24. siječnja 2005.

RK Vinodol danas

Svrha je RK VINODOL-a kao sportske neprofitne organizacije okupiti veći broj mladih i djece u najranijoj dobi, osigurati im preduvjete za bavljenje rukometom, […]

Svrha je RK VINODOL-a kao sportske neprofitne organizacije okupiti veći broj mladih i djece u najranijoj dobi, osigurati im preduvjete za bavljenje rukometom, te ih na taj način udaljiti od negativnih trendova i utjecaja modernog društva. Bavljenje sportom te općenito bilo kojom tjelesnom aktivnošću u ranoj životnoj dobi predstavlja preduvjet za zdraviji i kvalitetniji način življenja.

Još ranije tj. 3. studenoga 1945. godine, u Novom je formiran Inicijativni odbor za obnovu turizma, koji preuzima funkciju prijeratnog Turističkog odbora, pa je već u prvoj poratnoj godini 1946. u Novom boravilo 2.761 posjetitelj, a ostvare­no je ukupno 43.757 noćenja. Treba zabilježiti da su 1946. godine zabilježena samo 22 posjetitelja iz ino­zemstva. Slijedi veoma plodno razdoblje u kojem su evidentni veoma značajni pomaci u komunalnoj in­frastrukturi i proširenju smještajnog i kuhinjsko-restaurantskog kapaciteta u mjestu, kao i kapitalni objekti na širem području Regije, koji su omogućili da se turističko-hotelijersko gospodarstvo ovog područja, pa i Novog Vinodolskog, ponovno nađe na li­sti kvalitetnih rivijera u emitivnim turističkim po­dručjima Europe i gotovo cijelog svijeta. Prostor i namjena teksta ne dozvoljava da se opširno elaborira ove značajne pomake, stoga ću ih samo kronološkim redom nabrojiti, da se ne zaborave. U travnju mjesecu 1948. godine Općina Novi Vi­nodolski donosi odluku o osnivanju “Lišanj”, mje­snog ugostiteljskog poduzeća Novi Vinodolski (nukleus današnjeg Hotelsko-turističkog poduzeća “Novi”);, a 1. siječnja 1949. godine osniva se i “Ivanj”, mjesno privredno poduzeće (za komunalnu djelat­nost);. Godine 1950. počinje gradnja novog kupališta, ispred hotela “Lišanj”, na mjestu gdje je nekada bilo drveno kupalište na kamenim stupovima. Godine 1953. osniva se Turističko društvo Novi Vinodolski. Godine 1955. gradi se u mjestu benzinska crpka “INA”, a na obali zv. “Pod sv. Mikulj” nastavlja se, prije Drugog svjetskog rata započeta, gradnja ljetni­kovca, odnosno vikend kuća. Na predjelu “Zagori”, a prema zahtjevima turista, formira se kamp, dok se godine 1962. u susjednom mjestu Povile počinje gra­diti turističko naselje, da bi se već godine 1963. proširio postojeći kamp u Zagori. Pokraj hotela “Lišanj” godine 1964. izgrađen je hotel “Horizont”, kao depandansa hotela “Lišanj”, a iste godine položena je kanalizacijska mreža na potezu od Place do lukobrana, sa ispustom u more. Godine 1965. gradi se nova zgrada pošte, kao i autobusna stanica, dok godine 1966/67. Turističko društvo gradi svoju poslovnu zgradu. Iste godine Tu­rističko naselje “Zagori” gradi paviljone za smještaj turista i poboljšava svoju ponudu gradnjom kupa­lišnog prostora sa dječjim bazenom. Da bi animirao potencijalnu klijentelu, Turističku društvo snima film s radnim naslovom “Rujan u Novom Vinodol­skom”. Turističko naselje “Zagori” u 1968. godini po­novno dograđuje i povećava smještajni kapaciteta, a u predjelu luke u Novom, HPT “Lišanj” 1969. godine gradi ljetnu terasu uz bivši hotel “Klek”. Radi potre­ba stanovništva i sve većeg uključivanja vlasnika pri­vatnih smještajnih kapaciteta u turističku ponudu mjesta, gradi se glavni kanalizacijski kolektor na dio­nici “Mel” – “Lukobran” godine 1970. Na visoravni otoka Krka, iste godine izgrađena je zračna luka, izgradnja koje je još tješnje povezala Regiju Rijeke s ostalim emitivnim destinacijama. Po­vezivanje zračne luke s kopnom vrši se trajektnim vezama, no izgradnjom mosta Krk – kopno godine 1980. otklanja se nedostatak trajektnih veza, pa se zračna luka autobusnim linijama povezuje s turi­stičkom rivijerom Hrvatskog primorja, a time i Novog Vinodolskog. Godine 1974. Novi dobiva auto­matsku telefonsku centralu. Od 1973. do 1976. godi­ne rekonstruiraju se nogostupi, poboljšava se javna rasvjeta i asfaltiraju se prometnice prema naseljima planinskog zaleđa Novog Vinodolskog. Da bi se za­dovoljilo potrebe sve brojnijih nautičkih turista, u luci se gradi benzinska crpka tipa “Marina” s dizalom za plovila.

