Novosti

Spomen o Ledenicama bilježi se još iz 1248. godine, a zatim je to potvrđeno 1288. kada su u Novom Vinodolskom popovi Ratko i Radoslav, te satnik Dobriša iz Ledenica prisustvovali kod sastavljanja Vinodolskog zakona. Zidine stare ledeničke Gradine strše i danas i podsjećaju na prošlost i na strateški značaj Ledenica kroz povijest. Ledenička Gradina i njezini ljudi na granici Vojne krajine i banske Hrvatske sve do oslobođenja Like 1699.godine od Turaka bile su bedem koji je Zapad čuvao od turske najezde. Stanovništvo

Na području Grada Novi Vinodolski je prema konačnim rezultatima popisa stanovništva od 31. ožujka. 2001. godine bilo 5.282 stanovnika1, što je 1,7% populacije Županije. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 19,9 stanovnika na km2, što je ispod prosjeka Županije koji iznosi 85,2 st/km2. Zbog veličine prostora područje Grada Novog Vinodolskog je slabije naseljeno u županijskim okvirima i slabije naseljeno na obalnom području Županije.

Prirodne pogodnosti Grada Novog Vinodolskog izražene kroz zemljopisni položaj, klimatske uvjete, bogatstvo šuma, ljepotu krajolika i čistoću mora, odredile su ovo područje kao izrazito turističko. Da je turizam bio odrednica razvitka svjedoče izgrađeni turističko-ugostiteljski kapaciteti. Sadašnja dostignuta razina razvoja je ispod županijskog prosjeka i još izraženije ispod prosjeka obalnog područja Županije. Prisutni su opadanje broja radno aktivnog stanovništva, niska stopa zaposlenosti i izražene dnevne migracije.

Naselje Povile udaljeno je tri kilometra od Novog Vinodolskog, a smješteno je uz more na cesti Novi – Senj. Od svog postanka pripada općini Ledenice, a naselili su ga obitelji Butković. Poslije drugog svjetskog rata selo je u upravnom pogledu potpalo pod novljansku općinu.

Područje Grada Područje Grada Novi Vinodolski nalazi se u sastavu Primorsko-goranske županije, na njezinom jugoistočnom dijelu, a graniči sa Općinama Baška, Vrbnik, Vinodolska, Mrkopalj te Gradom Crikvenicom u Primorsko – goranskoj županiji, te područjem Grada Ogulina, Općine Brinje i Grada Senja u Ličko-senjskoj županiji. Područje Grada Novog Vinodolskog danas obuhvaća dvadeset naselja. To su pored samog Novog Vinodolskog naselja: Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Novi Vinodolski, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska i Zabukovac. Od toga su nenaseljena naselja Krmpotske Vodice, Podmelnik i Zabukovac. Područje Grada sastoji se od tri katastarske općine: K.O. Novi, K.O. Ledenice i K.O. Krmpote.

Naselje Klenovicu sačinjavaju zaseoci: Cvitkovići, Kalanji i  Miletići po porodicama koje su se potkraj XVII. stoljeća doselile u ove krajeve, te Žrnovnica. Smješteni su uz staru cestu Novi – Senj. Ovo područje pripada katastarskoj općini Ledenice.

Naselje Novi Vinodolski Naselje Novi Vinodolski je administrativno središte Grada i jedino naselje gradskog karaktera. Novi Vinodolski je grad koji uređenom površinom zauzima cca 160,0 ha, a prema načinu korištenja možemo ga razdijeliti na stambene zone (obiteljske kuće i višestambene zgrade);, gradski centar (mješovita namjena);, površine gospodarske namjene (turističke zone uz obalni pojas); i površine prometne infrastrukture. Gradski centar se može razdvojiti na uži i širi. Značajni udio u prostoru centra zauzimaju građevine povijesnog graditeljskog nasljeđa. Naselje Novi Vinodolski je registrirani spomenik kulture. Novi Vinodolski je danas upotpunjen svim sadržajima neophodnim suvremenom načinu življenja i poslovanja. U mjestu se nalaze: crkva, škola, dječji vrtić, pošta, zdravstvena stanica, ljekarne, čitaonica i knjižnica, muzej i galerija, banke, poslovnica FINA, kreditno-štedna i osiguravajuća društva, benzinske crpke te niz obrtničko-uslužnih djelatnosti.

