Novosti

Nedavno su izvedena istražna sondiranja utvrde Lopar ( Lopsice) u Novom Vinodolskom, u sklopu kojih je istraživan jugoistočni dio od postojećeg zida Lopara, u smjeru obližnje Ville Rustice, Povila, Klenovice i Senja. Pronađen je bedem istočnog zida utvrde, pregradni zid te ostaci keramičkog posuđa, rimskog oružja, kovanice. Arheološki radovi će biti nastavljeni iduće godine.

Utvrda Lopar smještena je na istočnom izlazu iz Novog Vinodolskog, na samoj obali mora, uz plažu, nasuprot otočića Svetog Marina. Datira iz vremena Rimljana, iz 3. ili 4. stoljeća poslije Krista, prvotni naziv joj je bio Lopsica, a vremenom je saživio hrvatski naziv Lopar. Od utvrde je ostalo malo, tek zapadni zid koji je vremenom bio devastiran, no nakon završetka istražnih arheološko konzervatorskih radova, koji se planiraju izvoditi do 2015. godine, nalazište će se konzervirati i postat će još jedna novljanska kulturna i turistička atrakcija.

O nastavku arheoloških radova na utvrdi Lopsica odlučili su u Hrvatskom restauratorskom zavodu, Službi za arheološku baštinu, a projekt podržava i Uprava za zaštitu kulturne baštine, putem Konzervatorskog odjela Rijeka, sve pod nadležnošću Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Radovi na tome vrijednom arheološkom lokalitetu nastavit će se iduće godine, a u projekt istraživanja i konzerviranja utvrde Lopar bit će utrošeno oko 700 tisuća kuna, što će se financirati iz sredstava Ministarstva kulture, Primorsko – goranske županije i Grada Novi Vinodolski.

Utvrda Lopsica branila je obalnu cestu koja je išla od Tarsatike (Rijeka) do Senja te napade flota iz Velebitskog kanala. Jedini povijesni izvor govori o uništenju utvrde 1598. godine od strane mletačke flote pod zapovjedništvom admirala Giovannija Bemba. Utvrda je imala trapezoidni tlocrt sa četiri kvadratne kule, dvije sa sjeverne strane i dvije s obalne strane. Devastiranje zidina utvrde nastavljeno je stoljećima, ali dio utvrde je sačuvan do današnjih dana.

Novljansko Dobrovoljno vatrogasno društvo San Marino bilo je domaćin obilježavanja desete obljetnice Vatroprometa – Primorsko – goranskog vatrogasca. Svečanost je održana u hotelu Lišanj, u nazočnosti 250 gostiju iz vatrogasnih postrojbi Primorsko – goranske županije, Istarske županije te Grada Senja, što pokriva poslovnica Vatroprometa koja djeluje na Viškovu te predstavnika svih vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba.

Vatrogasce su predvodili zamjenik predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Mijo Brlečić, načelnik HVZ Željko Popović i počasni predsjednik Teodor Fricki, a među gostima bili su saborski zastupnik Domagoj Milošević i zamjenik gradonačelnika Novog Vinodolskog Velimir Piškulić.

Svečanu sjednicu otvorio je direktor Vatroprometa Nenad Radojčić, a nazočne su pozdravili dogradonačelnik Velimir Piškulić i tajnik DVD-a San Marino Velibor Topolovec. Izvješće o desetogodišnjem radu podnio je Željko Antić, a potom su najistaknutijim suradnicima i poslovnim partnerima dodijeljene zahvalnice. Slavlje je nastavljeno uz Tamburaški sastav Lira iz Osijeka.

U povodu Dana svih svetih, 31. listopada, predstavnici Grada Novog Vinodolskog i udruga proizašlih iz Domovinskog rata položit će cvijeće i zapaliti svijeće na spomen ploče u holu Gradske uprave i na Centralni križ u Gradskom groblju u Novom Vinodolskom te u znak sjećanja na poginule branitelje odati im počast. Cvijeće će biti položeno i zapaljene svijeće u 9.30 sati, u srijedu 31. listopada.

U novljanskom zaleđu pao je u nedjelju, 28. listopada, prvi snijeg, koji nije stvarao probleme u prometu. Prema riječima Željka Tomajića, šefa Nadcestarije Crikvenica, Ceste Rijeka, koje održavaju sve prometnice na području Grada Novog Vinodolskog, ceste u zaleđu su odmah čišćene, posute i prohodne su za promet.

