja….Svakog sučlana tako, kano svoju Domovinu iskreno ljubi.» (1)

Ambiciozni društveni i kulturni angažman čitaonice presječen je terorom Bachova apsolutizma. Slom tog istog daje priliku za nastavak njene prethodne zamišljene djelatnosti

Godine 1864. rad Čitaonice se obnavlja. Nabavljaju  se novine i časopisi ( «Obzor», «Narodne novine», «Vienac», «Pučki prijatelj», «Gospodarski list», «Naše blago», «Smilje»…), a nešto kasnije počinje djelovati i knjižnica. U to vrijeme  intenzivno se surađuje s ostalim čitaonicama Hrvatskog primorja, sa ponosom se ističe pristupanje u članstvo svakog novog člana, naročito uglednika. Čitaonica kreira mnoge političke i kulturne akcije; borba protiv mađarizacije, podupire se njegovanje narodnih običaja, posebice novljanskog kola i narodnih pjesama, kao i usmeno stvaralaštvo. 28 prosinca 1879. novljanska je Čitaonica postala jednim od utemeljitelja Matice hrvatske u Zagrebu. Godine 1899. prvi je put izabran knjižničar, umirovljeni svećenik Vinko Sokolić, a dvije godine kasnije knjižničar je ravnajući učitelj Makso Potočnjak koji stručno uređuje knjižnicu. Prije prvog svjetskog rata klerikalni krugovi u Novom zahtijevaju da se iz knjižnice uklone antiklerikalni listovi «Novi list» i «Pokret». Jedan dio članova tada  napušta Čitaonicu i formira Radničku zadrugu Sv. Nikole. 1919 obje se čitaonice spajaju u jednu. Godine 1937. zbog političke netrpeljivosti, članovi HSS-a osnivaju čitaonicu Seljačke sloge. Zbog sukoba s članovima seljačke sloge Narodna čitaonica prestaje s radom. Tada je u fondu imala 1322 knjige. Konačno 1941. godine gasi se rad Seljačke sloge, a obnavlja rad Narodne čitaonice u zgradi Frankopanskog kaštela u kojem i danas djeluje. Ulaskom talijanske vojnih snaga u Novi i proglašenjem Pavelićeve NDH, onemogućen je rad Narodne čitaonice te ona prestaje s radom 1943. godine. Čitaonica se tada smatrala središtem otpora. Najveći broj knjiga je uništen, a onaj mali dio sačuvanog fonda omogućio je otvaranje Čitaonice  odmah po završetku rata. Uz svesrdnu pomoć narodne vlasti i drugih institucija, već 1945. knjižnica je imala 827 knjiga. Već sljedeće godine zapošljava se knjižničar u stalni radni odnos, organiziraju se brojne kulturne aktivnosti, njeguje se pisana riječ i književno stvaralaštvo. Od 1965 godine Narodna čitaonica i knjižnica postaje samostalna s osiguranim izvorima sredstava. Knjižnični fond brojio je 8 858 naslova knjiga i 12 naslova periodike. Otvorena je bila cijeli dan od 8 do 20 sati i imala 504 člana. Pokreće se i izdavačka djelatnost, te Čitaonica postaje bitnom sastavnicom novljanskog kulturnog identiteta što ostaje i do danas. Ona je uz Muzej središnja kulturna institucija grada Novog Vinodolskog. Izdavačka djelatnost je sastavni dio njenih aktivnosti, pa tako Narodna knjižnica redovito izdaje Novljanski zbornik, kao i prozna i pjesnička djela zavičajnih autora. Prisutna je u obilježavanju svih kulturnih i ostalih događanja u životu grada po čemu je prepoznatljiva i izvan svoje sredine.

.

U povodu Dana darivatelja krvi Republike Hrvatske – 25. listopada, u Gradskoj vijećnici Novog Vinodolskog Grad Novi Vinodolski i Gradsko društvo Crvenog križa će u četvrtak, 30. listopada, svečano dodijeliti priznanja darivateljima krvi iz Novog Vinodolskog. Svečana dodjela priznaja počinje u 18 sati.

U povodu blagdana Svih svetih 1. studenog, u petak, 31. studenog s početkom u 9 sati u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje iz Novog Vinodolskog bit će položeno cvijeće i zapaljene svijeće na spomen ploče u holu gradske uprave te ispred centralnog križa na Gradskom groblju u Novom Vinodolskom. Tom prigodom zajednička delegacija Grada i braniteljskih udruga će im odati počast minutom šutnje.

