Novosti

U prioritete čije je rješavanje nužno za mjesto Povile ubrajaju se: izgradnja mrtvačnice na groblju, donošenje detaljnog plana za potrebe rješavanja prostora boćališta i društvenih prostorija, uređenje svih ulica u mjestu, učinkovitija i bolja priprema turističke sezone, te rješavanje problema kanalizacije na plaži «Puntica»

ATRIJ MUZEJAI PRIZEMLJE – ULAZ:

GOLGOTA

rad hrvatskog slikara JOSIPA KLJAKOVIĆA

Josip Kljaković rođen je 1889.g.u Solinu kraj Splita . Proslavio se slikama religioznog sadržaja. slikao je freske u crkvi Sv. Marka u gornjem gradu u Zagrebu . Imao je organizirane izložbe svojih slika skoro u svim zemljama Europe i u SAD-u.

PROVALA TURAKA U NOVI

Slika, rad Novljanina Potočnjak, Vladimira, predstavlja u slobodnoj umjetničkoj interpretaciji provalu Turaka u grad Novi, koja je izvršena u 2 sata iza pola noći 22.08.1527.g. Tom prilikom Turci su masakrirali stanovništvo, zapalili grad i prisilno odveli u ropstvo mnogo ljudi. Modruški biskup koji je stolovao u Novom , uspio je pobjeći u Vrbnik, na otoku Krku. Narodna legenda kaže ,da su Turci tom zgodom oteli najljepšu djevojku iz Novog, mladu Dobricu, koja se kasnije javila kući u Novi iz turskog harema jednog carigradskog paše porukom da je živa i zdrava.

NAPAD MLEČANA NA NOVI

Slika Potočnjak, Vladimira predstavlja napad mletačke flote na Novi u zoru 27.08.1615.g.na čelu sa admiralom Marcantonio Vernierom. Mletačka je mornarica iskoristila odsutnost iz grada glavnine hrv. vojske kneza Nikole Frankopana, koji se s vojskom uputio u unutrašnjost, u Liku, protiv Turaka, tako da je posada Novoga ostala oslabljena. Mletački je napad, koji je iznenadio posadu Novoga, izvršen je sa 6 galija i 36 manjih ratnih brodova. Probijeni su gradski obrambeni zidovi i provaljeno je u grad, koji je opljačkan i opustošen. Djeca su bacana u vatre, a odrasli, zajedno s popovima, uhvaćeni u crkvama pred oltarima ubijani i klani. U predvečerje istog dana, kada je komanda mletačke vojske obaviještena o brzom povratku hrvatske vojske kneza Frankopana, Mlečani su se povukli na brodove i pobjegli.

Samo za ilustraciju vandalizma počinjenog u Novom, dovoljno je istaknuti, da je čitava Zapadna Europa o tome bila obaviještena , pa čak i francuski kralj Ljudevit XIII.

Grad Novi bio je napadan od Mlečana i ranijih godina i to 1598.g. kada je mletačka flota, pod zapovjedništvom admirala Ivana Bemboa progoneći uskočke brodove u kanalu, koji su se sklonili u Novi, izvršila napad na Novi. Tom prilikom su porušili tvrđavu Lopar.

I 1613.g. bio je Novi pozornica bitke sa Mlečanima.

U atriju Muzeja smješten je i GLASOVIR.

Pripadao je porodici bana Ivana Mažuranića, a izrađen je 1827.g.u K.K. HOF-PIANO FORTE FABRIKANT IN WIEN.

Prva restauracija je bila 1898.g., druga 1908.g. ( kada su promijenjene samo četiri strune );, posljednja, treća, bila je u srpnju 1999.g.,a izvršio ju je gospodin Erich Göth , iz Češke, sa svim starim dijelovima.

KAPITELI CRKVICE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

koja se nalazila uz samostan fratara pavlinaca u sadašnjem gradskom groblju pored luke.

