Novosti

Od mjeseca studenog ove godine Grad Novi Vinodolski ima svog prvog kontakt – policajca. Gradonačelniku Novog Vinodolskog Olegu Butkoviću načelnik Policijske postaje Crikvenica Tihomir Marijanović predstavio je prvog novljanskog kontakt-policajca Tomislava Barkovića, koji je već startao na novom poslu. Barković je završio tečaj za kontakt-policajca i bit će na raspolaganju građanima Novog Vinodolskog za rješavanje njihovih problema. Mogu mu se direktno obratiti, a on će pokušati riješiti probleme građana zajedno s drugim institucijama. Time je i u Novom Vinodolskom startao projekt »Policajac u zajednici«. Za područje Grada predviđen je još jedan kontakt-policajac, koji je trenutno na edukaciji za tu dužnost. To je Josip Mataija, koji će pokrivati područje Povila, Klenovice i novljanskog zaleđa. Potvrđivanjem pravne osobnosti od Skupštine Hrvatskog Crvenog križa 1993.godine naš Grad dobio je mogućnost za osnivanje Gradskog društva Crvenog križa Novi Vinodolski, što je i prihvatilo tadašnje Poglavarstvo grada. Osnivačka skupština održana je 01. kolovoza 1994.godine u Hotelu «Lišanj». Donošenjem Statuta i registracijom društvo je počelo sa radom 15. rujna 1994. godine i tako zakoračilo u desetu godišnjicu svoga rada. Od Grada Novi Vinodolski kao osnivača dobiva na korištenje prostor za rad u Vatrogasnom domu . Koncem 1998. godine Crveni križ seli se u nove prostorije na lokaciji Lokvice, gdje se i danas nalazi.

Zaključkom o organizaciji naplate na javnim parkiralištima Grada Novi Vinodolski utvrđena su parkirališna mjesta na kojima se vrši naplata parkiranja, način povjeravanja parkirališnih mjesta uz naplatu na upravljanje i organizaciju naplate, visina naknade i rok i način korištenja sredstava ostvarenih naplatom parkiranja.

Dječji dom “Tomo Strizić”

Kotarski narodnooslobodilački odbor Novi Vinodolski morao je odmah po završetku rata zbog potrebe zbrinjavanja većeg broja djece palih boraca i stradalih porodica osnovati dječju ustanovu Dječji dom “Tomo Strizić” u Novom Vinodolskom. Dom je počeo raditi sa kapacitetom od 40 djece u vili “Cigler”, na samoj obali mora, kod starih zidina Lopara.

Već 1946. godine preseljen je u vilu “Gavrilović”, gdje je kapacitet povećan na 60 – 70 štićenika. Nakon toga selio se u prostorije bivše Domaćinske škole, da bi se ubrzo opet vratio u vilu “Gavrilović”. Dom je Rješenjem Općinskog narodnog odbora Novi Vinodolski prestao raditi 1958. godine.

Gradska uprava Novog Vinodolskog prešla je od 1. studenog na zimsko radno vrijeme, koje traje do 28. veljače. Uredovno vrijeme je od 8 do 16 sati, a stranke se primaju ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom od 12 do 15,30 sati. Dnevni odmor je od 11,30 do 12 sati.

Počeli maškarani tanci u Domu kulture

Uz grupu »Vivak« i Josu Butorca maškarane grupe predvodile su Playbojeve zečice, članice domaće maškarane skupine »Baštardi«, a u goste su stigle sove, pčelice, Amazonke, vještice, dame iz nekih prošlih vremena, pajaci i križari, članovi riječkih karnevalskih grupa »Čiket«, »La voće i povrće« i »Veseli oldtimeri«. Ugošćeni su i Petar Škarpa, direktor TZ Grada Rijeke i Josip Silov, predstavnik Federacije karnevalskih gradova Europe.

