16. siječnja 2005.

XIX. i XX. stoljeće

Na prijelazu u XIX.stoljeće   U drugoj polovici 18. st. Novi je zakratko vraćen Banskoj Hrvatskoj, u okviru novoformirane Severinske županije. Početak 19. […]

Na prijelazu u XIX.stoljeće

 

U drugoj polovici 18. st. Novi je zakratko vraćen Banskoj Hrvatskoj, u okviru novoformirane Severinske županije. Početak 19. st. obilježen je izmjenama francuske  i  austrijske  vlasti  te  nestankom međudržavne granice u kanalu prema o. Krku, jer je Mletačka Republika prestala postojati. Novi ulazi u sastav “Ugarskoga primorja”, a povremeno ovdje je (i u drugoj polovini 19. st.) nadležan guverner u (tadašnjoj) Rijeci. U prvoj polovici 19. st. za Novi je neposredno bio nadležan kaštelanat u Crikvenici, i to do 40-ih godina, kada je Vinodol bliže vezan uz Bansku Hrvatsku. Tada je Novi postao upravni centar, ali se primat opet mijenja, jer u međuvremenu Crikvenica naglije izrasta u veliko turističko naselje, pa je ponovo vinodolski centar. No, 1875. u Novi je preseljen sud, a 1886. i kotar, a samo je mjesto uređeno i kao općinska zajednica.

Maškarane grupe stigle su iz bliže i dalje okolice

Tako je u velikoj povorci bila grupa iz Šapjana, Grobnika, Pehlinarska gospoda, gusari iz Studene, vještice iz Ivanca, vilenjaci sa Škrljeva i Kukuljanova, draški samuraji, »Gušti su gušti« kao australski Aboridžini, Havajci iz Vrbovskog i Jelenja, Palestinci iz Čavala, flamingo iz Bakra te Grci iz Opatije. Bilo je grupa iz Otočca, Gospića, Popovače, Senja, Siska, Hrvatske Kostajnice, Nove Gradiške te slovenskog mjesta Mozirje. Veliku pažnju privukli su petehi u tangama i osebujne balerine. Domaćine su predstavljale Playbojeve zečice i zečići.

19. siječnja 2005.

Pristup internetu

U Narodnoj čitaonici i knjižnici Novi Vinodolski omogućen Vam je pristup internetu u toku radnog vremena i to:ponedjeljak, srijeda i petak     9,00 – […]

U Narodnoj čitaonici i knjižnici Novi Vinodolski omogućen Vam je pristup internetu u toku radnog vremena i to:
ponedjeljak, srijeda i petak     9,00 – 15,00
utorak i četvrtak                     14,00 – 20,00
Cijena korištenja:
1 sat =   15,00 kn
30 min =  7,50 k Klimatske prilike

Klimatske prilike rivijere. Mediteransko podneblje s blagim i ugodnim, toplim i sunčanim ljetima, čiju dnevnu temperaturu ublažuje povjetarac s mora, daje nam pravo da utvrdimo kako Novljanska rivije­ra ima postojanu, blagu i zdravu mediteransku kli­mu sa 2.400 do 2.500 sunčanih sati u godini. Prosječna temperatura zraka u zimskim mjesecima kreće se oko 10°, tako da prosječna godišnja tempe­ratura iznosi oko 14°C. Kupanje počinje u svibnju mjesecu pri temperatu­ri mora od 16 do 18°C, dok u mjesecu srpnju i kolo­vozu more se zagrije od 24 do 26°C, a u mjesecu rujnu, uz poslovičnu rujansku tišinu i morske bona­ce, temperatura mora vraća se na ugodnih 18 do 20°C. Iako su dani kupališne sezone uglavnom sunčani, ipak su temperature podnošljive, jer lagani vjetrovi, koji popuhuju Vinodolskim kanalom, ublažavaju ljetne sparine i pretvaraju ih u ugodne zračne kupke. Sa kopna prema moru tj. sa sjevera puše “bura”, koja svojim gorskim zrakom osvježuje priobalne vrućine, dok s mora prema kopnu puše “jugo”, koje često donese vlažan, ali uvijek topao morski zrak. Ostali vjetrovi poput “maestrala”, “levanta”, “burina” ili “tramontane” posebno pogoduju svim vrstama je­drenja. Morska strujanja u pravilu se kreću od istoka prema zapadu, pa je more uvijek providno i čisto, kao u akvariju, što uz toplinu morske vode stvara idealne uvjete za kupanje. U smiraj dana ugodno je prošetati šetalištem uz more, kroz park borova i pinija, jer povjetarac, laga­nim strujanjem s kopna prema moru, čini šetnju još ugodnijom, a šumoviti obronci Velike Kapele osvježavajuća su zona čistog gorskog zraka.