DETALJ FOTOGRAFIJE , PANORAME NOVOG iz 1878.g.

Prikazana je crkvica B.D. Marije na Ospi, koju je podigao knez Martin Frankopan i poklonio je pavlinima.

(Pavlinski red ukinut je dekretom cara Josipa II, 1786.g. Pavlini napuštaju Novi);

1917.g. crkvica se urušila.

FRANKOPANSKI GRB

prvotno uzidan iznad ulaza u crkvicu.

KAMENI KOMAD SA USKOČKOM GLAVOM

kameni komad gornjeg dijela luka vratiju jedne kuće, s uskočkom glavom , jednostavno isklesan, sa kalapkom (kapom); Rupa na kalapku bila je namijenjena za perjanicu koja se naknadno izgubila.

TOP MUŽAR

služio je za obranu grada.

Na području Mjesnog odbora Ledenice predlaže se izvršiti ulaganja u smislu revitalizacije Gradine, obnove zgrade Doma kulture i prenamjena prostorija bivše ambulante, asfaltiranje ceste na Velesu, sanacija krovišta Doma kulture u Bateru i nastavak investiranja u opskrbu Batera vodom.

Kulturni identitet Kulturna povijest Novog Vinodolskog izuzetno je bogata kulturnim spomenicima svjetovnog i crkvenog karaktera. Novi je stoljećima bio žarište hrvatske glagoljaške pismenosti i književnosti. U Novom se pronašlo pravo bogatstvo glagoljskih knjiga i drugih različitih zapisa: “Vinodolski zakon” iz 1288., “Prvi novljanski brevijar iz 1494., “Novljanski misal” iz 1474., “Drugi novljanski brevijar” iz 1495. i “Vinodolski zbornik” iz 15. stoljeća. Baš ta spoznaja Novljana da su baštinici slavne tradicije i junačke prošlosti izazvala je u njima prkos i nepokornost koja je rezultirala stvaranjem čvrstog nacionalnog i kulturnog identiteta.

Petak, 6.05.2005 započeo je Moto susret u Novom Vinodolskom u organizaciji novljanskog moto kluba “Jahači Vinodolskog zakona”. Nakon okupljanja i smještaja sudionika susreta bikeri su prošli gradom, a zatim su nastavili zabavom uz prigodnu glazbu. U subotu, 7.05. održan je obalni relly i velika promenada gradom. Dan je završio zabavom u luci.

Utemeljenje Narodne čitaonice Samo utemeljenje Narodne čitaonice dogodilo se u kući uglednog trgovca Lovre Sriće, a utemeljitelj je bio kanonički namjesnik stolne crkve modruške ili krbavske Josip Mažuranić (1811 – 1879); koji je bio izabran za prvog predsjednika Narodne čitaonice. 27.ožujka iste godine donijet je i statut čitaonice, tzv. “Ustav” koji precizira osnovnu namjenu i najkonkretnije zadatke: “Sverha narodne čitaone u Novom biti hoće pravo izobraženje i uzderžanje starih dobrih običajih, kao takoje poboljšanje poljskog težanja i ostale radinosti. U ovo društvo pristupiti može svaki on višega ali nižega stališa. Bio on prosti ali izobraženi, samo da je drugač dobroga i poštenoga deržanja.”

Teniski spektakl Senior Tour treći puta dolazi u Hrvatsku. Nakon Zagreba 1998. i 1999. godine, u Novom Vinodolskom će se od 15. do 18. lipnja održati treći Croatian Classic. Glavna zvijezda turnira bit će Goran Ivanišević, a svoj dolazak su potvrdila još tri velikana bijelog sporta: John McEnroe, Boris Becker i Thomas Muster. Turnir će se igrati na novim teniskim terenima Novi Resorta, odnosno u bivšem turističkom naselju »Zagori«. Osam igrača bit će podijeljeno u dvije skupine, a pobjednici skupina igrat će u finalu. Na oba dosadašnja izdanja Croatian Classicsa slavio je McEnroe. VODIČ kroz Narodni muzej Novi Vinodolski

NOVI VINODOLSKI

Gradić od oko 4000 stanovnika, nalazi se na jugoistočnom kraju Vinodola, doline koja se pruža od mjesta Križišća, na sjeverozapadu, do Novog Vinodolskog na jugoistoku.