Svečano je obilježen Dan Dječjeg doma Braće Mažuranić, u sklopu kojeg je  održana prigodna svečanost u kojoj su sudjelovala djeca iz triju škola što nose ime Ivana Mažuranića – hrvatskog bana, jezikoslovca, književnika, političara, čija se 200. obljetnica rođenja proslavlja upravo u 2014. godini.

Tako su uz učenike iz novljanske škole Osnovne škole Ivana Mažuranića, na svečanosti bili i učenici iz osnovnih škola s istim imenom iz Obrovca Sinjskog i Sibinja pokraj Slavonskog Broda. Program su pripremile Sonja Meringer i Sandra Bruketa, djelatnice Dječjeg doma Braća Mažuranić. U programu su, uz učenike, nastupili i Pučki pivači iz Novog Vinodolskog. Domaćini, djelatnici i štićenici novljanskoga Dječjeg doma zahvalili su Gradu Novom Vinodolskom što ih podupire u mnogim akcijama te Gradskom društvu Crvenog križa na suradnji, kao i donatorima koji redovito pomažu u materijalnom osnaživanju rada s djecom, osobito s djecom koja napuštaju dom i ekonomski se osamostaljuju i socijalno integriraju u društvenu zajednicu.

Mali gosti novljanskih stanara Dječjeg doma Braće Mažuranić proveli su u Novom Vinodolskom dva dana te su, osim sudjelovanja u programu, zajedno sa svojim vršnjacima, osnovcima iz Sibinja i Obrovca Sinjskog razgledali novljanske kulturno – povijesne znamenitosti.

Inače, Dječji dom Braće Mažuranić osnovan je u Novom Vinodolskom 1946. godine i upravo se svake godine potkraj listopada obilježava kao Dan doma.

Novljansko Gradsko vijeće na svojoj 12. sjednici, održanoj 23. listopada 2014. godine, donijelo je jednoglasno odluku o osnivanju Vijeća za prevenciju kriminaliteta na području Grada Novog Vinodolskog. Prije donošenja odluke, načelnik Policijske postaje Crikvenica Damir Volf kazao je kako je sigurnosna situacija za devet mjeseci ove godine na području Grada zadovoljavajuća, da je kretanje kriminaliteta u opadanju za 35 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razrješenost i učinkovitost je 70 posto, otkrivenost kriminalnih djela je 76 posto te je ocijenio da je ukupna učinkovitost vrlo visoka. Narušavanje javnog reda i mira je također u opadanju, za što je pohvalio preventivno djelovanje. Sjednici ej bio nazočan i Ivica Žgela, pomoćnik načelnika PP Crikvenica.

Načelnik PP Crikvenica Damir Volf prezentirao je gradskim vijećnicima ciljeve Vijeća za prevenciju kriminaliteta, čije osnivanje su zajedno inicirali čelnici Policijske postaje Crikvenica i Grada Novog Vinodolskog, kako bi provedbom niza aktivnosti te zajedničkim i koordiniranim radom cijele zajednice utjecali na povećanje sigurnosti, prevenciju štetnog ponašanja, smanjenje straha građana od kriminaliteta te podizanje ukupne kvalitete života na području Grada Novog Vinodolskog.

U djelokrugu rada Vijeća je donošenje i provedba programa prevencije kriminaliteta na području Grada Novog Vinodolskog putem zajedničkog planiranja i djelovanja tijela javne vlasti i drugih pravnih osoba zaduženih za sigurnost ljudi i imovine, javni red te kvalitetu života građana. Program sadrži i mjere i aktivnosti u svezi suzbijanja nasilja u obitelji, delikvencije djece, maloljetnih i punoljetnih osoba, zlouporabu droge, suzbijanje svih oblika kriminaliteta te drugih mjera koje se provode radi osiguranja i povećanja mira i sigurnosti građana i imovine. 

Vijeće ima predsjednika, zamjenika i pet članova. Gradonačelnik Oleg Butković, predsjednik je Vijeća za prevenciju kriminaliteta na području Grada Novog Vinodolskog, Damir Volf je zamjenik predsjednika, članovi su Neven Pavelić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Novog Vinodolskog, Dražen Zekić, pomoćnik načelnika za kriminalističku policiju Policijske postaje Crikvenica, Igor Uremović, direktor KTD Vodovoda Žrnovnica, Alen Bruketa, direktor KTD Ivanja i Vladimir Butković, direktor TZ Grada Novog Vinodolskog. U radu Vijeća mogu sudjelovati i osobe iz drugih djelatnosti, poput inspekcijskog nadzora, socijalne skrbi, lokalne i mjesne samouprave, predškolskog, osnovnoškolskog i srednješkolskog odgoja i obrazovanja, ugostiteljstva, vatrogastva, medija i civilnog društva.

