Novosti

Najveće zasluge za osnivanje i djelovanje Košarkaški klub može zahvaliti dugoj i plodnoj sportskoj aktivnosti nogometnog kluba koji je odgojio veliki niz sportaša od kojih su upravo bivši nogometaši ili funkcioneri nogomet­nog kluba prihvatili obavezu pokretanja jedne nove sportske aktivnosti u Novom. Veliki uspjesi jugoslavenske košarke, posebno uspjesi sedam­desetih godina, utjecali su da i mladi Novoga zavole ovu li­jepu i dinamičnu igru. Stupovi i koševi počeli su nicati na raznim mjestima u Novom, a na malom betonskom platou ispred Vatrogasnog doma, moralo se čekati u redu da se loptu ubaci u improvizirani koš. Sve ovo uvjetovalo je potrebu osnivanja kluba, koji će okupi­ti ove poklonike košarke i početi sa organiziranom aktivnošću. Nadzor i objava akata

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Gradskog vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu, obavljaju organi središnje državne uprave, svaki u svom djelokrugu, u skladu s Ustavom i zakonom te ovim Statutom.

Svi opći akti koje donose Gradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo moraju biti objavljeni u «Službenim novinama» Primorsko-goranske županije. Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave. Podrobnije odredbe o aktima Grada, postupku donošenja i objavi akata te o autentičnom tumačenju akata, utvrđuju se Poslovnikom Gradskog vijeća i Poslovnikom Gradskog poglavarstva.

Košarkaški klub «Vinodol» Novi Vinodolski, koji vuče svoju povijest još iz 1974. godine, motiviran potrebom da novim naraštajima, ljubiteljima košarke omogući rast i razvoj u sportskom okruženju na parketima Novog obnovio je svoj rad koncem 2002. godine. Početak je bio mukotrpan, sa nedostatnim financijskim sredstvima, bez potrebne opreme i uz uvjet korištenja dvorane osnovne škole «Ivan Mažuranić». Vlastitom angažiranošću uspjeli smo putem donatora nabaviti dvije garniture dresova, trenerke, te lopte. Većina igrača, članova kluba, su ujedno i članovi školskog kluba «Delfin» kojeg trenira isti trener, a troškove trenera, isključivo, snosi košarkaški klub «Vinodol».
Djeca su kroz Školski klub «Delfin» postigla zavidne rezultate na prvenstvu županijskih osnovnih škola u školskoj godini 2002/2003. godini, te u konkurenciji tridesetak škola osvojili odlično drugo mjesto. Na turniru Morčići 2003. generacija 89. i mlađa u konkurenciji 16 ekipa iz naše i Istarske županije bila je također druga.

Statutom se uređuje status i ustrojstvo Grada Novi Vinodolski i to: status, područje i granice, samoupravni djelokrug obilježja, pečati i Dan Grada, javna priznanja ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, imovina i financiranje, neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, akti Grada i njihova objava, javnost rada, oblici suradnje i oblici povezivanja s jedinicama lokalne i područne samouprave u zemlji i inozemstvu, druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom, a obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. To su poslovi koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, te protupožarnu i civilnu zaštitu.

Cjelokupni tekst Statuta možete preuzeti na ovoj stranici.

Grupa mladića predvođeni Velimirom Piškulićem, Šoštarić Zlatkom, Fedorom Mudrovčić, Blažević Brankom pokrenuli su 1974. godine inicijativu prema tadašnjem Upravnom odboru NK «Vinodol» za osnivanjem košarkaškog kluba «Vinodol» u okviru Sportskog društva «Vinodol» koji je tada djelovao u Novom Vinodolskom. Inicijativa je naišla na razumijevanje, te je koncem 1974. godine formiran košarkaški klub «Vinodol» koji je trenirao u Domu kulture uz trenera Maričić Mira.

Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski, a osobito: konstituiranje Vijeća, izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća, izbor gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika i članova Poglavarstva, prava i dužnosti članova Vijeća, djelokrug Vijeća, prava i obveze predsjednika i potpredsjednika Vijeća, način rada radnih tijela Vijeća, odnos Vijeća i Poglavarstva, postupak predlaganja i donošenja akata, te odlučivanja u Vijeću, poslovni red na sjednici i javnost rada Vijeća.

Poslovnikom Gradskog poglavarstva uređuje se ustrojstvo, način rada i odlučivanje Gradskog poglavarstva.