U prvoj četvrtini XVII. stoljeća pred najezdom Turaka, doselile su se u ove krajeve porodice koje nose prezimena: Tomići, Rubčići, Jovanovići, Peričići, Deranje i Baričevići. Predaja govori da su se ove porodice u općoj seobi bile naselile na područje oko Smokvice, ali su im Frankopani dodijelili bolje zemljište zapadno od Ledenica, a za vrijeme njihove vlasti bili su im goniči mula koje su prenosile sol, ulje  i vino u Ogulin, Karlovac i Ozalj, a odatle žitarice u primorje.

Položaj Novog Vinodolskog

45 kilometara jugoistočno od Rijeke, glavne luke hrvatskog Jadrana, proteže se prekrasna Novljanska rivijera u dužini od 17,5 km zračne linije, odnosno 21,3 km razvedene, ekološki čiste i slikovite obale. Priobalna turistička mjesta, čije temelje oslikava modrina kristalno čistog mora, svojevrsni su biseri turističke ogrlice hrvatsko-primorskog turizma. Na zapadnom dijelu Novljanske rivijere smjestio se je, prije više od tisuću godina, grad Novi Vinodolski, a prema jugoistoku uz jadransku turističku cestu i morsku obalu, priljubila su se mjesta Povile, Klenovica, Smokvica i Sibinj. Iznad obalnog dijela Rivijere uzdižu se šumoviti, vječno zeleni obronci gorskog masiva Kapele, koji vi­sokim raslinjem crnogorice i bjelogorice, poput goro­stasnog pročišćivača zraka i ekološkog čuvara, zaštićuje blagodati mediteranske klime, koja Rivije­ru pretvara u dio zemaljskog raja. Na obroncima Ka­pele, što se blagim padinama spuštaju prema moru, smjestila su se planinska naselja Breze, Krmpote, Le­denice i Zagon, koja i u najtoplijim danima ljetnih vrućina, pružaju posjetiteljima ugodno osvježenje. Planinsko zaleđe povezano je sa Novljanskom rivije­rom dobro održavanim asfaltnim prometnicama. Božja ruka nadarila je ovaj kraj prekrasnim mor­skim draguljima, kada je uz obalu grada Novog Vi­nodolskog, na udaljenosti svega 205 m od obale “usidrila” otočić “San Marino”, ili kako ga mlađi naraštaji nazivaju “san kupača”, jer se otočić koristi za opuštanje i bezbrižno sunčanje. Isto tako ispred turističkog mjesta Klenovice iznjedrio je iz mora otočić “Sv. Ante”, kojega mještani nasipom spojiše s kopnom. Otočić je, doduše, time izgubio svoje otočke čari, ali je kupališna zona proširena veoma kvalitetnom šljunkovitom plažom.

Zapadno od Novog Vinodolskog prostire se kraška dolina Vinodol (Dolina vina – vallis vinearia);, koja je dobila ime po prostranim vinogradima, što su se nizali od Bakra, preko Bakarca, Križišća, Driveni-ka, Grižana i Bribira sve do Novog Vinodolskog. Prema jugu, uz Jadransku turističku cestu, smje­stilo se je na morskoj obali mjesto Povile, udaljeno svega 2 km od grada Novog Vinodolskog. Ugodnom šetnjom uz more ili barkom po moru, dolazi se u mirnu turističku oazu autokampa u borovom šumarku, turističkog naselja i bungalov kućica, koje uz vile i kuće u privatnom vlasništvu, te restaurante i gostionice pružaju veoma prikladan i željeni kutak za odmor i rekreaciju. Nešto podalje, u pravcu juga, svega 9 km od No­vog Vinodolskog, na morskoj obali prileglo je neka­dašnje ribarsko naselje Klenovica, danas živahno i uređeno turističko mjesto, koje se i danas odlikuje ri­barskim specijalitetima uključenim u turističku ponudu. Jugoistočno od Novog Vinodolskog, na udaljeno­sti od 22 km, nazire se stari uskočki grad Senj s ku­lom “Nehaj”, iznad koje se je nadvilo sivilo i krš Velebita, koji u svojem gorju skriva mnoge izazove planinarima i lovcima na visoku divljač. Nasuprot gradu Novom Vinodolskom, preko Vi­nodolskog kanala, čija je morska površina široka od 8 do 10 km, strše sivkasto plave, burom išibane, kišom i morem isprane hridinaste obale otoka Krka, na čijoj se je visokoj klisuri ugnjezdio starodrevni i pjesmom opjevani gradić Vrbnik, omiljeno turi­stičko izletište.