Snijeg je pao na šumskim predjelima Lukova, u Bateru prema Stalku te na predjelu Bila u Gornjim Krmpotama. Visina snijega je od 15 do30 centimetarau Gornjim Krmpotama, a na Stalku od 30 do35 centimetara. U zaleđu Novog Vinodolskog na snazi su zimski uvjeti, što znači da kamioni i ostala vozila moraju imati zimsku opremu.

Unatoč prvom snijegu, promet se odvija bez zastoja i problema. Inače, na Jadranskoj magistrali vjetar je puhao 110 do125 kilometarana sat te se promet odvijao po posebnim uvjetima. 

U povodu Dana svih svetih, 31. listopada, predstavnici Grada Novog Vinodolskog i udruga proizašlih iz Domovinskog rata položit će cvijeće i zapaliti svijeće na spomen ploče u holu Gradske uprave i na Centralni križ u Gradskom groblju u Novom Vinodolskom te u znak sjećanja na poginule branitelje odati im počast. Cvijeće će biti položeno i zapaljene svijeće u 9.30 sati, u srijedu 31. listopada.

Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski, tijekom Mjeseca hrvatske knjige, od 15. listopada do 15. studenog, za Novljane je priredila bogat program. U Mjesecu knjige Knjižnicu su već tradicionalno posjetili mališani Dječjeg vrtića „Fijolica“  i djeca iz Dječjeg doma Braće Mažuranić. U sklopu Igraonice za vrtićare u suradnji s dječjim vrtićima „Fijolica Novi Vinodolski i „Cvrčak i mrav“ Tribalj organizirat će se gostovanje pjesnikinje Ljubice Kolanović Domić, čija je poezija uglazbljena – doznajemo od prof. Barbare Kalanj Butković, ravnateljice Knjižnice.

 Na temu “Ljubav ili mržnja, depresija ili alergija” predavanje je Knjižnici održala prof. Ljubica Bošnjak Meyer, vještakinja za psihološke analize. Održano je i predavanje “Energetski krug”, s više predavača, čiji je sadržaj bio: ORBS -i, iz knjige “Izmešu neba i zemlje” Marije Kukuljan, Bioenergije:Chi i Aura, Info o jogi , koje je održala Branka Tepavac te Info o tarotu, o kojem je govorila gospođa iz Zagreba.

S Osnovnom školom Ivana Mažuranića dogovoreno je „Čitanje poezije na otvorenom“, gdje će učenici čitati poeziju jednog od pjesnika koje odaberu na Trgu Vinodolskog zakona, Pod koprivićem ili na Precrkivi. U prostorijama Čitaonice bit će otvorene dvije izložbe slika: „Zaboravljena ljepota“ Ivone Jovanović Trostmann i „Indijanski trag“ Daliborke Kordić – Bajrović.

Mladi pisci iz Rijeke i okolice, koji se skrivaju iza naziva Pokojni, a koji imaju već objavljene knjige te oni koji ih još nisu objavili, gostovat će u novljanskoj Knjižnici i čitati svoje radove u povodu Mjeseca hrvatske knjige.

Ravnateljica  ističe da je Narodna čitaonica i knjižnica i ove godine u Mjesecu knjige besplatno učlanila predškolce i učenike Dječjeg doma Braća Mažuranić iz Novog Vinodolskog, a za ostale članove članarina je i dalje simbolična – za odrasle50, aza djecu 30 kuna godišnje. Od 1. do 15. studenog provodit će se i akcija pod nazivom „Vratite zaboravljenu knjigu“, kako bi svi oni koji su zaboravili,  vratili knjige u Knjižnicu.

Novljanska knjižnica ima aktivnih 690 članova, a upisanih je 1390 članova, kojima je na raspolaganju bogat knjižni fond od 22 000 naslova. Uz to, na raspolaganju je korisnicima i nekoliko računala, a na dječjem odjelu srijedom se organiziraju igraonice za djecu.  U Čitaonici, u kojoj se održavaju književne večeri, predstavljanje knjiga i predavanja te izložbe, svakodnevno je građanima na raspolaganju dnevni i tjedni tisak, časopisi i razne publikacije. Novljanska knjižnica slijedi tradiciju dugu 165 godina i mjesto je kulturnog okupljana Novljana i gostiju tijekom čitave godine.

