Novosti

Katedra čakavskog sabora “Novljansko kolo” 
Novi Vinodolski, Obala Petra Krešimira IV 1a
Predsjednik Katedre: Srećko Kabalin, tel: 244-378

U tom zahvatu uređuje se plaža ispred hotela, gradi se na plaži veliki bazen s morskom vodom, a uz hotel for­miraju se tri tenis igrališta i četiri boćališta. U novoizgrađenom dijelu hotela smješten je natkriti bazen s morskom vodom, pa je time hotelski kom­pleks “Lišanj” zaokružen u veoma kvalitetnoj cjelini i ponudi. Od viška materijala, pri iskopu temelja za novi dio hotela, u predjelu luke, formira se betonska platforma, koja služi kao sunčalište domaćem sta­novništvu. Godine 1988. Novi Vinodolski obilježava 700. obljetnicu donošenja Vinodolskog zakona. Ovaj značajni jubilej, kroz 1988/89. godinu popraćen je popločenjem stare Place, uređenjem pročelja Frankopanskog kaštela, ulica stubišta i trgova u starom di­jelu grada, te izgradnjom novog trga sa stambeno-poslovnim centrom.

1993.godine naš Grad dobio je mogućnost za osnivanje Gradskog društva Crvenog križa Novi Vinodolski, što je i prihvatilo tadašnje Poglavarstvo grada. Osnivačka skupština održana je  01. kolovoza 1994.godine u Hotelu «Lišanj». Donošenjem Statuta  i registracijom društvo je počelo sa radom  15. rujna 1994. godine  i  tako zakoračilo u  desetu godišnjicu svoga rada.  Od Grada Novi Vinodolski kao osnivača  dobiva na korištenje prostor  za rad u  Vatrogasnom domu . Koncem 1998. godine Crveni križ seli se u nove prostorije na lokaciji Lokvice, gdje se i danas nalazi.

Izletišta

Izletišta. Specifičan geografski položaj Novog Vi­nodolskog pruža mogućnost posjetiteljima za dnev­ne izlete kopnom u bližu okolicu tj. povijesna mjesta i srednjovjekovne gradove Vinodola: Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik i Tribalj sa slatkovodnim jezerom, kao i šumska područja Krmpota i Breza, te bribirska šumska izletišta Lukovo i Maševo. Putničke agencije organiziraju autobusima izlete u krašku Postojnsku jamu, u Lipice zbog poznate er­gele konja “lipicanera”, u šumovita područja Gorskog kotara i izletište Bjelolasice, do otočkog arhipelaga Brijuni. Morem se priređuju izleti u susjedna mjesta: Klenovicu, Selce, Crikvenicu, a hidrogliserima i motor­nim brodovima na otok Rab, Trst i Veneciju. Karakteristična mjesta na sjevernoj obali otoka Krka: Vrbnik, Vinca, Šilo, Baška i Klimno, uz čuveno domaće vino “žlahtinu” i primorski pršut, nezaobi­lazna su izletišta, koja se ne zaboravljaju. Osebujni primorski krajolici spektralnih boja sunčevog izlaska ili zalaza, čine izlete morem posebno privlačnim i ro­mantičnim.

U ovih  posljednjih deset godina od  dobivanja pravne osobnosti  G.D.C.K. ostvarilo je zacrtani Program rada u potpunosti. Pored tradicionalnih djelatnosti  Crvenog križa kao što su dobrovoljno darivanje krvi, zajednička druženja sa darivateljima i aktivistima, služba traženja, preventivne djelatnosti prve pomoći i zdravstveno prosvjećivanje, rad s mladima, djelatnost socijalne skrbi, sabirne akcije, organiziranje kampova za mlade, promicanje i širenje ideja Pokreta Crvenog križa, međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, te zaštita ugroženih  pojedinaca i skupina, u posljednje  tri godine u C.K. uspješno radi LIKOVNA RADIONICA, uspješno se provodi PROGRAM PODIZANJA KVALITETE ŽIVOTA,  mladi i volonteri sa svojim maskama sudjeluju na karnevalu, a i prisutni su u svim događanjima u Gradu.