Novi Vinodolski sa užom okolicom predstavlja specifikum, jer na udaljenosti od svega 15 km može se u veoma kratkim vremenskim razmacima istoga dana kupati u čistom i toplom moru, osunčati, osvježiti u hladovini visoke šume, šetati zelenim travnjacima Vinodola, ili se prošetati obalnim puto­vima, uživajući u romantičnim noćima mjesečine, ili u razigranosti spektralnih boja mora i obzorja u smi­raju dana ili u tišini praskozorja. Razvitak turizma u Novom Vinodolskom. Prili­kom održavanja kongresa folklorista 1964. godine u Novom Vinodolskom, turistički povjesničar i djelat­nik prof. dr. Vinko Antić je zapisao: “Novi Vinodol­ski nije više samo grad Vinodolskog zakona, grad brace Mažuraniča, nego i grad turista.”

Prema neslužbenim rezultatima na području Grada Novi Vinodolski na izbore je od 5.291 glasača izašlo 2.793 ili 52,8 %. Od toga u Novom Vinodolskom 2.104 glasača ili 51,2 %, u Donjem Zagonu 81 glasač ili 64,8 %, Ledenicama 111 ili 78,2 %, Bateru 85 ili 73,3 %, Povilama 134 ili 60,4 %, Klenovici 213 ili 47,5 %, a Krmpotama i Smokvici 65 ili 51,2 %.
Od 13 mandata u Gradskom vijeću Grada Novi Vinodolski:
SDP-HSU-HSS-HNS  je osvojio 6 mjesta
HDZ-DC  je osvojio 5 mjesta
PGS-HSLS-ZELENI  1 mjesto
Nezavisna gradska lista Milorada Komadine  1 mjesto SOBA BR. 1

RIMSKE AMFORE

Pronađene su ispred ruševina tvrđave Lopar, a potječu iz 1. st. prije Krista do 4. st. poslije Krista. One su tipa «Africana»

Druge su otkrivene i izvučene iz mora ispred zaljeva pred naseljem Povile, 2 kom jugoistočno od Novog. One su iz 3 st. poslije Krista.

FOSILNE KOSTI ŠPILJSKOG MEDVJEDA

iz špilje kod sela Ražine, nedaleko Šibenika.

GROBNI PRILOZI IZ 1.st. poslije Krista iz Stinice kraj Jablanca

BOČICE ZA SUZE

RIMSKA PEPEONA KAMENA URNA

u kojoj su pronađeni prilozi. Stinica (Rimski grad Murula 200.g. pije Krista –200.g. poslije Krista);

MAKETA ANTIČKE UTVRDE LOPAR- LOPSICA

rad Jurja Potočnjaka.

Utvrda Lopar je logor vojnog značenja, koje su izgradili Rimljani koncem 3. i početkom 4. st. poslije Krista radi zaštite rimske ceste, koja je tuda prolazila za Dalmaciju.

Dolaskom na more hrvatskih plemena, ovi naseljavaju Lopar. Ostaci te utvrde nalaze se uz more na kraju novljanskog parka.

S frontalnom fasadom tvrđava se uzdizala na stijenama uz more. Zidovi su građeni od kamena širine od 1,6 do 1,8 m , dok su oni zidovi u kojima je bilo izgrađeno stubište, bili širine od 2,60 m. vanjski zidovi, koji su opasavali tvrđavu, bili su debljine 90 cm.

Na terenu između tvrđave i vanjskih ogradnih zidova. pronađeni sufragmenti rimskih vaza iz gline i stakla, kao i rimski novac. Ispred utvrđenja u moru, između obale i otočića san Marino pronađene su amfore iz 1. st. prije Krista, a na prostoru današnjeg hotela «Lišanj2 nađeni su grobovi iz rimskog perioda. na otočiću San Marino bila je pronađena kamena ploča u čast rimske carice iz kuće cara Konstantina Velikog, a ploču je podigao namjesnik rimske Dalmacije FLAVIUS JULIUS RUFINUS SARMENTIUS , poznat i iz drugih natpisa u Dalmaciji u periodu 337.-350.g.poslije Krista.