Temeljem članka 82. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i Odluke o izradi I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja poslovne zone Kargač (Službene novine PGŽ, broj: 49/09 i 53/09) Grad Novi Vinodolski kao nositelj izrade prostornog plana 

OBAVJEŠTAVA JAVNOST

da se pristupilo izradi I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja poslovne zone Kargač

             O prijedlogu I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja poslovne zone Kargač provest će se javna rasprava koja će biti objavljena u službenom glasilu i dnevnom tisku najmanje osam dana prije početka rasprave.

KLASA:    350-01/09-01/7
URBROJ:2107/02-01-12-3

Novi Vinodolski, 23.10.2012.

Vinogradari i vinari tradicionalno na Martinje predstavljaju svoja mlada vina iz ovogodišnje berbe, kada se obavlja i stari običaj krštenja mošta te kušanje mladih vina. Tako će biti i u Vinariji Pavlomir, u kojoj se trenutno obavlja pretakanje mladog vina s taloga te spremanje u bačve na dozrijevanje i bistrenje. Prve količine mladih vina Vinarija Pavlomir pripremit će tradicionalno za Martinje, na blagdan sv. Martina, početkom studenog, gdje će se uz pjesmu kušati ovogodišnje mlado vino proizvedeno od grožđa iz vinograda Pavlomira. Direktor Vinarije Pavlomir, dipl. ing. agr. Miroslav Palinkaš,  kaže da će se najprije predstaviti autohtona žlahtina, koja im je od prošle godine postala glavni proizvod, jer su mladi vinogradi došli na rod.

– To je autohtona sorta koju smo uspjeli vratiti u Vinodolsku dolinu, na što smo jako ponosni. Pod žlahtinom je13,5 hektaravinograda, a ta autohtona sorta pokazala je u ovogodišnjoj suši zašto je autohtona, jer je podnijela  jake bure i veliku sušu. Ovogodišnji rod žlahtine dao je upravo idealne omjere sladora i kiseline, što znači 18 posto sladora i7 gramakiseline, tako da se nadamo izvanrednoj kvaliteti vina. I cabernet sauvignon – crna sorta grožđa – je pravo otkrivenje Vinodolske doline, s obzirom da u povijesti Vinodola nisu zabilježene značajnije  količine crne sorte. Time više dolazi do izražaja ova sorta koju smo posadili u Vinodolu, a koja daje izvanredne rezultate u smislu  vinogradarske proizvodnje, gdje svake godine donosi stabilan urod te kvalitetno i zdravo grožđe, također s idealnim omjerima kiseline i šećera. Tom sortom je zasađeno sedam hektara i u budućnosti ćemo saditi te dvije sorte grožđa – ističe Miroslav Palinkaš.

U Pavlomiru je pod vinogradima 39 hektara, a u planu je, u sljedećim godinama, sadnja još pet, šest hektara, kako bi zaokružili cjelinu proizvodnje. Prvi vinogradi posađeni su prije sedamnaest godina na iskrčenim površinama u Pavlomiru u Novljanskom polju. Time je započela revitalizacija vinogradarstva u Vinodolskoj dolini, koje je bilo gotovo nestalo u posljednjem stoljeću s toga područja.

– Upravo takvo grožđe, prerađeno na klasičan način, koje radimo u Pavlomiru potapanjem u kacama s hrastovim daščicama, daje izvanredno ljupko vino s bukeom raznih mirisa, što je rezultiralo, pored ostalih nagrada, jednom zlatnom medaljom u Budimpešti.

Da smo pažljivo birali sortiment kod sadnje u Pavlomiru dokaz su vrhunski rezultati koje psotižemo s vinom chardonnyem i pinotom bijelim koji su već dva puta proglašeni vrhunskim vinima.

Palinkaš kaže da i od ostalih sorti imaju „predivno muškatno vino“ od muškata žutog koje se proizvodi u manjim količinama, a koje se tko brzo proda da do jeseni ne ostane ni jedna kap.