Oba Poslovnika možete u cijelosti preuzeti na ovoj stranici:

KK «VINODOL» organizira juniorski košarkaški turnir u školskoj sportskoj dvorani O.Š.Ivana Mažuranića, Novi Vinodolski u nedjelju 01. svibnja 2005. sa početkom u 11,00 sati.
Sudjeluju: KK VINODOL,  KK CRIKVENICA, KK KRK i KK KRALJEVICA

Poslovi koje obavljaju

Upravni odjeli Grada, u okviru svog djelokruga i ovlasti neposredno izvršavaju odluke i druge opće akte Gradskog vijeća i osiguravaju njihovo provođenje, neposredno izvršavaju poslove državne uprave kada su ti poslovi prenijeti u djelokrug Grada, prate stanje u područjima za koje su osnovana i o tome izvješćuju Poglavarstvo, pripremaju nacrte odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo, te pripremaju izvješća, analize i druge materijale iz svog djelokruga za potrebe Gradskog vijeća i Poglavarstva. Također, pružaju stručnu i drugu pomoć građanima u okviru prava i ovlasti Grada, podnose izvješće Gradskom vijeću i Poglavarstvu o svom radu i obavljaju i druge poslove za koje su ovlašteni.

Djelovanje organa gradske uprave u obavljanju poslova usmjerava Gradsko poglavarstvo, te nadzire njihov rad. Sredstva za rad organa gradske uprave osiguravaju se u proračunu grada.
Organi gradske uprave jesu:
Ured grada,
Upravni odjel za urbanizam i razvoj,
Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša,
Upravni odjel za financije

Sistematizacija radnih mjesta u upravnim odjelima, te uvjeti za obavljanje poslova i zadataka tih radnih mjesta sa opisom poslova utvrđuje se Pravilnikom kojeg donosi Gradsko poglavarstvo.

U povodu Dana oslobođenja od fašizma, 16. travnja gradonačelnik Milivoj Vidmar primio je delegaciju Udruge antifašističkih boraca, nakon čega su svi zajedno položili vijence na spomen-obilježja iz NOB-a na području Grada Novog Vinodolskog. Kontakti

Gradsko poglavarstvo održava sjednice u Uredu gradonačelnika, Trg Vinodolskog zakona 1.

[email protected]

Poslovnik Gradskog poglavarstva možete preuzeti na ovoj stranici:

Svojom najnovijom zbirkom pjesama »Njazlo« na kastavskoj čakavici predstavila se u novljanskoj Narodnoj čitaonici i knjižnici odgajateljica kastavskog Dječjeg vrtića »Vladimir Nazor«  Đurđa Grujičić.  Predstavio ju je mr. Branko Kukurin,  prema čijim riječima je ova zbirka pjesama u formalnom smislu autobiografska, kad autorica opisuje svoj prvi susret, kao odgajateljica, s djecom koja u tom trenutku prvi put susreću njenu štokavštinu. U programu predstavljanja knjige nastupili su Mladi čakavci OŠ M. Brozovića iz Kastva i kastavskog vrtića Vladimira Nazora.

Grad u okviru samoupravnog djelokruga: raspolaže, upravlja i koristi imovinu u vlasništvu Grada, promiče društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti i poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti, vodi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i sporta, osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom i unapređenje i zaštitu prirodnog okoliša, obavlja poslove u svezi s poticanjem poduzetničkih aktivnosti i korištenja prostora u vlasništvu Grada, osigurava uvjete za održiv razvitak komunalnih djelatnosti, vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja i komunalnim objektima, organizira obavljanje poslova razreza i naplate prihoda koji pripadaju Gradu, potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i obavlja poslove socijalne skrbi, potiče očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa, osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu, donosi proračun Grada, obavlja redarstvene poslove radi očuvanja komunalnog reda, a obavlja i uređuje druge poslove koji su u neposrednoj svezi s interesima zajednice za njezin gospodarski, društveni i socijalni napredak.

Povjerenstvo za praćenje priprema turističke sezone na području Grada Novog Vinodolskog održalo je radni sastanak 6. travnja 2005. godine u Gradskoj vijećnici Grada Novi Vinodolski. Povjerenstvo je osnovano na prijedlog i inicijativu Gradskog vijeća i Turističke zajednice kako bi, svatko u djelokrugu svoga rada, pridonio kvalitetnoj pripremi turističke sezone 2005.

Gradsko poglavarstvo ima pet članova

Gradsko poglavarstvo čine gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika i 3 člana. Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva. Članove poglavarstva bira Vijeće javnim glasovanjem, većinom glasova svih članova Vijeća, a na prijedlog gradonačelnika. Jedan član Gradskog poglavarstva bira se iz reda članova Gradskog vijeća, a ostala dva člana mogu se birati izvan reda članova Vijeća. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Odnos Gradskog vijeća i Poglavarstva utvrđuje se Poslovnikom Gradskog vijeća u skladu sa zakonom i Statutom.