Razni historičari iznose razne hipoteze. Postoje neki, koji tvrde , da se tu radi o rimskoj fortifikaciji «Lopsica» (za razliku od ilirske ); koja se prema Ptolomeju nalazila pored rimske ceste, koja je od Akvileja vodila u Senj (rimska Senia);. Prema toj pretpostavci, je utvrđenje, o kome je ovdje riječ, bilo sagrađeno oko 35-te god. poslije Krista kada je rimski car upao u ovdašnje ilirske krajeve.

Drugi povjesničari vjeruju da se vjerojatno radi o jednom starom frankopanskom gardu, izgrađenom u pomorske svrhe.

Mada u prilično lošem stanju, utvrda Lopar je u srednjem vijeku i kasnije služila kneževima Frankopanima za vojnu stražu protiv turskih napada, dok nije 1598.g. potpuno razrušena i svršila u plamenu prilikom mletačkog napada na Novi pod komandom admirala Ivana Bemboa.

FRANKOPANSKI KAŠTEL U NOVOM (karta na zidu, slika);

kako je izgledao prije rekonstrukcije u 18 st.

Godine 1761. su porušene dvije trećine tog kaštela po austrijskoj administraciji iz Ljubljane, koja je tada postala vlasnik kaštela poslije pogubljenja u Bečkom Novom Mestu Franje Krste Frankopana (sa banom Petrom Zrinskim, Zrinsko- Frankopanska urota);

OKRUGLA KULA (TONDAC); KAŠTELA ( fotografija);

porušena je 906.g.

INTERIJER CRKVICE BLAŽENE DJEVICE MARIJE (fotografije);

Crkva je bila sagrađena od kneza Martina Frankopana, a postojala je već u 1446.oj godini. Godine 1917. se srušila, jer su joj temelji oslabili s obzirom da su se u blizini kopale jame za grobove. godine 1462. je knez Martin Frankopan adaptirao crkvicu i poklonio je pavlinima, s time da sagrade samostan za svoj red. 1493.g-pop Martinac napravio je rukom pisani Misal na glagoljici, koji se čuva u novljanskoj župi.

Osnovna glazbena škola pri Osnovnoj školi Ivana Mažuranića u Novom Vinodolskom osnovana je 1998. godine. Tijekom svih ovih godina pokazan je veliki interes pa su generacije učenika stekli osnovno glazbeno obrazovanje. Sada glazbenu školu pohađa 45 učenika. Nastava u glazbenoj školi je organizirana u skladu sa specifičnim zahtjevima programa. Nastava instrume­nata je individualna, dok se solfeggio, zbor i teorija glazbe izvode kao skupna nastava. U školi je trenutno zaposleno pet nastavnika: glasovir: Ivona Šojat i Mario Butorac, gitara: Nenad Mrazovac, harmonika: Branko Anić, a solfeggio, pjevački zbor i teoriju glazbe predaje Danijela Lovrić. SOBA BR.2

POVELJA MATIJE KORVINA iz 1480.g.

MATIJA KORVIN , hrvatsko-ugarski kralj (1457.-1490.); svojom poveljom (ovdje izloženom); ponovo potvrđuje nekim novljanskim porodicama njihovo plemstvo i njihova stara prava slobodnih građana, te istovremeno utvrđuje i njihove dužnosti «kraljevskih strijelaca» za vremensko razdoblje od mjesec dana godišnje. Povelja se odnosi na sedam plemenitaških porodica iz Novoga.

Ova povelja je izdana od ugarsko-hrvatskog kralja, jer je u vremenu od 1477. do 1481.g. grad Novi , nakon smrti kneza Martina Frankopana, koji je ostao bez vlastitih nasljednika, prešao u vlasništvo kralja. Budući da su stanovnici Novoga u tom periodu bili zlostavljani, a njihova prava osporavana od strane kraljevih kapetana u gardu, stoga je kralj, na traženje Novljana , izdao tu povelju.

GRB PLEMIĆKE PORODICE MARIJAŠEVIĆ

Izgleda da je ova porodica, koja se 1930.g. ugasila bila jedna od sedam porodica, kojima je kralj potvrdio plemstvo.

VOŠTANI PEČAT OPĆINE NOVI

Portret Stjepana Mrzljaka

Iz 1787. g. od nepoznatog baroknog slikara, a predstavlja kanonika Novog.

PORTRET RATNIKA- HELLA , iz 1894.g.

ORUŽJE

USKOČKO ORUŽJE

U vitrini se nalaze KUBURE , MUŠKETA na kremen (kremenjača);,okovana srebrom i biserom, JATAGAN, SABLJA.