19. siječnja 2005.

Iz prijedloga programa narodne čitaonice i knjižnice za 2005. godinu

Prijedlog programa Narodne čitaonice i knjižnice za 2005. godinu temelji se na:-Natječaju za proračun Grada Novog Vinodolskog-Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj-Smjernicama […]

Prijedlog programa Narodne čitaonice i knjižnice za 2005. godinu temelji se na:
-Natječaju za proračun Grada Novog Vinodolskog
-Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj
-Smjernicama za razvoj narodnih knjižnica
-korisničkim potrebama građana
-pokazateljima poslovanja iz prethodne godine
-suvremenim tendencijama razvoja narodnog knjižničarstva

Kako do informacije?

Ovlaštenik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva Gradu Novi Vinodolski.

Pisani zahtjev može se podnijeti na adresu: Grad Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, 51250 Novi Vinodolski te putem elektronske pošte [email protected] Usmeno postavljeni zahtjev primat će se na zapisnik ponedjeljak, utorak i četvrtak od 12,00 sati do 14,30 sati na adresi Grad Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski. Zahtjev se može podnijeti i putem telefona na telefonske brojeve: 245-045 i 791-055.

19. siječnja 2005.

Narodna čitaonica i knjižnica nekad i sad

Čitaonica je nekada, kada nije bilo uobičajenih mogućnosti kulturne komunikacije, bila značajno rasadište domoljublja i kulture, i to u onim trenucima, kada se […]

Čitaonica je nekada, kada nije bilo uobičajenih mogućnosti kulturne komunikacije, bila značajno rasadište domoljublja i kulture, i to u onim trenucima, kada se trebalo izboriti za očuvanje nacionalnog identiteta svoga naroda i njegova kulturna bića.

Mnogo ranije tj. 1746. godine izgrađena je cesta od Novoga preko Vinodola i Bakra do Rijeke, 1784. godine cesta od Novoga do Senja, godine 1811. od Novoga preko područja Zagora do Križišća, a 1874. godine puštena je u promet i cesta Novi – Jasenak -Ogulin, kojom je prometnicom kontinentalni dio Hrvatske, najkraćim putem kroz područja visokih šuma, povezan s morem.

Položaj Novog Vinodolskog na stjecištu spomenu­tih cesta bio je veoma značajan i zapažen, pa nije ni­kakvo čudo što je 1891. godine, poznati putopisac dr. Johan Frischauf zapisao: “U Novom postoje dvije gostionice Frković i Dorčić u kojima ima mjesta čak i za veći broj turista”. Iako i ovaj zapis spominje “turi­ste”, ne uvjerava da bi se ova godina mogla prihvatiti kao početna godina novljanskog turizma. Međutim, činjenice da je 1878. godine, ispred di­jela starog grada Novog Vinodolskog, uz “Bribirsku rivu” obitelj Mrzljak izgradila vlastito kupalište, ne­dugo zatim i svećenik Segulja gradi svoje kupalište, da bi im se neposredno iza toga pridružio trgovac drvom iz Novog Vinodolskog Nikola Srića, nepobit­no potvrđuju da je turizam veoma rano čvrsto zako­račio u Novi Vinodolski. Gradnja ovih kupališta smatra se pionirom turističkih pomaka, pa se i godi­na 1878. bilježi kao početna turistička godina, čime se je grad Novi Vinodolski uvrstio u pionire tu­rizma u Hrvatskom primorju. Nitko od graditelja prvih drvenih kupališta u novljanskoj luci; zabijajući drvene bukove stupove u pjeskovito morsko dno nije pomišljao da su to stupovi nove gospodarske grane, stupovi i obilježja početka novljanskog turizma i da će sačuvani dijelovi tih stupova, nakon stotinu godi­na biti vrijedni izlošci u Gradskom muzeju Novog Vinodolskog.

Skip to content