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski donesene su odluke o osnivanju poslovnih zona Zapad i Kargač, te odluka o usvajanju programa razvoja poslovnih zona. U tijeku je donošenje urbanističkih planova uređenja, koje bi Gradsko vijeće trebalo donijeti do kraja godine, nakon čega bi se moglo prići izradi projektne dokumentacije. Donošenjem tih dviju odluka te Urbanističkog plana uređenja stekli su se uvjeti da se Grad Novi Vinodolski može kandidirati 2006. godine za bespovratna sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za izgradnju poduzetničkih zona, koja se mogu koristiti za izradu projektne dokumentacije i izgradnju komunalne infrastrukture. Druga maškarana zabava- subota,15.01.2005. Očekuje se dolazak maškaranih grupa iz Otočca iOgulina, Trsatske maškare,Mesopusna kumpanija Pašac, te Dom umirovljenika Kantrida.

Gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković primio je plivače Plivačkog kluba »Vinodol« koji su na Kriterijskom plivačkom mitingu održanom 19. – 21.08.2005. godine u Zadru ostvarili zapaženi rezultat: 2. mjesto u kategoriji kadeta i 3. mjesto u općoj kategoriji. Nastupilo je ukupno 224 plivača i plivačica iz 9 plivačkih klubova: Zadra, Vinodola,  Virovitice, Đakova, Korčule, Crikvenice, Biograda, Vinkovaca i Bjelovara. Radi se o klubovima koji nemaju mogućnost treniranja tijekom čitave godine.

Donji Zagon čini jedno, istoimeno selo, nastalo između Ledenica, Novog i Gradine. Tu žive porodice istih prezimena kao i u Gornjem Zagonu i porodica Baričevići. Donji Zagon ima zajedničku crkvu Sv. Antona sagrađenu 1901. godine i zajedničko groblje. 1014. godine sagrađena je zgrada za župni ured, u kojoj je 1920. otvorena i osnovna škola.

U ovom selu nije toliko izražena pojava raseljavanja kao u drugim zaobalnim selima. Donji i Gornji zagon pripada katastarskoj općini Novi.

Iz knjige “Dvjesta godina Osnovne škole Novi Vinodolski”, Novi, 1986.

Gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković primio je plivače Plivačkog kluba »Vinodol« koji su na Kriterijskom plivačkom mitingu održanom 19. – 21.08.2005. godine u Zadru ostvarili zapaženi rezultat: 2. mjesto u kategoriji kadeta i 3. mjesto u općoj kategoriji. Nastupilo je ukupno 224 plivača i plivačica iz 9 plivačkih klubova: Zadra, Vinodola,  Virovitice, Đakova, Korčule, Crikvenice, Biograda, Vinkovaca i Bjelovara. Radi se o klubovima koji nemaju mogućnost treniranja tijekom čitave godine.

Tek 1936. godine dobio je Gornji zagon školu. Život je bio težak i primitivan, a zbog udaljenosti do prije osnovanih škola velik dio ljudi je bio nepismen. U školskoj zgradi uređen je 1984. godine Lovački dom.

Donji Zagon ima zajedničku crkvu Sv. Antona sagrađenu 1901. godine i zajedničko groblje. 1014. godine sagrađena je zgrada za župni ured, u kojoj je 1920. otvorena i osnovna škola.

Uselima Gornjeg zagona najizraženija je pojava raseljavanja kao što se to dogodilo i u drugim zaobalnim selima. Donji i Gornji Zagon pripada katastarskoj općini Novi.

Iz knjige “Dvjesta godina Osnovne škole Novi Vinodolski”, Novi, 1986.

Lokacijske dozvole
– zahtjev za lokacijsku dozvolu
Građevne dozvole
– zahtjev za građevnu dozvolu
Uporabne dozvole
– zahtjev za uporabnu dozvolu

Godine 1957. Povile su dobile električnu struju. Postojala je osnovna škola koja je radila od 1922. do 1949. godine, kada je zbog malog broja djece zatvorena. Prvih 13 godina škola je radila u privatnoj kući, a 1934. g. je izgrađena školska zgrada. Oko školske zgrade izgrađen je deset godina kasnije restoran i turističko naselje.