USKOCI

ratnici, prebjegli ispred Turaka iz Bosne koji su se sklonili u oblasti dalmatinskog primorja, a poslije pada Klisa (1537.g.); u Senj. Borili su se protiv Turaka na kopnu, a protiv mletačkih galija na moru, upotrebljavajući malene i lagane, vrlo pokretne brodice. Sjedište Uskoka i Hrvatskog primorja bio je utvrđeni grad Senj, međutim česti su prebjezi iz Senja u Bribir i Novi. Dok su senjski uskoci 1617.g. (poslije Madridskog mira);po sporazumu sklopljenom između Austrije i Mletaka morali prisilno napustiti Senj i bili su raseljeni u druge krajeve Hrvatske, novljanski uskoci su ostali u Novom i stopili su se sa ostalim novljanskim življem. Stoga u epskim pjesmama, koje se pjevaju u novljanskom kolu ima vrlo mnogo onih koje pjevaju o borbama protiv Turaka i Mlečana i o uskočkim podvizima.

ŽELJEZNA KUGLA MLETAČKIH TOPOVA

koja je ostala u Novom i bila je zabijena u jedan zid, a odnosi se na godinu 1598. kada su Mlečani napali Novi .

KAMENA KUGLA

iz tog vremena , a služila jeza bombardiranje iz topova-mužara.

KIP SVETE LUCIJE

iz Pavlinske crkvice u Malom polju kod Novog.

AMAJLIJE s moćima svetaca

SV. KATARINA

kip od sadre , donesen1852.g.iz Italije.

MJEDENI POKAL

RASPELO iz 1750.g.

napravio Nikola Piškulić – Bracina , stolar i samouki kipar.

ANTEPENDIJ CRKVICE SV. FABIJANA I SEBASTIJANA

Za vrijeme vladanja u Novom, kneza Bernarda Frankopana, a kada je već tri godine bio u Novom biskup Krištafor i tu vršio dužnost Modruškog biskupa, izbila j u Novom godine 1496. kuga koja je prouzrokovala pomor stanovništva. U nadi da će otkloniti ovu nesreću i umilostiti Boga da zaustavi kugu, narod je prema legendi , u toku 24 sata izgradio crkvicu posvećenu Sv. Fabijanu i Sebastijanu. Crkvica je bila izgrađena na mjestu današnjeg zvonika pored glavne crkve, a 1912.g.je porušena i na njenim mjestu je izgrađen današnji zvonik.Ovaj antependij napravljen je 1656.g. i poklonjen je od strane kneza Frankopana crkvici.

ISUSOVA GLAVA s baroknog oltara kapele Sv. Kuzme i Damjana, sagrađena 1543.g.

KIP BOGORODICE , iz 17. st.

ŽENIDBENI VIJENAC u drvenoj vitrini pod staklom, s kopom Bogorodice od porculana. narodni običaj spremanja ženidbenog vijenca.

Na sastancima MO tijekom 2004.g. razmatrani su prioriteti razvoja i ulaganja za područje MO Krmpote-Klenovica, te su potvrđeni i objedinjeni na sastanku održanom 17.1istopada 2004.god. To su: izrada projektne dokumentacije za lukobran u Klenovici, pojačano djelovanje komunalnih usluga tijekom cijele godine, posebice u ljetnoj sezoni, rješavanje problema opskrbe el.energijom  i vanjska rasvjeta, izrada projekta uređenja plaža, sanacija kanalizacije i izrada slivnika i rešetki oborinske odvodnje na javnim površinama, uređenje “Stare škole” u svrhu komercijalnog aktiviranja,  zaštita brdsko-planinskog dijela područja MO, uređenje cestovnih ulaza u Klenovicu kao i održavanje cesta na području cijelog MO Krmpote-Klenovica. Tijela mjesnih odbora i njihova djelatnost

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.

Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun, donosi plan malih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji, bira i razrješuje predsjednika vijeća, saziva mjesne zborove građana, odlučuje o korištenju sredstava namijenjenih mjesnom odboru u proračunu Grada Novi Vinodolski, predlaže osnivanje mjesnih odbora, daje mišljenje Gradskom vijeću o drugim inicijativama i prijedlozima za osnivanje mjesnih odbora na njegovu području, surađuje s drugim mjesnim odborima na području Grada, surađuje s udrugama na svom području u pitanjima od interesa za građane mjesnog odbora, te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom te odlukama Gradskog vijeća.

Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko poglavarstvo. Vijeće mjesnog odbora ima 5 članova.

Za djelatnost mjesnih odbora, u smislu osiguravanja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove);, te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, mjesnim odborima se sredstva osiguravaju u proračunu Grada Novog Vinodolskog, sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

Za financiranje svojih djelatnosti koje nisu obuhvaćene stavkom 1. ovog članka, mjesni odbori mogu osiguravati druga sredstva i to:

a); prihode od imovine i imovinskih prava mjesnih odbora,

b); dotacije pravnih subjekata i građana,

c); druga sredstva.

Nastavljaju se predizborne aktivnosti stranaka i kandidata koji sudjeluju na lokalnim izborima 15. svibnja. Predizbornim skupovima, pressicama, posjetima čelnih ljudi stranaka, predstavljanjima i proglasima obratili su se javnosti kandidati, stranke i koalicije stranaka. U nastavku Vam prenosimo članke iz Novog lista, koje su potpisali M.K.Z. i J.M.

Rezultati izbora članova vijeća šest mjesnih odbora na području Grada Novog Vinodolskog SDP je pobijedio u tri mjesna odbora: i to Novi Vinodolski – zapad, Novi Vinodolski – istok, te u Ledenicama. U dva mjesna odbora pobijedio je HDZ i to u Klenovici – Krmpotama i Povilama, a nezavisna lista je pobijedila u Donjem Zagonu.
U MO Novi Vinodolski – zapad, od ukupno 1.565 birača, glasovalo je 167 ili 10,67 posto, a dva su listića bila nevažeća. Lista SDP-a dobila je tri mjesta u VMO, odnosno izabrani su Marko Sokolić, Nevenka Kalanj i Ivica Žeravica. HDZ je osvojio dva mjesta i to Nenad Pavelić i Boris Pokopac, dok HNS i HSP nisu osvojile ni jedan mandat.
U Mjesnom odboru Novi Vinodolski – istok, od 2.493 birača, glasovalo je 258 ili 10,35 posto, a jedan listić je bio nevažeći. Lista SDP-a je osvojila četiri mjesta, tako da su u VMO izabrani Zdenka Vukelić, Sanja Butorac, Barbara Baričević i Irena Đuranović. Lista HDZ-a dobila je jedno mjesto te je izabran Ivan Miškulin, a liste PGS-a, HNS-a i HSP-a nisu osvojile ni jedno mjesto.
Za Vijeće MO Krmpote – Klenovica od 577 birača, glasovalo je 111 ili 19,24 posto. Lista HDZ-a osvojila tri mjesta, na koja su izabrani Sanja Pavelić, Gabrijel Cvitković i Ivica Butorac. PGS – HSS je osvojili su jedno mjesto – izabran je Marin Cvitković, te SDP jedno mjesto, na koje je izabran Ivica Miletić, a lista HSP-a nije osvojila ni jedan mandat.
U Ledenicama od 249 birača, glasovalo je 90 ili 36,15 posto, nevažećih listića bilo je pet. Lista SDP-a osvojila je četiri mjesta, pa su u VMO izabrani Igor Uremović, Zlatko Butković, Melita Draginić i Stipe Jurčić, a lista HDZ-a jedno mjesto na koje je izabran Neven Uremović.
U Povilama je od 223 birača glasovalo 94 ili 42,15 posto, uz jedan nevažeći listić. Lista HDZ-a pobijedila je s četiri mjesta, tako da su u VMO izabrani Oleg Butković, Stjepan Butković, Dušan Butković i Biserka Butković, a SDP je osvojio jedno mjesto, na koje je izabran Zoran Vukelić. PGS nije osvojio ni jedno mjesto.
U Donjem Zagonu, od ukupno 127 birača, glasovalo ih je 69 ili 54,33 posto, a nevažećih listića bilo je 12. Tamo je bila samo jedna nezavisna lista, koja je osvoijla pet mjesta, tako da su u VMO izabrani Miljenko Baričević, Milivoj Jovanović, Goran Jovanović, Igor Baričević i Nikola Jovanović.