U toku svoje duge povijesti Novi Vinodolski je nekoliko puta mijenjao svoje ime: Novigrad, Novi, Novi u Vinodolu, Novi Vinodol sada Novi Vinodolski.

Jezgro sadašnjeg mjesta stvoreno je u srednjem vijeku u neposrednoj blizini antičkih naselja, koja su zbog strateške važnosti tog položaja u antičkom i srednjem vijeku, u dugom vremenskom periodu imala karakter utvrđenih gradova, zbog čega je i srednjovjekovni grad Novi Vinodolski bio utvrđeni grad.

Na području današnjeg novog Vinodolskog obitavala su ilirska plemena JAPODI i LIBURNI, a kasnije i Rimljani. Naime, još za vrijeme Japoda izgrađene su na ovdašnjem području Hrvatskog primorja gradine: LOPSICA ( na teritoriju današnjeg Novog); , SENIA (Senj);, VOLCERA ( Bakar); i TERSATICA (Trsat sada Sušak , dio Rijeke);.

Prilikom provale KELTA u Liku u 4. st. prije Krista Liburni to koriste i provaljuju u Područje Podvelebita i Kvarnera i zauzimaju ih, a potiskuju Japode prema unutrašnjosti.

Iako nema pisanih dokaza o grčkim naseobinama u Novom, ima nekih toponima koji na to ukazuju.

Godine 395. poslije smrti rimskog cara Teodizija, sav ovaj kraj, zajedno sa Vinodolom, bio je uključen u Istočno rimsko carstvo.

Rimljani su 128.g. nakon Krista nakon što su podjarmili ilirska plemena Liburne, uključili njihove teritorije u rimsku provinciju zvanu «Liburnija».

U 7. st. car Heraklo je pozvao Slavene Hrvate da dođu na Balkanski poluotok i oni su došli iz centralne Europe (iza Karpata); i stigli do obala Jadrana (od 600. do 615. u Vinodolu);

Godine 799. franački car Karlo Veliki izvršio je napad na teritoriju Vinodola s ciljem da je osvoji, ali njegovu vojsku, sastavljenu od furlanskih odreda, na čelu s knezom Erikom, su porazili Slaveni u Vinodolu, Između Bribira i Grižana.

Stanovnici Vinodola, navodno su porazili i mongolske horde na Grobničkom polju godine 1242., kada se hrvatsko-ugarski kralj, bježeći pred njima , sklonio na otok Rab.

Prema već poznatim podacima, ime Novog Vinodolskog se spominje, barem prema sadašnjem saznanju , po prvi puta godine1163. u dokumentu ugarsko-hrvatskog kralja Stjepana III, kojim on splitskom nadbiskupu potvrđuje nadležnost (jurisdikciju); nad svim biskupijama u Dalmaciji, kao i na svim župama, a koju su nadležnost imali njegovi splitski nadbiskupi, posebno za Krbavu, Bužane, Plase , Vinodol, Modruš, Novigrad (Novi Vinodolski);.

Novi V. se spominje još 1185.god. za vrijeme zasjedanja Splitskog sinoda, kada se govori o nadležnosti Krbavske biskupije, koja je obuhvaćala područja: Vinodol, Bužane, Novigrad (sada Novi V. );,Drežnik, Plase i Modruš.

Iz ovog proizlazi da Novi, odnosno Novigrad, mora da je još starijeg porijekla, budući da , pored već ranije ovdje smještenih ilirskih, rimskih i eventualnih grčkih naselja, dolaskom u ove krajeve hrvatskih plemena, ovi su bez sumnje osnovali na području Novoga neko jezgro svog naselja.