Iz knjige “Dvjesta godina Osnovne škole Novi Vinodolski”, Novi, 1986.

Koncesijska odobrenja
– zahtjev za obavljanje djelatnosti na morskoj obali
– zahtjev za obavljanje djelatnosti na morskim vodama

Žrnovnica se u povijesti spominje još 1455.godine i to po mlinovima u uvali Velika draga. Tu se nalaze jaki izvori bogati vodom i ljeti i zimi. Mlinovi su bili u vlasništvu obitelji Ježić koja je posjedovala i brodove za prijevoz robe iz Novog, Senja i Rijeke. U Žrnovnici je bila pošta za čitav ledenički i krmpotski kraj.

Stanovnici zaselka Cvitkovići u prošlosti su se bavili isključivo ribolovom, dok su se stanovnici Kalanja i Miletića bavili zidarijom i drugim građevinskim poslovima. Danas se situacija izmijenila. Ribari su opremljeni modernom opremom, a razvila se i turistička privreda, nakon što je Klenovica dobila struju i vodovod.

1928.godine otvorena je osnovna škola u privatnoj kući Juraja Cvitkovića i u njoj je radila do 1935. godine kada je započela nastava u novoizgrađenoj školskoj zgradi. Škola je prestala a radom 1973. godine.

Iz knjige “Dvjesta godina Osnovne škole Novi Vinodolski”, Novi, 1986.

Izgrađena građevina smije se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se za nju može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu pošto tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu, a nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom,  naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. Iznimno se nova građevina, te rekonstruirana i adaptirana građevina za koju nije potrebna građevinska dozvola smije početi koristiti nakon dostave pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, odnosno završnog izvješća nadzornog in­že­­njera tijelu graditeljstva. To se ne odnosi na građevine i radove za koje je propisana obveza kontrole glavnog projekta.

U krmpotskom kraju postoji više sela i zaselaka. Sami Krmpoćani ih dijele na gornja, srednja i primorska sela. U gornja sela spadaju: Luka, Pavličevići, Grujići, Jurići, Radići Zabukovac i Bukovac, u srednja: Bačići, Podmelnik, Ruševo, Omar i Podomar, a u primorska: Bile, Staro Selo, Vukeljska Draga, Polje, Dubrava, Drinak, Poljica, Gornja i Donja Smokvica i Sibinj. Zapadno od Luke smjestilo se selo Omar, čiji se stanovnici smatraju Ledeničanima, ali je zbog blizine više vezano na Krmpoćane. Selo Alan spada gruntovno u krmpotski kraj, ali je u upravnom pogledu uvijek pripadalo kotaru Senj.

Koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama daje na korištenje pomorsko dobro za obav­ljanje djelatnosti koje ne isključuju niti ograničuju opću upotrebu pomorskog dobra. Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se u Zakonom propisanom postupku fizičkim i pravnim osobama dati koncesija, dok se za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničuje opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizičkim osobama daje koncesijsko odobrenje.

Prva osnovna škola za cijeli krmpotski kraj bila je osnovana u Polju 1873. godine, gdje je bilo i sjedište Općinskog poglavarstva općine Krmpote – Ledenice. Školska zgrada sagrađena je za vrijeme Vojne krajine, ali ne za školu, već za stan časnika i kasarnu. Godine 1900. škola je temeljito obnovljena, a u dvorištu je bila i gospodarska zgrada u kojoj je učitelj držao stoku za svoje potrebe. Preko puta škole bio je i uzoran školski vrt u kojem je bio uređen mali rasadnik gdje su djeca učila cijepiti voćke i presađivati ih u svoje vrtove. Škola je posjedovala i livade koju se nazivane Gornje i Donje linije. U Gornjim linijama napravljeno je novo groblje.

Poslijeratne godine donijele su raseljavanje krmpotskog kraja u potrazi za zaposlenjem, pa stanovništvo postaje pretežno staračko.

Iz knjige “Dvjesta godina Osnovne škole Novi Vinodolski”, Novi, 1986.