24. siječnja 2005.

Planinarsko društvo “RUJNIK”

Planinarsko društvo “RUJNIK” Donji Zagon 15, 51251 Ledenice Predsjednik: Željko Čolakovac

Planinarsko društvo “RUJNIK”

Donji Zagon 15, 51251 Ledenice

Predsjednik: Željko Čolakovac

Godine 1990. iz socijalističke Jugoslavije, uz osta­le države, izdvaja se Država Hrvatska, kao samostal­na, demokratska i nezavisna. Stanovnici Novog Vinodolskog ocjenjuju ovaj povijesni događaj povol­jnim i traže od Državnog Sabora Republike Hrvat­ske, da Novom Vinodolskom, nakon 30 godina vrati samostalnu općinu, a mjestu vrati naziv grada, što je Sabor i učinio 28. XII. 1992. godine. Nažalost, na izdvajanje iz Jugoslavije i osamostal­jenje Republike Hrvatske, udružena Srbija i Crna Gora, odgovorile su teškom agresijom na hrvatske teritorije, uništavajući sela i gradove, protjerujući domicilno stanovništvo, pa je Republika Hrvatska bila prisiljena organizirati obrambeni, domovinski rat, a agresija je prouzrokovala katastrofalne poslje­dice u tragedijama hrvatskog pučanstva i uništavan­ju materijalnih dobara. Posljedice ratnih zbivanja osjetio je i turizam, o čemu najizraženije svjedoče statistički podaci turi­stičkog gospodarstva Novog Vinodolskog. U periodu iza Drugog svjetskog rata, najuspješnija poslovna turistička godina bila je 1988. godina, u kojoj su 94.582 posjetitelja (33.056 domaćih i 61.526 inozem­nih); ostvarila 631.492 noćenja (223.031 domaće i 408.461 inozemno);. Početna godina agresije na Hrvatsku tj. 1991. godina bilježi samo 66.199 noćenja sa 10.798 posjetitelja, no već rezultati 1994. godine pokazuju da se turistička kretanja ponovno usmjeravaju na hrvatski Jadran, jer su u Novom Vi­nodolskom 56.643 posjetitelja, od kojih je 40.562 iz inozemstva, ostvarilo ukupno 283.171 noćenje, od čega su inozemni posjetitelji ostvarili čak 202.810 noćenja, što ulijeva nadu da će, smirivanje ratnih i političkih nemira, ponovno oživjeti naša priobalna kupališna i turistička mjesta, pa prema tome i naš grad Novi Vinodolski.

24. siječnja 2005.

Športsko-ribolovni klub “Liganj”

Športsko-ribolovni klub “Liganj” Novi Vinodolski, Obala Petra Krešimira IV 1a Predsjednik: Srećko Kabalin, tel: 244-378

Športsko-ribolovni klub “Liganj”