Kulturno nasljeđe i spomenici. Novi Vinodolski i okolica obiluju mnogobrojnim spomenicima kultur­ne epopeje daleke prošlosti. Nažalost na vjetrometi­ni osvajačkih požuda mletačkih duždeva sa zapada i turskih zulumćara s istoka, branjen neustrašivim uskočkim junacima, Novi Vinodolski nije uspio sačuvati mnoga obilježja i spomenike tih, davno proteklih, slavnih godina. Razvaline rimske utvrde “Lopsica” (Lopar);, gradi­ne Ledenice, samostana fratara pavlina, crkve Majke Božje na Ospu, rijetki su i osakaćeni svjedoci burne prošlosti grada. Stolna crkva sv. Filipa i Jakova, sagrađena prije 16. stoljeća, dobro je sačuvana, crkvica sv. Marina na istoimenom otočiću u kojoj se na kamenoj ploči bil­ježi ime rimske carice Helene, crkvica sv. Trojice sa­građena potkraj 15. stoljeća, novljanski misal i brevijari iz 15. stoljeća i danas svjedoče novljansku kulturnu prošlost. Poseban dragulj u kulturnom očenašu ovoga kra­ja, svakako je Vinodolski zakon, prvi pravni kodeks slavenskog juga, pisan glagoljicom na čakavštini, za­bilježen je i sastavljen u Novom Vinodolskom godi­ne 1288. Pored spomenutog, mnogo dragocjenosti sačuva­no je u eksponatima Gradskog muzeja i galerije, kao i u Sakralnoj muzejskoj zbirci u crkvici sv. Trojice. Živopisna ženska i muška narodna nošnja, junačke narodne pjesme, kao i svojevrstan drveni narodni instrument “sopila” sačuvani su od pamtivi­jeka u Novom, a utkani su i danas u svakodnevnicu novljanskog života. Rodna kuća braće Mažuranića podsjeća na pleja­du značajnih dostojanstvenika hrvatske i novljanske kulturne prošlosti – na “bana pučanina” i hrvatskog književnika Ivana, brata mu Antuna, znamenitog je­zikoslovca, Matiju putopisca, Vladimira-Frana, vječnog putnika, crtičara i putopisca, te mnoge dru­ge. Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. go­dine za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, svo­jim kontinuiranim radom dokazuje da je kulturna prošlost ovoga grada ostavila upečatljiv trag i na današnjim stanovnicima Novog Vinodolskog. Frankopanski kaštel sa četvrtastom kulom, dio je nekadašnjeg Novigrada, čije je zidine i kule natopio krvlju mnogi osmanlijski napadač ili venecijanski osvajač. U obnovljenom Kaštelu danas je smješteno Pogla­varstvo grada Novog Vinodolskog, Narodni muzej Novi, te Narodna čitaonica i knjižnica, utemeljena godine 1845.

U prepunoj dvorani novljanskog Doma kulture održan dvanaesti mesopusni šušur – novljansko prelo na kojem je izabran novljanski Big Bruder između više kandidata. To je tetec Ivan koji je obećao da za Novi neće učiniti ništa.
                                                                                    M. KRAJNOVIĆ ZELJAK
                                                                                    Novi list, 8.02.2005.

Graditeljstvo

Arhitekt Ignac Fischer izgradio je u Novom godine 1923. novi i prekrasni hotel “Lišanj”. U novljanskim predjelima “Lukavice” naročito, a dijelom i u “Pod sveti Mikulj” upadaju u oči svakom posjetitelju Novog na desetine vila i pansiona, što u stilu historicizma i secesije u parkovima obraslim mediteranskim zelenilom oplemenjuju, inače od prirode toliko prekrasan i fascinantan, novljanski pejzaž. To dakako na svoj način vrijedi i za brojne nastambe najrazličitijih određenja, posebno kojekakve vikendice, dopadljive i neukusne, što su na prostoru Novog Vinodolskog izgrađene poslije završetka Drugog svjetskog rata, a što su toliko zamjetljive po svojim arhitektonskim rješenjima, istina nerijetko u funkciji nekakvog agresivnog i krajnje pragmatičnog funkcionalizma. U najnovije pak vrijeme, pred nekoliko godina, izgrađen je u Novom u središtu grada Opskrbni centar prema projektu arhitekta Darka Turata (1935);, što privlači osobitu pažnju svojom oduhovljenom i najneposrednijom funkcionalnošću i svrstava Novi Vinodolski među one primorske gradove što uspješno njeguju kult spretne sinteze zavičajnog i funkcionalnog, što je jako važno i zahtjevno u vremenima tolikih arhitektonskih neukusa, pa i najbukvalnijih arhitektonskih promašaja. Nova autobusna postaja u Novom, također prema projektu arhitekta Darka Turata značajan je doprinos funkcionalizaciji središnjeg novljanskog prostora, što je bitno za jedan grad poput Novog Vinodolskog, koji je poslije gubitka statusa općine od godine 1962. bio objektivno veoma nazadovao na planu infrastrukturne dimenzije.