Prvi broj »Novljanskih novina«, službenog glasila Grada Novog Vinodolskog u petak, 6.svibnja 2005. godine u Gradskoj čitaonici i knjižnici predstavili su gradonačelnik Milivoj Vidmar, glavna urednica »Novljanskih novina« Sandra Holetić i grafički urednik Neven Šimčić. Glavna urednica upoznala je čitateljstvo s koncepcijom i rubrikama, te naglasila da su stranice otvorene građanstvu. Prvi broj «Novljanskih novina» sadrži intervju s gradonačelnikom Milivojem Vidmarom, prilog o sportu u Gradu Novom Vinodolskom, te o obilježavanju 60. obljetnice pobjede nad fašizmom. List upoznaje čitatelje s pjesnikom i članom Hrvatskog društva književnika – Davidom Kabalinom-Vinodolskim, te sadrži aktualnosti iz gospodarstva i praktične informacije za svakodnevne potrebe. »Novljanske novine« izlazit će dvomjesečno i financirat će se iz gradskog proračuna.

Igralište na Bahalinu

Danas, prvih godina 21. stoljeća, na svom novoizgrađenom igralištu na Bahalinu, NK Vinodol – sada član 3. hrvatske lige zapad – okuplja dobar dio novljanske mladeži. Preko stotinu i pedeset pionira, kadeta, juniora i seniora svakodnevno trenira, a utak­mice su iznimno posjećene.

NK Vinodol usprkos “poznim godinama” danas je vitalan osamdesetogodišnjak koji svake godine dobiva svježu krv i to mu pomaže da bude vedar, čio i živahan. Plasman na tablici 3. hrvatske lige – zapad najbolje govori o tome.

Brošura: 80 godina novljanskog nogmeta

(1923 – 2003);

09.05.2005.  u Novom Vinodolskom potpisan je sporazum o ulaganju u vodoopskrbu: izgradnju vodospreme Sibinj i vodoopskrbnog sustava Bater, ukupne vrijednosti oko petnaest milijuna kuna. U tijeku su i pripremne radnje za vodoopskrbu Breza i Krmpota, čime će Grad Novi Vinodolski biti sto posto vodoficiran – rečeno je prigodom svečanog potpisivanja sporazuma o vodofikaciji dijelova Grada koji su još uvijek bez vodovoda. Potpisivanju ugovora bili su nazočni crikvenički gradonačelnik Ivica Malatestinić, član NO Vodovoda Žrnovnica Mile Draginić te predstavnici Batera i Sibinja, koji su zajedno nakon toga obišli trasu.

Zlatni pioniri i izlet u višu ligu

Nekoliko sezona kasnije, 1971. godine novljanski nogomet doživljava jednu od svo­jih najljepših priča. Učenici osnovne škole “Ivan Mažuranić” postaju usred Beograda pionirski prvaci osnovnih škola Jugoslavije. Igrali su protiv vršnjaka koji su nastupali u pionirskim sastavima i prvoligaških klubova i koji će kasnije postati i državni reprezentativci, Novljani su pokazali da im nema premca u ovom uzrastu. Mnogi od njih nekoliko godina kasnije postat će članovi prve momčadi Vinodola.

Sezone 1971/72., nakon četiri godine gradnje, Vinodol na igralištu Dolac dobiva i svlačionice sa sanitarijama i klupskim prostorijama. Igra se iz godine u godinu poboljšava. Najprije treće mjesto pa nekoliko godina kasnije i prvo mjesto u Primorskoj ligi. I to upravo one godine kada se igralište rekonstruira i Vinodol nastupa kao domaćin u Crikvenici i Bribiru. Prvi iz inata!

U višem rangu natjecanja, u Primorsko-goranskoj ligi, Vinodol uglavnom gubi utakmice. I kao domaćin. Vraća se u niži razred.

Treneri se u klubu mijenjaju po nepisanom pravilu gotovo svake godine. Jedne su sezone promijenjena čak tri. To sasvim prirodno ne odgovara ni igračima ni igri samoj.

Jača novljanska poduzeća imaju razumijevanja za klub i klupske probleme. Potpomažu koliko mogu.

Tako klub dočekuje devedesete, politička previranja, rasulo države, agresiju na Hrvatsku, Domovinski rat i konačno oslobođenje zemlje. Od samog početka rata pojedi­ni nogometaši nalaze se kao dragovoljci na prvim obrambenim crtama. Uprava se trsi da održi nogometaše na okupu što im uz iznimne napore i uspijeva. Usprkos svim nedaća­ma klub ipak normalno funkcionira. I ne samo to. NK Vinodol će se plasirati u viši rang natjecanja. Zasluga je to ponajprije samih igrača, a onda trenera i uprave.