-Morčić je naše najdraže crveno vino jer smo ga posadili od sorte grožđa frankovka, na koje smo sentimentalno vezani uz vukovarski kraj. Sve ove godine pokazuju da se vina najbolje i najbrže plasiraju za vrijeme turističke sezone, kada pored restorana i hotela na Kvarneru, koji plasiraju naša vina, velik broj stranaca dolazi direktno u podrum i kupuje vino, ne samo za konzumiranje tijekom boravka na odmoru, nego ga odnose i u svoje zemlje. Cijelu našu proizvodnju uspijemo plasirati tijekom jedne kalendarske godine i novo vino vežemo za staro.

Miroslav Palinkaš  također ponosno kaže da proizvode i šampanjac iz grožđa u Pavlomiru. – Naš prvi šampanjac pod imenom „1288“, koji simbolizira godinu donošenja Vinodolskog zakona, u prvoj seriji proizvodnje prodan je  do posljednje boce tako da ljetos nismo imali što prodavati, ali prije Božića izlazi naša druga serija koja je rađena od chardonnaya, pinota bijelog i žlahtine. U budućnosti ćemo raditi i na proizvodnji šampanjca od crvenih vina, prvenstveno caberneta sauvignona. U Pavlomiru je u tijeku izgradnja kušaone vina i konobe, što ovisi o financijskim sredstvima koja su, dodaje direktor Vinarije Pavlomir, u ovako malim tvrtkama nedostatna. – Nadamo se da ćemo  uspjeti ishoditi  kredit putem HBOR-a i time upotpuniti našu turističku ponudu. Tim više, što se u vinogradima Pavlomira tijekom ljetnih mjeseci održava niz atraktivnih priredbi, od koncerata klapa, Ružice Vinodola do vinskih fešta, uz zanimljivu gastronomsku ponudu, naravno uz vina iz Pavlomira, što je dokazao i velik broj posjetitelja ovog ljeta – zaključio je Miroslav Palinkaš.

Na osnivačkoj skupštini Lokalne akcijske grupe – LAG-a Vinodol, što je održana u Bribiru, za predsjednika je upravnog odbora izabran je mr. sc. Ivica Jerčinović, a za dopredsjednika Igor Uremović. Osnivači LAG-a su gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica i Vinodolska općina te još tridesetak zainteresiranih osnivača, među kojima su turističke zajednice, turistički djelatnici, poduzetnici vezani uz turizam, obrtnici… Cilj osnivanja LAG-a jest razvoj ruralnih područja i ruralnog turizma, s mogućnošću korištenja sredstava iz europskih fondova. Najveći interes iskazan je za projekte vezane uz ruralni turizam i obnovljive izvore energije.

Grad Novi Vinodolski i Vinodolska općina imaju velika ruralna područja u zaleđu, koja se već razvijaju i turistički, a Grad Crikvenica, koji nema tako veliko zaleđe, također  želi razvijati svoja turistička ruralna područja, koja gravitiraju prema Vinodolskoj dolini, ali i razvijati sa susjednim samoupravama velike zajedničke projekte.

Cilj LAG-a je ući među trideset hrvatskih LAG-ova ( u Hrvatskoj ih 34) koji će se u 2013. godini moći kandidirati za europska sredstva, a već 2014. i dobiti ih za projekte na području triju lokalnih jedinica.

Tijekom sljedećih mjeseci, do kraja godine, potrebno je izraditi strategiju lokalnog razvoja Vinodola. -Članstvom u LAG-u zainteresirani članovi za europske fondove imat će bolju startnu poziciju – rekao je predsjednik UO LAG-a Jerčinović.

LAG Vinodol najbolji je put da se organiziraju ljudi s vizijom. Cilj je rasteretiti proračune i dobiti sredstva iz EU proračuna, koji će puniti i Hrvatska – rekao je zamjenik predsjednika UO LAG-a Igor Uremović. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju iz Europskog  fonda za poljoprivredu  i ruralni razvoj  Hrvatskoj će biti na raspolaganju više od tristo milijuna eura bespovratnih sredstava godišnje.

U Upravni odbor LAG-a Vinodol izabrani su: Ivica Crnić, Jasminka Citković, Maša Piškulić, Ida Vidas, Tatjana Plašć, Dean Barac, Luka Stojčić, Zorica Kružić i Iris Bruketa. LAG može činiti 60 osnivača te svi koji nisu bili nazočni osnivačkoj skupštini, pozvani su da do kraja tjedna pristupe LAG-u.