Novi Vinodolski, Obala Petra Krešimira IV 1a

Predsjednik: Srećko Kabalin, tel: 244-378

U 1995. godini, za ljetnu turističku sezonu, Novi Vinodolski nudi veoma kvalitetnu turističku ponu­du u svojim hotelsko-turističkim sadržajima. Hotelski kompleks “Lišanj” – B kategorije – tj. ho­teli “Lišanj”, “Horizont” i “San Marino” nude 240 komfornih soba sa TWC i telefonom, prostranu plažu s bazenom s morskom vodom, športski centar sa šest tenis igrališta, terene za mini-golf, rukomet, košarku, odbojku, četverostaznu automatsku kugla­nu i boćalište, bazen s morskom vodom u glavnom objektu, saunu i sve popratne medicinske usluge za aktivni odmor. U hotelskom kompleksu nude se usluge za zadovoljavanje svih osobnih potreba po­sjetitelja, koje uvjetuje “B” kategorija. Kompleks je smješten u zelenilu na morskoj obali, s vlastitim ku­palištem i prostranim okolišem. Hotelski kompleks “Zagori” – “B” kategorije – s istoimenim autokampom, djelić je prirodnog raja na zapadnom dijelu Novljanske rivijere, koji se je prilju­bio sa visokim zelenilom na samu, bogomdanu, eko­lošku čistu obalu. U devet paviljona i 26 obiteljskih vila – sa sveukupnim smještajnim kapacitetom od 337 dvokrevetnih soba u paviljonima i 1.500 smještajnih jedinica u autokampu, kompleks “Zago­ri” čini zaseban turistički grad. Bazen s morskom vodom, kao i bazen za djecu s morskim pijeskom na kamenom popločenoj plaži, te bazen s morskom vodom u glavnom objektu, uz saunu i masažu pod stručnim nadzorom fiziotera­peuta, pruža mogućnost sveobuhvatne rekreacije. Sunčalište s toboganom, kupalište u kamenitim i prirodnim šljunčanim uvalicama, kao i ponudom rekvizita za rekreaciju na moru, ispunjava razno­vrsne potrebe posjetitelja, jer je čitava morska obala, na koju se prislanja naselje i kamp, zapravo kupa­lišna zona, koja služi isključivo potrebama posjeti­telja kompleksa “Zagori”. Športski centar i kuglana, mini golf, boćalište, te­nis tereni i stolni tenis u potpunosti zadovoljavaju kopnenu rekreaciju posjetitelja. Pored hotelsko-ugostiteljskih usluga, hotelski kompleks “Zagori” pobrinuo se je, da dodatnim sadržajima udovolji svim osobnim potrebama svojih posjetitelja, kroz servise, trgovine i ostale uslužne radnje.

24. siječnja 2005.

Jedriličarski klub “BURIN” danas

Jedriličarski klub-yacht club “BURIN” Novi Vinodolski,Obala Kneza Branimira 3 Tel/fax 051 244 345 Povile-Klenovica

Jedriličarski klub-yacht club “BURIN”

Novi Vinodolski,Obala Kneza Branimira 3

Tel/fax 051 244 345

Povile-Klenovica

Povile – turističko naselje i autokamp. Jugoi­stočno od Novog Vinodolskog, udaljeno 2 km, uz Ja­dransku turističku cestu, u slikovitoj i šljunčanoj uvali, smjestilo se je turističko mjesto Povile. Istoi­meno turističko naselje II. kategorije, u bungalovima i paviljonima može dnevno ugostiti oko 200 posjeti­telja, dok autokampovi mogu prihvatiti oko 500 tu­rista, ,i privatne vile i kuće nude oko 150 smještajnih jedinica. Ugostiteljsku ponudu dopunjuju privatne gostio­nice i restauranti, a za opskrbu živežnim namirnica­ma i ostalim potrepštinama brinu trgovačke prodavaonice. Mjesto je komunalno opremljeno. Mediteranska klima, uređeno sunčalište i kupa­lište, čisto i mirno more, lučica za privez plovila, dopunjuju turističku ponudu Hotelsko-turističkog poduzeća d.d. “Novi” i čine boravak ugodnijim.

Klenovica – ribarsko i turističko mjesto. 9 kilome­tara južnije od Novog Vinodolskog, prema susjed­nom gradu Senju, na morskoj obali prileglo je nekadašnje ribarsko naselje, danas turističko mjesto Klenovica, koje je u svojoj turističkoj ponudi ipak sačuvalo ribarsku tradiciju. Hotel vila “Lostura”, autokamp “Zidinice” te pri­vatne vile i kuće mogu dnevno prihvatiti oko 3.700 posjetitelja. Okosnicu turističke ponude Klenovice čini Ugostiteljsko poduzeće “Risnjak” d.d. Rijeka. Klenovica je asfaltnom cestom povezana jadran­skom turističkom cestom, kao i šumovitim zaleđem i izletištima Krmpota, a šetalištem uz more poveza­na je sa susjednom Smokvicom. Klenovica je komu­nalno dobro opremljena, a trgovačke radnje brinu o snabdijevanju. Klenovica ima skrovitu luku s vezovima za plovi­la, organiziranu zdravstvenu službu, uključena je u automatsku telefonsku mrežu, električnu i vodovod­nu mrežu i druge komunalne uređaje i službe. Gradnjom novih stambenih naselja i prometnica, Klenovica prerasta u veće turističko naselje, a primoštenjem otočića kopnu, poboljšan je tok morskih struja i znatno izmijenjen image mjesta.

Srećko Kabalin, Fotomonografija Novi Vinodolski, Tipograf, Rijeka 1995.

Skip to content