Novosti

U Novom listu od 21.siječnja 2005. objavljena je Javna rasprava o prijedlogu Detaljnog plana uređenja “Turističkog naselja Zagori”
Javna rasprava provodi se u trajanju od 30 dana, odnosno od 31. siječnja do zaključno 1. ožujka 2005. godine.
Javno izlaganje Prijedloga detaljnog plana uređenja “Turističkog naselja Zagori” održano je u Gradskoj vijećnici Grada Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski dana  15.2.2005. (utorak) u 12,00 sati.  Gradonačelnik Novog Vinodolskog Milivoj Vidmari predsjednik Gradskog vijeća Josip Čulinović priredili su u povodu blagdana Svih Svetih prijem za obitelji poginulih branitelja sa područja Grada Novog Vinodolskog te se kraće vrijeme zadržali u razgovoru s njima.
Nakon prijema, kojemu su bili nazočni i predstavnici braniteljskihudruga dragovoljaca, veterana, invalida Domovinskog rata i Ureda za obranu Crikvenica, te klenovarski župnik velečasni Stjepan Brlečić, položeno je cvijeće i zapaljene svijeće u spomen na poginule ispred spomen-ploča u holu Gradske uprave i na grobovima poginulih branitelja u Novom Vinodoskom, Povilama, Ledenicama, Krmpotama i Krivom Putu.

1993.godine naš Grad dobio je mogućnost za osnivanje Gradskog društva Crvenog križa Novi Vinodolski, što je i prihvatilo tadašnje Poglavarstvo grada. Osnivačka skupština održana je  01. kolovoza 1994.godine u Hotelu «Lišanj». Donošenjem Statuta  i registracijom društvo je počelo sa radom  15. rujna 1994. godine  i  tako zakoračilo u  desetu godišnjicu svoga rada.  Od Grada Novi Vinodolski kao osnivača  dobiva na korištenje prostor  za rad u  Vatrogasnom domu . Koncem 1998. godine Crveni križ seli se u nove prostorije na lokaciji Lokvice, gdje se i danas nalazi.

Izletišta

Izletišta. Specifičan geografski položaj Novog Vi­nodolskog pruža mogućnost posjetiteljima za dnev­ne izlete kopnom u bližu okolicu tj. povijesna mjesta i srednjovjekovne gradove Vinodola: Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik i Tribalj sa slatkovodnim jezerom, kao i šumska područja Krmpota i Breza, te bribirska šumska izletišta Lukovo i Maševo. Putničke agencije organiziraju autobusima izlete u krašku Postojnsku jamu, u Lipice zbog poznate er­gele konja “lipicanera”, u šumovita područja Gorskog kotara i izletište Bjelolasice, do otočkog arhipelaga Brijuni. Morem se priređuju izleti u susjedna mjesta: Klenovicu, Selce, Crikvenicu, a hidrogliserima i motor­nim brodovima na otok Rab, Trst i Veneciju. Karakteristična mjesta na sjevernoj obali otoka Krka: Vrbnik, Vinca, Šilo, Baška i Klimno, uz čuveno domaće vino “žlahtinu” i primorski pršut, nezaobi­lazna su izletišta, koja se ne zaboravljaju. Osebujni primorski krajolici spektralnih boja sunčevog izlaska ili zalaza, čine izlete morem posebno privlačnim i ro­mantičnim.

U ovih  posljednjih deset godina od  dobivanja pravne osobnosti  G.D.C.K. ostvarilo je zacrtani Program rada u potpunosti. Pored tradicionalnih djelatnosti  Crvenog križa kao što su dobrovoljno darivanje krvi, zajednička druženja sa darivateljima i aktivistima, služba traženja, preventivne djelatnosti prve pomoći i zdravstveno prosvjećivanje, rad s mladima, djelatnost socijalne skrbi, sabirne akcije, organiziranje kampova za mlade, promicanje i širenje ideja Pokreta Crvenog križa, međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, te zaštita ugroženih  pojedinaca i skupina, u posljednje  tri godine u C.K. uspješno radi LIKOVNA RADIONICA, uspješno se provodi PROGRAM PODIZANJA KVALITETE ŽIVOTA,  mladi i volonteri sa svojim maskama sudjeluju na karnevalu, a i prisutni su u svim događanjima u Gradu.