Gradsko poglavarstvo Grada Novi Vinodolski čine:

Oleg Butković, dipl.ing.,predsjednik poglavarstva,

Miljenko Žanić, kap.duge plovidbe, zamjenik gradonačelnika

Alen Bruketa, ing.,

Mladen Peričić, dipl.oec.,

Zlatko Pavelić, prof.

U sklopu četvrtog UEFA Kupa regija 2004/2005 u Hrvatskoj je održan  Kvalifikacijski mini turnir skupine 2. Turnir se održavao na području Kvarnera, od 13. – 19.03.2005. godine, a utakmice su se odigravale u Labinu, Čavlima, Kostreni, Krku i Novom Vinodolskom. Hrvatsku predstavlja ekipa Nogometnog sjedišta Rijeka, a Novi Vinodolski je ugostio 18.03.2005. sati na SRC Bahalin ekipe Liechtensteina i Nordwestschweiza.

Jedan evidentni, doista krajnje markantni vid kulturnog identiteta Novog Vinodolskog su njegovi narodni običaji, odnosno elementarni, snažni, gotovo žestoki kult novljanske narodne tradicije uopće, što je čvrsto ukotvljen i sačuvan u Novom Vinodolskom, unatoč mnogim destruktivnim elementima i tendencijama otuđene tehnicističke današnjice. Najkonkretniji novljanski folklorni naboji srašteni su u Novom srećom uz mesopust-karneval, što onda ad hoc stvara neobične simbiozne projekcije plebejske i moderne zabavne manigestacije, tako da turistički namjernik, stranac, što dođe u Novi, može u novije vrijeme i usred ljetnog mediteranskog štimunga doživjeti u određenom reduciranom, ali i u krajnje zanimljivom obliku pravu eksploziju spontane folklorne ekstaze, doduše djelomično i u pomalo banaliziranom turističko-ugostiteljskom retušu. Novljansko narodno stvaralaštvo u cjelini i u pojedinostima razložno impresionira i svojim sadržajima i svojim rezonantnim porukama.

Ono se isključivo, najviše temelji na novljanskoj narodnoj junačkoj, epskoj pjesmi, koja je spiritus movens svih njegovih posebnih precizacija. Novljanske pak narodne lirske pjesme posjeduju u svome biću tolike lirične naboje, što aktiviraju u novljanskom puku sve senzore novljanske elementarnosti i ponosnosti. Novljanske narodne junačke pjesme svojevrsni su izvorni umjetnički rekapitularij sudbine novljanskih predaka, najstarijih novljanskih naraštaja, što su na nekadašnjem prostoru svojeg egzistiranja najslikovitije predočili svoj život, etiku, moral i ideale, a što i dan-danas na svoj, nebukvalan način ravnaju njihovim cjelokupnim ljudskim bićem, unutar kojeg ih toliko nadahnjuje njihovo hrvatstvo, slobodarstvo, junaštvo, poštenje, istinoljubivost i druge komponente njihova svjesnog mentalnog moralnog sklopa. To je možda najbolje i najreljefnije vidljivo u ushitnom, cijelim bićem angažiranom i dostojanstvenom predavanju Novljana svojim bogatim i raznolikim narodnim običajima, u dostojanstvenom i uznositom narodnom kolu naročito, kada ponosni i odabrani pjevači novljanskog narodnog kola, zvani “pivači”, originalni porteparolei svega onoga što je Novljane pokretalo stoljećima, demonstriraju i strastveno oglašavaju u svojem pjevanju patrijarhalne moralne kategorije, što njihovim pjevanjem postaju u određenom smislu kategorične didaktičke poruke, što ih oni s toliko sugestivnosti upućuju svima onima koji ih slušaju. Neki lijepi novljanski običaji poput vinčaca i salastva nažalost potpuno su iščezli poradi nametljive dominacije modernih zabavnih instrumentarija. Cjelokupno emocijsko i društveno biće svakog Novljana prosto zatreperi, kada se on prožme smislom poruka, što ih reaktualizira ovaj folklorni ritual. Novljansko narodno stvaralaštvo, pogotovo onda kada se ono manifestira zajedno s mesopustom-karnevalom dobije neku svoju posebnu dimenziju, iznuđujući iz plebejskog bića Novljana njihove najspontanije osjećajne naboje. Uživanje Novljana u njihovim folklornim ritualijama je zbilja totalno, prežestoko, sveobuhvatno, toliko elementarno, da ono u njih imade još uvijek prednost pred svim drugim, pa čak i pred onim, u tim trenucima, njihovim najosobnijim i najozbiljnijim životnim preokupacijama i obvezama. Koliko je to novljansko folklorno zadovoljenje u svim autohtonim Novljanima dominantno, proizašlo iz najdubljih dubina njihova cjelokupnog ljudskog bića, možda na najzanimljiviji način ilustrira i činjenica, da je u jednoj ili možda čak u više prilika kolovođa ovog prekrasnog i uznosi-tog novljanskog narodnog kola bio i sam pjesnik i ban pučanin Ivan Mažuranić, nadahnut nedvojbeno snagom te hrvatske, rodoljubive, zavičajne i etične novljanske identifikacijske prožetosti.

