Novosti

Spomenici kulture su naše vrijedno kulturno dobro čije je uništavanje zakonom zabranjeno. Čuvajmo kulturnu baštinu za buduće generacije.

Osnovna škola između dva svjetska rata

U novoj školskoj godini 1921/22 uz osnovnu školu otvara se i Viša pučka škola koja je radila u kući Braće Mažuranić. Višu pučku školu pohodili su učenici s cijelog područja tadašnjeg kotara Novi i iz općine Novi – Zagon, općine Bribir i općine Ledenice – Krmpote. 1924. se odvajaju Osnovna i Viša pučka škola i rade odvojeno do ponovnog objedinjavanja 1945. godine, te rade kao sedmogodišnja i kasnije osmogodišnja škola. Viša pučka škola dobiva 1925. godine ime Građanska škola. Nju su polazile generacije učenika iz Novog i Bribira, dok je iz zaobalja malo tko polazio tu školu budući prijevoznih sredstava nije bilo.

Odluku o stavljanju na javni uvid Studije utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja: rekonstrukcija luke Novi Vinodolski, dogradnja primarnog i izgradnja sekundarnog lukobrana, gatova i obala koju je izradio Rijekaprojekt d.o.o. Rijeka za naručitelja Grad Novi Vinodolski donijela je u postupku ocjenjivanja studije Komisija u skladu sa odredbama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš. Javni uvid će trajati od 2. lipnja do 15. lipnja 2005. godine, a uvid u Studiju može se obaviti u Gradskoj vijećnici Grada Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, gdje se mogu upisati primjedbe i prijedlozi u Knjigu primjedbi i prijedloga. Javna rasprava o Studiji će se održati u četvrtak, 9.lipnja 2005. u 18,00 sati.

Počeci školstva

U Novom Vinodolskom je 1453. godine osnovan Pavlinski samostan, koji je djelovao sve do 1786. godine. Svi redovnici – svećenici u samostanu bavili su se naukom, a imali su i bogatu knjižnicu. Poučavali su mladež, učili su i osnovnoj pismenosti male učenike. Iste godine kada je ukinut pavlinski samostan osnovana je Osnovna škola u Novom. U knjizi “Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj” piše da je novljanska škola osnovana šest godina ranije. Ova razlika u godinama javlja se vjerojatno zato što je 1780. godine donesen akt o osnivanju škole, a prema Spomenici škole, koju je započeo pisati Maksimilijan Potočnjak (1887 – 1905);, škola je svoja vrata otvorila prvi put početkom školske godine 1786/87.

Osnivanje pada u vrijeme kada je u građanskoj Hrvatskoj vladalo mišljenje da seljačka djeca ne moraju steći veće obrazovanje. Međutim, to je i vrijeme Josipa II. poznatog u povijesti po svojim prosvjetiteljskim idejama, doba njegove majke Marije Terezije, koja je i dala poticaj za osnivanje osnovnih škola. Prvi stručni učitelj koji je završio učiteljsku školu, bio je Josip Vončina, koji je u Novom radio 43 godine. Materijalno stanje pučkih škola u to vrijeme bilo je više nego oskudno. Škole su uzdržavale općine, koje nisu imale dovoljno razumijevanja za potrebe škole. Od učitelja se tražilo da polaznike nauče čitati, pisati i računati. Plaću je dobivao u iznosu od 80 forinti i 10 novčića, a dobivao je i nagradu za sviranje u crkvi. Školske prostorije i učiteljev stan bili su u jugozapadnom dijelu starog grada Frankopana, u Kaštelu.

Potkraj XVIII. stoljeća školu je polazilo svega 47 učenika, a školovanje je trajalo 2 godine. U prvom razredu učio se katekizam, pisanje i čitanje na ploči i iz knjižice ABC, zatim brojanje hrvatskim jezikom, njemačkim i talijanskim. U drugom razredu uči se mali katekizam, latinska gramatika, čitanje, talijanski i njemački jezik, osnove računovodstva i pisanje, te podvorba kod svete mise. U to vrijeme škola je spadala u red trivijalnih škola, kasnije će se zvati i narodna škola, a 1807. i realna škola.

Posebno mjesto među učiteljima zauzima Maksimilijan Potočnjak koji je bio ne samo dobar pedagog i nastavnik, nego i svestran društveni radnik. Bio je pjesnik, pisao je igrokaze za djecu i prigodne pjesme s domoljubnim žarom. Osnovao je bogatu nastavničku biblioteku.

Za vrijeme prvog svjetskog rata škola je slabo radila, rat je donio bolesti pa je škola zatvorena. Nakon 5 godina, 12. siječnja 1919. godine nastava se ponovno izvodi u vlastitoj školskoj zgradi u restauriranom Kaštelu.

Temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju, Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru,  Poglavarstvo Grada Novi Vinodolski  objavljuje da 06. lipnja 2005. godine započinje PONOVLJENA JAVNA  RASPRAVA O PRIJEDLOGU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA NOVI VINODOLSKI, koja će trajati od 06. lipnja do 06. srpnja 2005. g.

Djelovanje Narodne čitaonice

O djelovanju Narodne čitaonice sačuvana je brojna dokumentacija u obliku knjiga zapisnika. Godinu dana nakon osnutka i donošenja Statuta 1845. godine, počinju politički pritisci, te čitaonica prestaje sa radom po raspuštanju upravnog odbora i postavljanju povjerenika. Nakon pada apsolutizma zalaganjem starih članova Čitaonica je 1864, godine obnovljena. Godine 1879. postaje članicom Matice hrvatske.