Na osnovu do sada pronađenih iskopina , a i prema narodnom kazivanju, rašireno je mišljenje, da su u malom polju, ispod brda Osap, na kome se sada nalazi jedan dio mjesta Novi Vinodolski, prve grupe Slavena, koje su ovdje stigle, osnovale u ranom srednjem vijeku primitivno naselje s kućama sojenicama karakterističnim za slavenski živalj. Prema narodnom kazivanju proizlazi da je tamo postojao tzv. ŽUPANJIĆ GRAD, središte jednog slavenskog plemena. Vremenom je to naselje palo u zaborav, međutim postoji pretpostavka da je poslije preseljenja stanovnika iz naselja sojenica na sadašnji položaj, novo mjesto- naselje dobilo ime Novigrad.

U okviru srednjovjekovnog grada nalazi se crkva Sv. Filipa i jalova, sagrađena u 13. i 14. st. u romanskom stilu. U crkvi je pokopan biskup Krištafor (umro 1517.g.);, koji je zajedno sa svojim klerom 1493.g. poslije Krbavske bitke pobjegao iz Modruša, da bi izbjegao turskoj pogibelji i sklonio se u Novi. od tada pa do 1567.g. Novi je bio sjedištem Modruške ili Krbavske biskupije, ali zato u Novom ostaje biskupski vikar, koji u sedivakanciji upravlja Modruško-senjskom biskupijom sa sjedištem u Novom.

Godine 1650. počinju se u Novom voditi matične knjige.

VINODOLSKI ZAKON

je najstariji povijesno pravni dokument – zakonski tekst pisan starim hrvatskim jezikom i glagoljicom. On je najstariji zakonski spomenik slavenskog juga; od njega je starija samo Ruska pravda.

Donesen je 6. siječnja 1288.g. , kada su se u Novom Vinodolskom tada Novom Gradu sakupili izabrani predstavnici vinodolskih gradova slobodnih vinodolskih općina : Novog Grada, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina , Bakra, Trsata i Grobnika, da pred osobom kneza Leonarda-predstavnika novih feudalnih gospodara Vinodola potvrde «jednodušni pristanak uz opći dogovor svih općina vinodolskih o zakonima koji će se niže zapisati, odnosno koje su doznali od svojih starijih.

Tekst Vinodolskog zakona svjedoči da nije donesen nametnutom voljom ( samovoljom); feudalca, ali očito je sastavljen željom i odredbom istog: to je akt kojim se knezovi krčki učvršćuju u Vinodolu.

Vinodolski zakon svjedoči o samosvojnom pravu Slavena u dubokom srednjem vijeku, različitom od rimskog. Interesantne su odredbe Vinodolskog zakona obzirom na kazneno pravo i dokazni postupak, znatan broj članova koji obrađuje obavezno pravo dokazuje čvrstu organizaciju vinodolskih općina.

Vinodolski zakon sačinjen je u devet izvoda, po jedan za svaki grad Vinodola. Sačuvan je jedan izvod prijepisa Vinodolskog zakona, iz 16. stoljeća koji potječe iz arhive modruškog kaptola, iz Novog Vinodolskog

Pisan je glagoljicom (pismom koje se stoljećima upotrebljavalo u ovim krajevima);.

Na šest ploča predstavljeni su faksimili karakterističnih stranica prijepisa vinodolskog zakona

U Gradskoj vijećnici nalazi se slika u ulju rad Vladimira Potočnjaka naslikana 1957.g., koja prikazuje čin potpisivanja Vinodolskog zakona. Na slici su predstavnici Vinodolskih gardova zajedno s knezom Leonardom Frankopanom u sali kaštela.

U vitrinama su neki od radova vezani uz Vinodolski zakon.