Poznati hrvatski književnik August Šenoa bio je veoma impresioniran mentalitetom Novljana i identifikacijom njihova ljudskog bića, posebno njihova samosvjesnog i nenametljivog hrvatstva, što ga je bio na posredan način prepoznao u mažuranićevskoj pjesničkoj verziji, posebno u genijalnoj epskoj pjesmi “Smrt Smail-age Čengića” Ivana Mažuranića. Stoga uopće nije čudno, što je August Šenoa godine 1874, samo poslije jednog dana boravka u Novom Vinodolskom zaključio “da su svi Novljani nekakvi čudni ljudi, nose glavu visoko, ponosito, gotovo biš mislio kao da preziru cijeli svijet. I u karakteru Novljana ima prema tom držanju nešta ponosita, odmjerena, otresita…” Ni bolji ni gori od drugih, Novljani doista osebujno i djelotvorno reprezentiraju simpatičnu posebnost svog ljudskog i hrvatskog bića, zahvaljujući i zasadama i ozračenjima neprijepornog hrvatskog kulturnog identiteta Novog Vinodolskog i visokoj kulturno-civilizacijskoj razini življenja Novljana, kao i njihovim nemalim doprinosima hrvatskoj znanosti, kulturi, politici, umjetnosti i književnosti. To i jest osnovni razlog, što kultura u Novom Vinodolskom nije nikad bila niti je to i danas neka puka, knjiška kulturološka kategorija, nego spontana i svjesna oduhovljenost, zavidni kulturni image, što Novljane, one autohtone ali i one kasnije rođene u njemu pridošlice čini sadržajnijim i punijim, evidentno kulturnim i civiliziranim. Svatko tko u bilo kojoj prilici dođe u Novi Vinodolski prije ili kasnije, u ovom ili u onom obliku neizbježno osjeti to najneposrednije, najodređenije i najkonkretnije.

Neka Uskrs donese ljubav, mir i veselje u Vaše domove, osmjeh na Vaša lica, nadu i vjeru u Vaša srca.
Uživajte u blagdanu zajedništva, uljepšajte život sebi i drugima.
Sretan Vam Uskrs!

Gradonačelnik i djelatnici
Gradske uprave
Grada Novi Vinodolski

Sadržajna prošlost – djelotvorna sadašnjost

Danas Novi Vinodolski i njegova okolica (Povile, Klenovica, Smokvica, Sibinj, Krmpote, Ledenice i Zagone); u sklopu svog nadahnutog sveopćeg mogućeg razvoja, koračaju samosvjesno prema svojoj boljoj i ljepšoj budućnosti. Sadržajna prošlost razložno ih motivira prema djelotvornoj sadašnjosti i budućnosti. Turizam je zacijelo najbolja i najizazovnija šansa cjelokupnog novljanskog prostora, posebice Novljanske rivijere. Još uvijek neizgrađeni reprezentativni hotel na Glavičici, ekskluzivni restoran na otočiću “San Marino” i privlačna marina u novljanskoj luci čekaju investitore i skoro je pravo čudo, što se do sada nisu pojavili investitori, bilo domaći bilo inozemni. Izgradnjom ovih kapitalnih objekata Novi bi zaista izmijenio svoj ugled i značio daleko više, nego što to znači danas, unatoč sadašnjoj brojnoj turističkoj klijenteli, što sa toliko nadahnutog htijenja inklinira Novom Vinodolskom. Odluka Hrvatskog sabora godine 1992. da se Novome vrati status općine i grada oslobađa Novi svake paternalističke brige raznih njemu nenaklonjenih lokalpatriota s bilo koje strane i pretvara ga objektivno u neprijeporno hrvatsko urbano središte i hrvatsko ljetovalište zbilja najperspektivnije budućnosti. Kulturni identitet Novog Vinodolskog, u ovom i u svakom drugom kontekstu, dragocjeni je i motivacijski instrumentarij unapređivanja općine i grada Novog Vinodolskog na svim područjima njegova budućeg razvoja.

