Novosti

Dječji vrtić »Fijolica« u Novom Vinodolskom pohađa nešto više od 100 djece, a rad je organiziran u pet skupina primarnog programa i to jedna jaslička skupina i 4 skupine vrtićke dobi od kojih je jedna poludnevna i tri cjelodnevne. Plan Grada – link Hoće li uspjeti, pitanje je sad

Krmpoćani su sadašnju postojbinu, koja se nalazi na padinama Kapele naselili u trećoj dekadi XVII. stoljeća. Bile su to obitelji Blaževića, Balena i Pećanića. Prije njih ovaj kraj su naseljavali Trzani, koji su se pred najezdom Turaka raselili prema zapadu. Krmpoćane nazivaju i Bunjevcima, te po župnoj crkvi sv. Jakova – Sveti Jakov. Život Krmpoćana bio je vrlo težak, budući da je obradive zemlje bilo malo, pa su mnogi odlazili diljem svijeta. Poslije drugog svjetskog rata došlo je do intenzivnijeg raseljavanja Krmpoćana, a sve u potrazi za zaposlenjem. Tek je 1952. izgrađena cesta koja je povezala Donje i Gornje Krmpote te se mogla uspostaviti autobusna veza.

Naselje Povile nalazi se južno od grada Novi Vinodolski u priobalnom pojasu a broji 200 stanovnika. Kroz naselje prolazi Jadranska magistrala koja dijeli stambenu funkciju (sjeverno); od ugostiteljsko – turističke namjene južno od prometnice, uz morsku obalu. Ostala naselja uz obalni pojas sličnog su karaktera, a to su Klenovica sa oko 350 stanovnika, Smokvica Krmpotska i Sibinj Krmpotski sa oko 50-ak stanovnika. Naselja su razvila samo stambenu funkciju, dijelom uz pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (privatni smještaj);, te ribarstva u Klenovici.

Naselje Ledenice smješteno je u zaleđu područja Grada, uz stjenoviti brežuljak na jugoistočnom rubu nekadašnje Vinodolske knežije. Na brežuljku se nalaze ruševine srednjovjekovnog utvrđenog grada. Ledenice se prvi puta u povijesti spominju 1248. god., a 40 godina kasnije i u Vinodolskom zakoniku. Stari grad na brežuljku je napušten u 17. st., kada se stanovništvo seli u dolinu gdje nastaje današnje naselje. Osim starog grada značajno je i povijesno groblje u vrtači kružnog oblika. Danas se u sklopu naselja, osim stambene, nalazi i poslovna funkcija, pošta, nogometno igralište i crkva. Ledenice su evidentirani spomenik kulture. Naselje Bater smješteno je uz prometnicu Novi Vinodolski – Jezerane na prostoru prijelaznih padina. Udaljeno je od obale cca 2 km zračne linije. Naselje je ruralnog karaktera i nije razvilo drugu funkciju osim stambene. U tip ruralnog naselja mogu se ubrojiti i Bile, Donji i Gornji Zagon, Drinak, Jakov polje, Javorje i Ruševo Krmpotsko. Krmpotske Vodice, Luka Krmpotska i Podmelnik su naselja u kojima je iseljeno stanovništvo. Struktura naselja sastoji se od međusobno razdvojenih građevinskih sklopova koji su danas napušteni. Naselje Crno se također nalazi u nenaseljenom području gdje je gustoća manja od 1 st./km2. Naselje se sastoji od nekoliko manjih zasebnih građevinskih sklopova čija je ukupna površina cca 3 ha. Popis stanovnika iz 2001. pokazao je da u naselju ima svega 1 stanovnik. Naselje Breze nalazi se u brdskom području na cca 800 m.n.v., uz prometnicu Novi Vinodolski – Jezerane – Jasenak. Gustoća naseljenosti tog područja manja je od 1 st./km2. Osim stambene funkcije u sklopu naselja se nalazi i pilana. Naselje Zabukovac nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu Grada, jedino je naselje, uz Breze, koje je smješteno unutar prostorne cjeline” brdski predjeli.” Naselje nije nastanjeno, i jedno je od tri naselja u kojima je iseljeno stanovništvo (uz Krmpotske Vodice i Podmelnik);.

Naselje Sibinj nalazi se na istočnoj granici Krmpota, bliže Senju, nego Novom. Smješteno je u uvali do 2 km udaljenosti od mora, na nadmorskoj visini od 250 m. Uz cestu koja vodi do obale nalazi se mala crkvica Sv.Ilije.