Kulturno nasljeđe i spomenici. Novi Vinodolski i okolica obiluju mnogobrojnim spomenicima kultur­ne epopeje daleke prošlosti. Nažalost na vjetrometi­ni osvajačkih požuda mletačkih duždeva sa zapada i turskih zulumćara s istoka, branjen neustrašivim uskočkim junacima, Novi Vinodolski nije uspio sačuvati mnoga obilježja i spomenike tih, davno proteklih, slavnih godina. Razvaline rimske utvrde “Lopsica” (Lopar);, gradi­ne Ledenice, samostana fratara pavlina, crkve Majke Božje na Ospu, rijetki su i osakaćeni svjedoci burne prošlosti grada. Stolna crkva sv. Filipa i Jakova, sagrađena prije 16. stoljeća, dobro je sačuvana, crkvica sv. Marina na istoimenom otočiću u kojoj se na kamenoj ploči bil­ježi ime rimske carice Helene, crkvica sv. Trojice sa­građena potkraj 15. stoljeća, novljanski misal i brevijari iz 15. stoljeća i danas svjedoče novljansku kulturnu prošlost. Poseban dragulj u kulturnom očenašu ovoga kra­ja, svakako je Vinodolski zakon, prvi pravni kodeks slavenskog juga, pisan glagoljicom na čakavštini, za­bilježen je i sastavljen u Novom Vinodolskom godi­ne 1288. Pored spomenutog, mnogo dragocjenosti sačuva­no je u eksponatima Gradskog muzeja i galerije, kao i u Sakralnoj muzejskoj zbirci u crkvici sv. Trojice. Živopisna ženska i muška narodna nošnja, junačke narodne pjesme, kao i svojevrstan drveni narodni instrument “sopila” sačuvani su od pamtivi­jeka u Novom, a utkani su i danas u svakodnevnicu novljanskog života. Rodna kuća braće Mažuranića podsjeća na pleja­du značajnih dostojanstvenika hrvatske i novljanske kulturne prošlosti – na “bana pučanina” i hrvatskog književnika Ivana, brata mu Antuna, znamenitog je­zikoslovca, Matiju putopisca, Vladimira-Frana, vječnog putnika, crtičara i putopisca, te mnoge dru­ge. Narodna čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. go­dine za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, svo­jim kontinuiranim radom dokazuje da je kulturna prošlost ovoga grada ostavila upečatljiv trag i na današnjim stanovnicima Novog Vinodolskog. Frankopanski kaštel sa četvrtastom kulom, dio je nekadašnjeg Novigrada, čije je zidine i kule natopio krvlju mnogi osmanlijski napadač ili venecijanski osvajač. U obnovljenom Kaštelu danas je smješteno Pogla­varstvo grada Novog Vinodolskog, Narodni muzej Novi, te Narodna čitaonica i knjižnica, utemeljena godine 1845.

Gradsko društvo Crvenog križa Novi Vinodolski

Lokvica 2, 51250 Novi Vinodolski

Ravnatelj: Vesna Đujić
tel: 051/ 245-622

Turistička budućnost grada Novog Vinodolskog. Analiza 117. godišnje turističke djelatnosti u Novom Vinodolskom pokazuje da je bilo uspješnih i manje uspješnih razdoblja u tom periodu. Uz svu upornost i nastojanje, počeci nisu dali zadovoljavajuće rezul­tate u razvojnom smislu, ali je ipak spoznaja o kori­snosti turističkog gospodarstva zaokupila poslovne i dalekovidnije građane, koji su počeli ulagati vlastiti kapital u objekte za prihvat i smještaj tada još malo­brojnih posjetitelja, čime su utrli put gradskom usmjerenju prema turističkom gospodarstvu. Drugo razdoblje od 1920. do 1941. godine bilježi značajno povećanje turističkog prometa, iako je u to vrijeme grad raspolagao sa svega 745 kreveta za dnevni smještaj turista. U tom razdoblju, dogradnjom hotela “Lišanj” povećava se smještajni kapaci­tet, gradi se novi hotel “Klek” u predjelu gradske luke, uređuju se parkovi i zelene površine, gradi se novo kupalište i pješčana plaža s kabinama i skakaonica ispred kupališta. Od 60. godine 20. stoljeća Novi Vinodolski bilježi opsežan i kvalitetan turističko-hotelijerski razvitak, tako da danas raspolaže sa 12.500 registriranih smještajnih jedinica u hotelima, turističkim naselji­ma, autokampovima, odmaralištima i dječjim ljeto­valištima, u privatnim vilama i komfornim kućama. Da li je postignuto i učinjeno dovoljno ili je treba­lo učiniti više? Ovu dilemu nije uputno komentirati, no treba istaknuti da je perspektiva turističkog razvitka grada vidljiva, a to činjenice i prirodni resursi nedvosmisle­no potvrđuju. Velike mogućnosti proširenja djelatnosti na pla­ninsko područje obronaka šumovite Velike Kapele, kao i novoizgrađeni predio “Glavičice” u veoma kva­litetnoj turističkoj zoni, između gradske luke i turističko-hotelskog kompleksa “Lišanj”, zlatne su oaze turističke budućnosti Novog Vinodolskog. Zapadni, pak, dio gradskog područja, od posto­jećeg TN i autokampa “Zagori” do granice prema su­sjednom turističkom mjestu Selce, treba namijeniti hotelsko-turističkoj svrsi, uz prethodno preseljenje autokampa “Zagori” na područje sjeverno od Jadran­ske turističke ceste, da bi se uži obalni pojas mogao koristiti za izgradnju ekskluzivnih hotelsko-turističkih objekata. Paralelno treba voditi računa o prihvatu plovila nautičkih turista, jer njihov udjel u današnjoj, a po­gotovo u perspektivnoj strukturi posjetitelja progre­sivno raste. Ne smije se smetnuti s uma činjenicu, da je u čet­vrtom desetljeću ovog stoljeća grad Novi Vinodolski, prilikom gradnje Jadranske turističke ceste, svoju longitudinalnu gradsku prometnicu “posudio” trasi spomenute ceste i time uveo tranzitni cestovni pro­met u najljepši, turističko-kupališni dio grada. U najskorije vrijeme treba tražiti zaobilaznicu grada, kao posebno prometno rješenje ili treba taj neugo­dan prometni problem rješavati prilikom gradnje nove Jadranske turističke ceste. Novi Vinodolski bio je u prošlom stoljeću pionir organiziranog turističkog djelovanja u Hrvatskom primorju, a u početku trećeg milenija mora, uvažavajući i rješavajući naznačena zapažanja, kre­nuti prema vrhu turističkog gospodarstva Republike Hrvatske, gdje bi mu i bilo mjesto!

TURIZAM
Srećko Kabalin, Fotomonografija Novi Vinodolski, Tipograf, Rijeka 1995.