Gradonačelik Oleg Butković zahvalio je načelniku Volfu, istaknuvši vrlo dobru suradnju gradskkih struktura s policijom te je najavio vrlo skoro saziovanje sjednice Vijeća za prevenciju kriminaliteta.

Gradsko vijeće, kojim je predsjedavao Neven Pavelić, predsjednik, prihvatilo je s tri glasa protiv oporbenih vijećnika SDP-a II. izmjene i dopune Proračuna Grada za 2014. koje je obrazložio gradonačelnik Oleg Butković, koji je kazao da su gradovima Novom Vinodolskom i Crikevenici, zajedno s pružateljima vodnih usluga KTD Vodovodu Žrnovnica i Murvici odobrena sredstva za projektiranje sustava odvodnje triju aglomeracija: Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce, u iznosu od 13 milijuna kuna, a do 30. lipnja 2016. treba dobiti građevne dozvole za čitav sustav na području Grada za budući biološki pročistač otpadnih voda. – Moramo odrediti buduću lokaciju biološkog pročistača, a da bi se to napravilo treba prići izmjenama Prostornog plana zbog čega se donosi rebalans proračuna – istaknuo je gradonačelnik.

Prihvaćen je i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Novi Vinodolski za 2014. godinu, ponovo uz glasove SDP-a protiv  kao i izvješće gradonačelnika za razdoblje od I-VI 2014. godine, za što su SDP-ovci bili suzdržani.

Vijeće je prihvatilo i Odluku o izmjeni Odluke o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski, vezano za novu lokaciju budućeg biološkog pročistača otpadnih voda. Prihvaćena je i odluka o priključenju na komunalne vodne građevine, odluka o odvodnji otpadnih voda na području Grada te odluka o pokretanju postupka biranja članova Savjeta mladih Grada Novog Vinodolskog i njihovih zamjenika. 

TIM za izradu Strategije razvoja Grada Novi Vinodolski

Grad Novi Vinodolski pristupa izradi Strategije razvoja Grada. Gradonačelnik Oleg Butković kazao je ako je odlučeno da se taj posao povjeri mladima koji rade u gradskoj upravi, komunalnim poduzećima, LAG-u i vanjskim članovima, a sve pod kontrolom gradonačelnika. Tim za izradu Strategije razvoja Grada Novog Vinodolskog čine: Sandra Ristić, voditelj, Petra Opačak, Ivona Blažević, Marijan Baričebvić – članovi, Željko Tukfečić i Ognjen Andrić- vanjski članovi. Tonica Radić, SDP, pitala je o iskustvu mladih u timu te je pozdravila da su mladi uključeni u izradu strateških dokumenatra.

Gradsko vijeće je odlučivalo o dva imovinsko – pravna predmeta, a osim toga  donijelo i rješenje o odbijanju nevaljane ponude MLD – USLUGE d.o.o. za koncesiju za dimnjačarske poslove te je donijelo odluku o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada ponuditelju NOVI DIM d.o.o. iz Novog Vinodolskog.