Razvoj i uređenje područja Grada Novi Vinodolski ne može se odvojiti od skrbi za očuvanje njegovog povijesnog i kulturnog identiteta. Kao nekadašnje sjedište plemićke obitelji Frankopana, Novi je integralni dio povijesnoga Vinodola i njegovo nekadašnje upravno središte, te je baštinik srednjovjekovnoga hrvatskog kulturnog sloja i glagoljaške civilizacije. Osim toga, arheološka baština nosi tragove bogatog prethistorijskog, antičkog i ranosrednjovjekovnog života ovog područja. Za najraniju naseljenost ovog područja nema materijalnih dokaza jer nisu provedena istraživanja – na području npr. špilje Peć na Zagori (pod novljanskom Kalvarijom); koja je vjerojatno bila sklonište paleolitskog čovjeka. Najstariji prethistorijski nalaz je iz enolita s područja Krmpota (dvosjekla sjekira nađena 1952.);, a iz prethistorijskog su razdoblja i Velika gradina na Velom Ospu iznad Novog Vinodolskog i manja na Kalvariji u gradu. Njihovi su graditelji ilirska plemena Japodi i Liburni što su nastavali ovo područje sve do dolaska Rimljana početkom nove ere. Još od prethistorije Vinodolom prolazi najkraći put paralelan sa obalom, od kojeg su se odvajale poprečne ceste spajajući obalu sa zaleđem. Taj važni prometni pravac pratio je sustav lančano povezanih prethistorijskih gradina, nastalih do kraja brončanog doba i kasnije. Na trasi ovih prometnica je i antička cesta Tarsatica – Senia, uz koju je sagrađena kasnorimska utvrda Lopar u Novome. Postojanje ranosrednjovjekovnih nalaza uz antičke govori o kontinuitetu naseljenosti i u doba slavenskih prodora i doseljenja Hrvata. U srednjem se vijeku spominje hrvatska župa Vallis Vinaria ili Valdevino (ime govori da se vinova loza uzgajala još u rimsko doba);, do 12. st. pripada Krčkoj biskupiji, a od tada Splitskoj, do Splitskoga crkvenog sabora 1185. kada potpada pod Senjsku biskupiju. Godine 1225. kralj Andrija II daruje Vinodol knezovima Krčkim i Modruškim Frankopanima. Ključna godina za povijest ovoga kraja je 1288. kada je zabilježeno hrvatsko običajno pravo, te je postalo pisani zakon. Vinodolski su zakon sastavili knez i predstavnici vinodolskih kotara (Novoga, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika); u Frankopanskoj utvrdi (gradu); u Novome. To je ujedno sigurna potvrda srednjovjekovnog postojanja, odnosno kontinuiteta spomenutih naselja. Zbog slabljenja moći Frankopana, Vinodol je 1449. podijeljen, a s okolicom dolazi pod vlast Frankopana Tržačkih. Prekretnica u razvitku cijeloga područja nastupa nakon bitke na Krbavskom polju (1493.); kada počinju višestoljetne borbe protiv Turaka. Ledenička se utvrda obnavlja i postaje ključna za obranu Vinodola. Sela od Ledenica do Senja bivaju napuštena, a ponovno ih naseljavaju Vlasi Krmpoćani iz Dalmatinske Zagore poslije austroturskog rata 1606. i u drugom valu poslije 1627. Oni osnivaju Zagon, Bater i okolna sela, te daju ime cijelom području Krmpota. Sa sobom donose običaje i gospodarstvo dinarskog kulturnog sloja. Dijelom su očuvani u etnološkoj baštini ovoga kraja, osobito u nošnji i narodnim pjesmama što su utjecale i na kulturnu tradiciju grada Novoga. Propašću Frankopana u 17. st. njihova imanja vodi austrijska kruna preko svoje Komore. Podaci o životu naselja u 19.st. pokazuju da su većinom zadržala ruralni način života, baziran na stočarstvu i skromnom poljodjelstvu. Vinogradarstvo u okolici Novoga propalo je u to vrijeme kao i u cijelom Vinodolu. Grad se razvija kao trgovačko i obrtničko mjesto (luka, promet drvetom i sl.);, a od kraja 19.st. i kao turističko središte.

Zgrada  starog Dječjeg vrtića sagrađena je 1928. godine za potrebe uprave i stana upravitelja tada postojećeg Voćnog i loznog rasadnika u Novom. Na prijedlog društva “Napredna žena” 1955. godine došlo je do formiranja jednog odjeljenja predškolske djece. Novi Vinodolski bio je u to vrijeme sjedište novoosnovane općine za područje: Novog, Zagona, Bribira, Ledenica i Krmpota. Općina je prihvatila inicijativu i osigurala sredstva za plaću odgajateljice. Završeno klupsko prvenstvo za mlađe kadete i kadete Ovim rezultatima završeno je klupsko prvenstvo PK Vinodola za kategorije: kadeti i mlađi kadeti. Najbolji u ukupnom zbiru bodova biti će nagrađeni, aostali ćedobit diplome za osvojena mjesta po disciplinama. Konačni redoslijedmožete naći u slijedećemčlankupod nazivom “Rezultati višeboja”