Narodna čitaonica sudjelovala je u skoro svim značajnim kulturnim i drugim akcijama u ovom kraju i šire: potaknuto je utemeljenje Pjevačkog društva “Stjenjak”, koje kasnije prerasta u Pjevačko i tamburaško društvo “Mažuranić”, utemeljeno je tamburaško društvo “Zvonimir”, limena glazba, priređivale su se različite priredbe. 1899. godine sređena je knjižnica za što je bio zadužen poznati kulturni djelatnik i učitelj Maks Potočnjak. Kroz sve godine svog djelovanja čitaonica je bila pretplaćena na sve važnije hrvatske listove.

1958. godine objavljena je Spomen-knjiga Narodne čitaonice, koja je zaboravu otela niz sadržaja i podataka iz starije i novije povijesti Novog Vinodolskog. II. spomen knjiga izdana je 19 godina kasnije, a sadržavala je “pisme novljanskog kola i druge novljanske narodne pisme”.

U prioritete čije je rješavanje nužno za mjesto Povile ubrajaju se: izgradnja mrtvačnice na groblju, donošenje detaljnog plana za potrebe rješavanja prostora boćališta i društvenih prostorija, uređenje svih ulica u mjestu, učinkovitija i bolja priprema turističke sezone, te rješavanje problema kanalizacije na plaži «Puntica»

ATRIJ MUZEJAI PRIZEMLJE – ULAZ:

GOLGOTA

rad hrvatskog slikara JOSIPA KLJAKOVIĆA

Josip Kljaković rođen je 1889.g.u Solinu kraj Splita . Proslavio se slikama religioznog sadržaja. slikao je freske u crkvi Sv. Marka u gornjem gradu u Zagrebu . Imao je organizirane izložbe svojih slika skoro u svim zemljama Europe i u SAD-u.

PROVALA TURAKA U NOVI

Slika, rad Novljanina Potočnjak, Vladimira, predstavlja u slobodnoj umjetničkoj interpretaciji provalu Turaka u grad Novi, koja je izvršena u 2 sata iza pola noći 22.08.1527.g. Tom prilikom Turci su masakrirali stanovništvo, zapalili grad i prisilno odveli u ropstvo mnogo ljudi. Modruški biskup koji je stolovao u Novom , uspio je pobjeći u Vrbnik, na otoku Krku. Narodna legenda kaže ,da su Turci tom zgodom oteli najljepšu djevojku iz Novog, mladu Dobricu, koja se kasnije javila kući u Novi iz turskog harema jednog carigradskog paše porukom da je živa i zdrava.

NAPAD MLEČANA NA NOVI

Slika Potočnjak, Vladimira predstavlja napad mletačke flote na Novi u zoru 27.08.1615.g.na čelu sa admiralom Marcantonio Vernierom. Mletačka je mornarica iskoristila odsutnost iz grada glavnine hrv. vojske kneza Nikole Frankopana, koji se s vojskom uputio u unutrašnjost, u Liku, protiv Turaka, tako da je posada Novoga ostala oslabljena. Mletački je napad, koji je iznenadio posadu Novoga, izvršen je sa 6 galija i 36 manjih ratnih brodova. Probijeni su gradski obrambeni zidovi i provaljeno je u grad, koji je opljačkan i opustošen. Djeca su bacana u vatre, a odrasli, zajedno s popovima, uhvaćeni u crkvama pred oltarima ubijani i klani. U predvečerje istog dana, kada je komanda mletačke vojske obaviještena o brzom povratku hrvatske vojske kneza Frankopana, Mlečani su se povukli na brodove i pobjegli.

Samo za ilustraciju vandalizma počinjenog u Novom, dovoljno je istaknuti, da je čitava Zapadna Europa o tome bila obaviještena , pa čak i francuski kralj Ljudevit XIII.

Grad Novi bio je napadan od Mlečana i ranijih godina i to 1598.g. kada je mletačka flota, pod zapovjedništvom admirala Ivana Bemboa progoneći uskočke brodove u kanalu, koji su se sklonili u Novi, izvršila napad na Novi. Tom prilikom su porušili tvrđavu Lopar.

I 1613.g. bio je Novi pozornica bitke sa Mlečanima.

U atriju Muzeja smješten je i GLASOVIR.

Pripadao je porodici bana Ivana Mažuranića, a izrađen je 1827.g.u K.K. HOF-PIANO FORTE FABRIKANT IN WIEN.

Prva restauracija je bila 1898.g., druga 1908.g. ( kada su promijenjene samo četiri strune );, posljednja, treća, bila je u srpnju 1999.g.,a izvršio ju je gospodin Erich Göth , iz Češke, sa svim starim dijelovima.

KAPITELI CRKVICE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

koja se nalazila uz samostan fratara pavlinaca u sadašnjem gradskom groblju pored luke.

DETALJ FOTOGRAFIJE , PANORAME NOVOG iz 1878.g.

Prikazana je crkvica B.D. Marije na Ospi, koju je podigao knez Martin Frankopan i poklonio je pavlinima.

(Pavlinski red ukinut je dekretom cara Josipa II, 1786.g. Pavlini napuštaju Novi);

1917.g. crkvica se urušila.

FRANKOPANSKI GRB

prvotno uzidan iznad ulaza u crkvicu.

KAMENI KOMAD SA USKOČKOM GLAVOM

kameni komad gornjeg dijela luka vratiju jedne kuće, s uskočkom glavom , jednostavno isklesan, sa kalapkom (kapom); Rupa na kalapku bila je namijenjena za perjanicu koja se naknadno izgubila.

TOP MUŽAR

služio je za obranu grada.