Prof.dr. Dragomir Babić,

Fotomonografija Novi Vinodolski,

Tipograf, Rijeka 1995.

U povodu uspješnog nastupa na prvenstvu Hrvatske B klubova za kadete, mlađe kadete i opću kategoriju, što je održano u Bizovačkim toplicama plivače i plivačice primio je gradonačelnik Grada Novi Vinodolski Milivoj Vidmar, kojom prilikom je čestitao na postignutim rezultatima i uručio prigodne poklone.

Športski život grada

Športski, relativno raznoznačni život u Novom seže u prošlost Novoga, još u prva desetljeća 20. stoljeća. U Novom je veoma rano bila omiljena gimnastika, prema kojoj je ondašnja novljanska mladež gajila upravo euforijsko raspoloženje. Na raznim nastupima i sletovima Novljani su postizavali zavidne rezultate u gimnastici, u okviru Jugosokola, Hrvatskog sokola i Hrvatskog junaka. U Novom je godine 1925. utemeljen Novljanski građanski športski klub (popularno nazivan NGSK);, naravno nogometna sekcija, kada je bilo izrađeno i malo nogometno igralište, što se godine 1931. proširilo na Melu, a godine 1934/35. potpuno preuredilo i sačinilo u propisnim dimenzijama. Godine 1932. utemeljena je juniorska momčad NGŠK-a “Poskok”. Neko vrijeme, tj. pred početak Drugog svjetskog rata, postojao je u Novom i nogometni klub “Vinodol”. Poslije završetka Drugog svjetskog rata, godine 1945. utemeljen je u Novom de facto novi nogometni klub “Vinodol”, koji unatoč povremenim krizama djeluje vrlo uspješno do dana današnjega, okupljajući oko sebe sve ljubitelje nogometa u Novom. Novo nogometno igralište, poslije višegodišnjeg korištenja prostora na Dolcu ispred zgrade Osnovne škole “Ivan Mažuranić”, sačinjeno je nedavno na Krasi, čime su stvoreni potrebiti preduvjeti za daljnji uspješni rad nogometnog kluba “Vinodol”. Tijekom posljednjih desetljeća djeluju u Novom doista podosta uspješni i dobro organizirani športski klubovi košarkaša i drugih športova, kao što je u razdoblju od godine 1930. do godine 1940. bio veoma uspješan rad novljanskih vaterpolista i plivača, što su tijekom ljetnih turističkih sezona nastupali na otvorenom moru pred nekadašnjim novljanskim gradskim drvenim kupalištem, oduševljavajući pri tom brojne domaće i strane turiste ondašnje elitističke turističke klijentele jedriličarstvo se u Novom počelo razvijati još krajem 19. stoljeća, kada su se njime, isključivo za svoj osobni užitak, bavili obični domaći ljudi, Novljani na svojim barkama s najjednostavnijim jedrima. Jedriličarsko-brodarsko društvo “Burin” utemeljeno je u Novom godine 1952. obnovivši svoj rad godine 1982. pod nazivom “Jedriličarsko društvo-Yacht club “Burin” Novi Vinodolski”, koje i danas djeluje sa 30-40 aktivnih jedriličara, uglavnom mladih entuzijastičkih aktivista. Ono je dosad osvojilo više od sto pokala i raznih nagrada na regatama, od kojih su najznačajnije: državni prvaci 1989, 1988-90 i 1993, sve u klasi “krstaša” i Sportaši općine Crikvenic a godine 1987-89. Novome su pripale i dvije Plave vrpce “Vjesnika”, prva: kapetanu duge plovidbe Miljenicu Žaniću godine 1977. i druga: zajedno Lučkoj ispostavi Novi i ribarima Klenovice godine 1982. Kapetan Miljenko Žanić je i pobjednik regate “Austria cup 95”. Novi Vinodolski je na određeni način i jedan od pionira razvoja tenisa u Hrvatskom primorju, pa i na hrvatskom Jadranu. Samo relativno manjem broju ljubitelja ovog športa je poznato, da je u Novom tenis-igralište sačinjeno još godine 1926. (ispred vile “Pavelić” i “Vere”); i da su na njemu igrali ondašnji najbolji i najpopularniji tenisači Punče, Mitić i Palada, što je magnetno privlačilo i okupljalo ondašnju bogatu, pa i na određeni način snobovsku turističku klijentelu, što je bila počela masovnije navraćati u Novi.