Vijećnička pitanja i prijedlozi

Mihael Jovanović, SDP, pitao je hoće li Grad nešto poduzeti u sanaciji cesta u zaleđu Novog Vinodolskog koje su uništene od velikih kiša te hoće li se i kada prići elektrifikaciji sela Gornjeg Zagona. U ime Kluba SDP-a predložio je smanjenje vijećničkih naknada. Odgovorio je gradonačelnik Oleg Butković, kazavši da je Grad upoznat s problemima ljudi koji žive u zaleđu, no da su proračunska sredstva ove godine ograničena te da će se sanacija i elektrifikacija planirati u proračunu iduće godine. Za smanjenje vijećničkih naknada kazao je da će se to pitanje razmotriti za sljedeći proračun. Tonica Radić, SDP, pitala je tko je vlasnik derutnih prostora na ulazu u Poduzetničku zonu Zapad, koje daju ružnu sliku turistima koji posjećuju Vinodol, pogotovo što su uz njih i divlje deponije, a odgovorio je Alen Bruketa da je Ivanj vlasnik tih objekata te da će se prići njihovu rušenju i riješiti se divljih deponija. Oleg Butković je dodao da je na području Grada identificirano dosta divljih deponija, no  komunalni redari radili su u tri smjene i dosta tih problema je riješeno. Problem su neki vikendaši koji nemaju zadužene kante za odlaganje otpada, ali ima i domaćih ljudi, stoga će Grad i Ivanj poduzeti akciju obilaska kuća gdje nema zaduženih kanti za smeće i razgovarati s ljudima. U raspravu su se uključili Marinko Buljat, HDZ, koji je rekao da u košaricama za otpad neki ljudi traže boce po Korzu hrvatskih branitelja i razbacaju otpad, što daje ružam dojam, i Antonija Mažuranić, HDZ,  koja je istakla da je prolaz – stubište prema Lidlu u lošem stanju, derutno je i uništeno te da ga treba sanirati. Gradonačelnik je kazao da će se to evidentirati i vidjeti što se može riješiti kako bi i te stube bile sigurne za prolaznike. Zoran Rubčić, nezavisni vijećnik, upozorio je na probleme u Ričini, gdje su vezane barke mnogih Novljana, posebno pri velikim kišama kada se događaju velike štete na plovilima te je pitao što Grad može poduzeti da se ublaže te štete, a gradonačelnik je odgovorio da je privezište u Ričini u nadležnosti Lučke uprave, a Ričina u nadležnosti Hrvatskih voda te da će  razgovarati s njima kako bi se taj problem ublažio. Gradonačelnik je kazao da će se u budućim marinama u Novom Vinodolskom i Muroskvi osigurati deset posto vezova za barke za domaće stanovnike. 

U holu Osnovne škole Ivana Mažuranića u Novom Vinodolskom posthumno je predstavljena nova knjiga pjesama prerano preminulog Novljanina Miroslava Ježića – Mite “Obrazi”. U predstavljanju knjige sudjelovali su Ježićevi prijatelji i kolege iz Katedre Čakavskog sabora Novljansko kolo Miljenko Žanić, Barbara Kalanj Butković, Anica Mažuranić, Mandalena Sokolić i Franjo Deranja, čitajući stihove iz knjige, koja je podijeljena u pet poglavlja – o rodnom gradu, ljudima, događajima i emocijama.

Miroslav Ježić – Mito rođen je 1956. godine u Nvom Vinodolskom, a preminuo je 2012. godine. Za života je objavio četiri knjige pjesama, a petu knjigu je priredila za objavu njegova supruga Jadranka. Recenziju je napisala prof. Margareta Kabalin Jelača, uvodnik prof. dr. Marinko Učur, lekturu je obavila Mitina učiteljica iz osnovne škole Ana Šebalja, naslovnu stranicu izradio je autorov brat Radovan, a grafičku opremu i tisak riječki “Studiograf”.

U glazbeno – folklornom programu sudjelovali su članovi KUD-a Ilija Dorčić – Joso Šamanić, Vinko Rubčić i Milan Šikić te sopci na sopilama Danko Pipinić i Mislav Smolčić.

Umjesto u lipnju, kako je dosad bilo, Osnovna škola Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog će ubuduće obilježavati svoj Dan škole 14. listopada, na dan kada je ban Ivan Mažuranić prije 140 godina uveo obvezno školovanje za djevojčice i dječake te obvezu da svako mjesto mora imati osnovnu školu.  Naime, za banovanja hrvatskog bana, pjesnika, jezikoslovca, političara Ivana Mažuranića, Hrvatski je sabor prihvatio i stavio u opticaj Mažuranićev “Zakon od 14. listopada 1874. godine ob ustroju pučkih škola i preparandija za pučko učieljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji”.

Ove godine Novi Vinodolski slavi 200. obljetnicu rođenja svojeg slavnog sugrađanina Ivana Mažuranića, a Osnovna škola Ivana Mažuranića aktivno se uključila u proslavu nizom programa i priredbi te je, proglašavajući 14. listopada Danom škole, odala veliko priznanje banu koji je za svojeg banovanja reformirao hrvatsko školstvo.

Učiteljsko vijeće Osnovne škole Ivana Mažuranića predložilo je Školskom odboru da Škola ubuduće slavi  Dan škole 14. listopada, što je i prihvaćeno – doznajemo od ravnatelja Borisa Turjaka, koji dodaje da sada slijedi izmjena službenih akata Škole.